Naravno da prostor nije namijenjen cjelovitijem predstavljanju umjetnika, ali dobrom voljom i srdačnošću djelatnika Gradske knjižnice to smo ipak upriličili. Što se tiče veće samostalne izložbe u Zadru, naravno da to želim. Hoće li se to dogoditi uskoro, ne znam
Prošli tjedan u Gradskoj knjižnici Zadar zaljubljenici u slikarstvo mogli su razgledati izložbu slika Frane Gligore, paškog slikara koji živi u Kolanu.Frane Gligora rođen je 1945. godine u Kolanu na otoku Pagu. Studijsku grupu likovne umjetnosti diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Radio je dugo vremena kao likovni pedagog. Svoj je opus na samostalnim izložbama do ove izložbe u Gradskoj knjižnici predstavljao sedam puta: 1988. u Kolanu, 1992. godine u Novalji, 1993. u Pagu, 1995. u Varaždinu, 2002. u Novalji, 2004. u Kolanu i 2006. godine u Splitu.
Vaši počeci u slikarstvu. Što vas je privuklo umjetnosti općenito, a što likovnoj umjetnosti? Kada ste započeli sa slikarstvom? Vaši prvi mentori, uzori. Kako danas gledate na te početke i koliko ste se udaljili od svojih početnih postulata?– Iako u osnovnoj školi u Kolanu nisam imao likovnog pedagoga, već tada sam pokazivao sklonost prema crtanju i slikanju. Zato je upisivanje studija likovnih umjetnosti na Pedagoškoj akademiji bio sasvim logičan korak za mene, pa čak i za moje roditelje – težake koji su me u tome podržali. Za vrijeme studija naučio sam likovno misliti i djelovati. Prvi pravi učitelj – mentor bio je moj profesor slikanja na Pedagoškoj akademiji u Rijeci Zdenko Balabanić, čiji je otac, kakve li slučajnosti, također rođen u Kolanu.
Fascinacija Stančićem Boljim upoznavanjem hrvatskog slikarstva, moram priznati da me je u početku najviše fasciniralo slikarstvo Miljenka Stančića, posebno njegovi prikazi starih varaždinskih krovova, ulica i trgova. Povratkom u Kolan počeo sam proučavati kamen, njegovu teksturu i strukturu, njegovo značenje u životima otočana. Tada su mi slike Frana Šimunovića iz faze slikanja kamenitih krajolika rodne mu Zagore i slike Otona Glihe iz ciklusa “Gromače” postale mnogo bliskije.Opišite nam malo vaše iskustvo rada kao likovnog pedagoga?– Kreativnost, iskrenost i neposrednost karakteristike su dječjeg likovnog stvaralaštva. Što više od toga uspijete naučiti od djece, to bolje. Nažalost, u našem sustavu školstva likovna kultura morala je ustuknuti pred nekim drugim sadržajima, pa je kreativnost, iskrenost i neposrednost, zbog broja sati nastave likovne kulture, svedena na formalnost. Šteta!Koji motivi zaokupljaju vašu umjetničku pažnju? Kojim tehnikama najčešće slikate, i zašto?– Poznato je da svaki slikar prolazi kroz razne faze – traži sebe. To sam i ja prošao i našao se, kako sam prije rekao, u kamenu. Slikam u tehnici ulja na platnu jer je reljefnost koju uspijevam dobiti ovom tehnikom upravo kompatibilna motivima na mojim slikama.Na vašoj izložbi u Gradskoj knjižnici Zadar primijetili smo čak tri slike suhozida. Što vas fascinira kod suhozida i kamena?– Mala općina Kolan smještena je na središnjem dijelu otoka Paga, a upravo su suhozidi ‘osobna karta’ tog dijela otoka. To su granični zidovi – međe između vlasnika pašnjaka. Mi ih zovemo ogradice. Takva jedna slika ogradica darovana je u ime župe Kolan Sv. Ocu papi Ivanu Pavlu II. povodom njegovog posjeta Zadru.
Ljepota suhozida A što me fascinira suhozidima i kamenom? Ja sam učenicima znao reći: “Hodajte po svijetu otvorenih očiju!” Mislim da tko god hoda ovim krajolikom otvorenih očiju ostaje fasciniran.Koliko se i kako u vašim slikama mješaju faktografsko i idealno, tvarno i zamišljeno, kako u opisu vaših djela predstavljenih u Gradskoj knjižnici piše Andriana Škunca?– Da, točno je da je naša poznata pjesnikinja Andrijana Škunca u katalogu s izložbe u Novalji napisala da ja u svoje slike unosim osobnu notu, mješavinu faktografskog i idealnog, tvarnog i zamišljenog. Mislim da taj omjer nije na svakoj slici jednako prisutan. Ja to prilagođavam motivu i poruci koju želim tom slikom uputiti promatraču.Kakav je život umjetnika u mjestu udaljenom od urbanog središta koje, ipak, koncentrira umjetnički život i djelovanje?– Rad i stvaralaštvo u malom mjestu dislociranom od urbanog središta mogu imati i svoje prednosti. Ako nemate mogućnost redovnog praćenja likovnog života i likovnih trendova, ostajete svoji, ne podliježete nikakvim utjecajima ni modi koja je prisutna svuda pa i u likovnim umjetnostima.
Član ‘ZadArt-a’ Međutim, kada svoj rad želite prezentirati javnosti, tada život umjetnika izvan urbanog središta postaje hendikep.Kakva je uloga udruge likovnih umjentika ZadArt (čiji ste član) s obzirom na spomenuti kontekst vašeg rada?– Od 2003. godine član sam udruge likovnih umjetnika ZadArt. To je u svakom slučaju poticajno za rad, a zahvaljujući sudjelovanju na zajedničkim izložbama, nadam se da likovnoj publici Zadra nisam ostao potpuno nepoznat. Žao mi je što Udruzi, zbog svoje dislociranosti, nisam u stanju više pomoći naročito u nekim organizacijskim i tehničkim poslovima. Kolege za to imaju razumijevanja.Redovito izlažete na skupnim izložbama. Izložba u Gradskoj knjižnici Zadar fizički je mala. Planirate li skoro postaviti veću samostalnu izložbu u Zadru?– Ova izložba organizirana je zahvaljujući suradnji Gradskog muzeja iz Novalje i Gradske knjižnice Zadar. Naravno da prostor nije namijenjen cjelovitijem predstavljanju umjetnika, ali dobrom voljom i srdačnošću djelatnika Gradske knjižnice to smo ipak upriličili. Što se tiče veće samostalne izložbe u Zadru, naravno da to želim. Hoće li se to dogoditi uskoro ne znam, ali se toplo nadam da ćemo to jednoga dana ostvariti.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
Kongres hoteljera
Prosječna starost hrvatskih hotela 55 godina, a gotovo 90 posto objekata u fazi propadanja
Crna Kronika
Piromanija
Podignuta optužnica protiv četvorke koja je podmetala požare na zadarskom području, evo za što ih se sve tereti
Hrvatska
Saborska zastupnica
Mrak Taritaš traži zabranu okupljanja molitelja na ulazima u bolnice: ‘U Hrvatskoj se njeguje kultura nasilja prema ženama’
Hrvatska
Ništa od smjene
KRAJ PRIČE Penava tražio smjenu državnog tajnika u MUP-u, Plenković presjekao: ‘Neću’
Županija
Sanacija
Konačno krenulo čišćenje Šepurina, iz bivše vojarne treba ukloniti gotovo 54 tisuće tona otpada!
Crna Kronika
Sudar
Teška prometna nesreća na izlazu iz Zadra, tri osobe završile u bolnici!
Županija
"Mlin"
U novoj bibinjskoj uljari radi čak sedmero članova obitelji: ‘Roditelji bi bili ponosni na nas’
Zadar & Županija
Fešta za pamćenje
‘Dođi na volića, ne budi tele!’ U Starigradu okrenuli vola od 260 kila, podijelili pet pršuta, a sve je bilo besplatno!
Zadar
Mladen Malta
ŠKRINJA USPOMENA (11) Čovjek kojeg zna gotovo svaki Zadranin i strastveni zaljubljenik u KK Zadar: ‘Taj miris Jazina nikad neću zaboraviti’
Zadar
književnik