U 4,5 godina Brščići su uredno platili 185 tisuća kuna glavnice i kamata, a sada banci duguju 145,3 tisuće kuna više od iznosa koji su dobili jer su otplatu stambenog kredita vezali uz švicarski franak koji je aprecirao za 37 posto. U međuvremenu im je banka povećala kamate za 40 posto
U Zagrebačkoj banci smo krajem 2006. podigli stambeni kredit od 553,9 tisuća kuna. Iako smo u međuvremenu platili 185 tisuća kuna glavnice i kamata, sada banci dugujemo 699,2 tisuće kuna ili 145,3 tisuće kuna više od iznosa koji su dobili.
Sve je to posljedica rasta kamate na kredit i švicarskog franka, valute uz koju je vezana vrijednost glavnice i anuiteta našeg kredita, riječi su kojima nam se obratila obitelj Brščić iz Vodnjana i na svom jednostavnom primjeru pokazala kako su nekoć jeftini krediti postali noćna mora njihovom, ali i mnogim drugim kućanstvima.
Put u propast
Taj su dopis krajem lipnja poštom poslali Uredu predsjednika RH, Vladi, Ministarstvu financija, HNB-u, Uskoku, Ustavnom sudu, parlamentarnim strankama, medijima… Jučer nam je član te obitelji rekao da su im u međuvremenu odgovorili jedino iz Ministarstva financija, navevši da su zaprimili njihovu opasku i da će je uputiti Vladi.
Agonija obitelji Brščić s kreditom nije počela kad su ga podigli. Krajem 2006. situacija s frankom izgledala je idilično. Do tada je u odnosu na kunu deprecirao za 12,4 posto, na 4,616 kuna s 5,27, koliko je vrijedio na proljeće 2003. Kredite vezane uz “švicarce” banke su nudile s daleko nižim kamatama nego one vezane uz euro ili kune jer se u inozemstvu po najnižim kamatama, zbog politike niskih kamata koju vodi Švicarska središnja banka, posuđivao upravo franak. Obitelj Brščić je uživala u blagodatima jeftine valute iduće dvije godine – nakon toga franak je zbog svjetske financijske krize naglo ojačao, s 4,45 na pet kuna.
Na pomolu novi udar
To je bila samo jedna nevolja. Drugu im je priuštila Zagrebačka banka, s kojom su ugovorili kredit s kamatom od 4,5 posto. Za svega 11 mjeseci podigla im ga je na 5,15 posto, potom nakon svega četiri mjeseca na 5,8 posto, a nakon pet mjeseci na 6,3 posto. Zbog rasta kamate za 40 posto banka im je povećala anuitet za 22,7 posto, sa 601,62 na 738,14 franaka. Na koncu, kao posljedicu rasta kamata i franka, od 37 posto, banka im je povećala ratu kredita za 68 posto, s 2.731,35 na 4.591,23 kune. Ovi posljednji podaci datiraju od kraja lipnja, kada je franak vrijedio 6,22 kune, a danas vrijedi 3,15 posto više, čak 6,416 kuna. Stoga obitelj Brščić očekuje novi udar na kućni proračun.
– Skoro da je normalno da stambenim kreditom u 30 godina otplatimo dvije kuće, ali sumnjam da je normalno da otplatimo četiri, što ćemo učiniti ako ostanu ti uvjeti, odnosno da ih otplatimo skoro šest ako poslušamo darežljiv prijedlog Vlade da produljimo rok otplate na 40 godina, stoji u priopćenju obitelji Brščić. Oni se pitaju kako je moguće da plaćaju kamatu od 6,3 posto na stari kredit, a u isto vrijeme Zaba nudi u akciji “Dan za stan” skoro isti kredit s kamatom od 4,5 posto i fiksnu kamatu za prve četiri godine te autokredite uz kamatu od 5,45 posto.
– Zar je moguće da u ugovoru piše da se kamata mijenja na osnovi promjene tržišnih uvjeta i da su današnji uvjeti za novi kredit povoljniji od tržišnih uvjeta za stari kredit ili je pak moguće da tržišne uvjete diktira obična samovolja. Zar je moguće da se danas mladima sugerira da uzmu kredit, kako je i nama bilo nuđeno, a nitko ih ne upozorava da ih čeka to što mi proživljavamo. Trebalo bi privoljeti banke na primjenu razumne kamatne stope ili da svi zajedno bojkotiramo plaćanje takvih kredita, zaključuje obitelj Brščić.
Kredit u eurima poskupio za šest posto
U protekle četiri godine franak je aprecirao za 37 posto, a euro za jedan posto u odnosu na kunu. Kamata na kredite u francima je porasla za 50 posto, a ona na kredite u eurima manje od 10 posto u većini slučajeva, iako nekima i više od toga. Ukoliko je netko u svibnju 2007. podigao pola milijuna kuna kredita čija je otplata u idućih 20 godina vezana uz euro, rata mu je na početku iznosila više od 3.500 kuna. Ta ista rata u lipnju je iznosila od 3.700 kuna naviše, što predstavlja povećanje od šest posto. Ta osoba je do danas platila 55 tisuća kuna glavnice i više od 110 tisuća kuna kamata.
U idućih 16 godina ostaje joj za uplatiti 445 tisuća kuna glavnice i 280 tisuća kuna kamata. Te su kalkulacije izvedene pod pretpostavkom da euro i kuna neće zabilježiti nikakve promjene te da se kamate neće mijenjati do 2027.
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar & Županija
Velika utrka
FOTO Točno u 13 sati krenula utrka Wings for Life, 8000 sudionika trče za one koji ne mogu
Zadar
Vremeplov
FOTO Zadar postao pravo središte svijeta oldtimera
Zadar
Poseban dan