Naravno da prostor nije namijenjen cjelovitijem predstavljanju umjetnika, ali dobrom voljom i srdačnošću djelatnika Gradske knjižnice to smo ipak upriličili. Što se tiče veće samostalne izložbe u Zadru, naravno da to želim. Hoće li se to dogoditi uskoro, ne znam
Prošli tjedan u Gradskoj knjižnici Zadar zaljubljenici u slikarstvo mogli su razgledati izložbu slika Frane Gligore, paškog slikara koji živi u Kolanu.Frane Gligora rođen je 1945. godine u Kolanu na otoku Pagu. Studijsku grupu likovne umjetnosti diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Radio je dugo vremena kao likovni pedagog. Svoj je opus na samostalnim izložbama do ove izložbe u Gradskoj knjižnici predstavljao sedam puta: 1988. u Kolanu, 1992. godine u Novalji, 1993. u Pagu, 1995. u Varaždinu, 2002. u Novalji, 2004. u Kolanu i 2006. godine u Splitu.
Vaši počeci u slikarstvu. Što vas je privuklo umjetnosti općenito, a što likovnoj umjetnosti? Kada ste započeli sa slikarstvom? Vaši prvi mentori, uzori. Kako danas gledate na te početke i koliko ste se udaljili od svojih početnih postulata?– Iako u osnovnoj školi u Kolanu nisam imao likovnog pedagoga, već tada sam pokazivao sklonost prema crtanju i slikanju. Zato je upisivanje studija likovnih umjetnosti na Pedagoškoj akademiji bio sasvim logičan korak za mene, pa čak i za moje roditelje – težake koji su me u tome podržali. Za vrijeme studija naučio sam likovno misliti i djelovati. Prvi pravi učitelj – mentor bio je moj profesor slikanja na Pedagoškoj akademiji u Rijeci Zdenko Balabanić, čiji je otac, kakve li slučajnosti, također rođen u Kolanu.
Fascinacija Stančićem Boljim upoznavanjem hrvatskog slikarstva, moram priznati da me je u početku najviše fasciniralo slikarstvo Miljenka Stančića, posebno njegovi prikazi starih varaždinskih krovova, ulica i trgova. Povratkom u Kolan počeo sam proučavati kamen, njegovu teksturu i strukturu, njegovo značenje u životima otočana. Tada su mi slike Frana Šimunovića iz faze slikanja kamenitih krajolika rodne mu Zagore i slike Otona Glihe iz ciklusa “Gromače” postale mnogo bliskije.Opišite nam malo vaše iskustvo rada kao likovnog pedagoga?– Kreativnost, iskrenost i neposrednost karakteristike su dječjeg likovnog stvaralaštva. Što više od toga uspijete naučiti od djece, to bolje. Nažalost, u našem sustavu školstva likovna kultura morala je ustuknuti pred nekim drugim sadržajima, pa je kreativnost, iskrenost i neposrednost, zbog broja sati nastave likovne kulture, svedena na formalnost. Šteta!Koji motivi zaokupljaju vašu umjetničku pažnju? Kojim tehnikama najčešće slikate, i zašto?– Poznato je da svaki slikar prolazi kroz razne faze – traži sebe. To sam i ja prošao i našao se, kako sam prije rekao, u kamenu. Slikam u tehnici ulja na platnu jer je reljefnost koju uspijevam dobiti ovom tehnikom upravo kompatibilna motivima na mojim slikama.Na vašoj izložbi u Gradskoj knjižnici Zadar primijetili smo čak tri slike suhozida. Što vas fascinira kod suhozida i kamena?– Mala općina Kolan smještena je na središnjem dijelu otoka Paga, a upravo su suhozidi ‘osobna karta’ tog dijela otoka. To su granični zidovi – međe između vlasnika pašnjaka. Mi ih zovemo ogradice. Takva jedna slika ogradica darovana je u ime župe Kolan Sv. Ocu papi Ivanu Pavlu II. povodom njegovog posjeta Zadru.
Ljepota suhozida A što me fascinira suhozidima i kamenom? Ja sam učenicima znao reći: “Hodajte po svijetu otvorenih očiju!” Mislim da tko god hoda ovim krajolikom otvorenih očiju ostaje fasciniran.Koliko se i kako u vašim slikama mješaju faktografsko i idealno, tvarno i zamišljeno, kako u opisu vaših djela predstavljenih u Gradskoj knjižnici piše Andriana Škunca?– Da, točno je da je naša poznata pjesnikinja Andrijana Škunca u katalogu s izložbe u Novalji napisala da ja u svoje slike unosim osobnu notu, mješavinu faktografskog i idealnog, tvarnog i zamišljenog. Mislim da taj omjer nije na svakoj slici jednako prisutan. Ja to prilagođavam motivu i poruci koju želim tom slikom uputiti promatraču.Kakav je život umjetnika u mjestu udaljenom od urbanog središta koje, ipak, koncentrira umjetnički život i djelovanje?– Rad i stvaralaštvo u malom mjestu dislociranom od urbanog središta mogu imati i svoje prednosti. Ako nemate mogućnost redovnog praćenja likovnog života i likovnih trendova, ostajete svoji, ne podliježete nikakvim utjecajima ni modi koja je prisutna svuda pa i u likovnim umjetnostima.
Član ‘ZadArt-a’ Međutim, kada svoj rad želite prezentirati javnosti, tada život umjetnika izvan urbanog središta postaje hendikep.Kakva je uloga udruge likovnih umjentika ZadArt (čiji ste član) s obzirom na spomenuti kontekst vašeg rada?– Od 2003. godine član sam udruge likovnih umjetnika ZadArt. To je u svakom slučaju poticajno za rad, a zahvaljujući sudjelovanju na zajedničkim izložbama, nadam se da likovnoj publici Zadra nisam ostao potpuno nepoznat. Žao mi je što Udruzi, zbog svoje dislociranosti, nisam u stanju više pomoći naročito u nekim organizacijskim i tehničkim poslovima. Kolege za to imaju razumijevanja.Redovito izlažete na skupnim izložbama. Izložba u Gradskoj knjižnici Zadar fizički je mala. Planirate li skoro postaviti veću samostalnu izložbu u Zadru?– Ova izložba organizirana je zahvaljujući suradnji Gradskog muzeja iz Novalje i Gradske knjižnice Zadar. Naravno da prostor nije namijenjen cjelovitijem predstavljanju umjetnika, ali dobrom voljom i srdačnošću djelatnika Gradske knjižnice to smo ipak upriličili. Što se tiče veće samostalne izložbe u Zadru, naravno da to želim. Hoće li se to dogoditi uskoro ne znam, ali se toplo nadam da ćemo to jednoga dana ostvariti.
najnovije
najčitanije
Svijet
američki predsjednik
Biden usporedio Hamasov napad s holokaustom: “Mržnja prema Židovima ostaje u srcima previše ljudi”
Scena
prva polufinalna večer
Baby Lasagna večeras traži plasman u finale Eurosonga
Scena
Meow
Saša Lozar poslao podršku Baby Lasagni: ‘Mi smo spremni, sretno’
Hrvatska
Plenkovićev glasnogovornik
Milić: “Vjerujem da ćemo u srijedu u potpunosti postići suglasje oko većine i Vlade”
Zadar
“Paško podmorje”
DV Latica na poklon dobio fotografije podmorskih motiva Đanija Iglića
Scena
TIK TOK
VIDEO Britanka bila na zabavi u Zadru pa ostala u čudu: ‘Tko je ovaj tip? Ljudi su ludi za njim’
Zadar
POZITIVNA PRIČA
‘DOBRI DUH ŠKOLE’ Zadranin David Babac bio na Wings for Life utrci, podržali ga nastavnici i prijatelji
Nogomet
LIVI KOD KNJAZA
Livaković o nogometnim počecima u Zadru: ‘Budući da je mama kasnila po mene na treninge…’
Scena
JEDINA HRVATSKA EUROVIZIJSKA POBJEDNICA
Zadranka Emilija Kokić prisjetila se čuvenog dočeka: ‘Od Zemunika do trga bilo je auto na autu…’
Županija
Zavjetna svetkovina