Internetska platforma CitizenGO odaslala je premijeru Andreju Plenkoviću i ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću peticiju protiv izgradnje pogona za recikliranje otpada iz brodogradilišta u Zatonu Obrovačkom.
U peticiji stoji kako je "Studijom je obuhvaćena samo oporaba grita – bakreni grit „Gritankos", odnosno oporaba bakrenog otpadnog grita nastalog u procesima antikorozivne zaštite, izričito u brodogradnji. Opisanom postrojenju za recikliranje otpadnog grita iz brodogradnje mora se zabraniti reciklirati bilo kakav ostali otpadni grit (kvarcni pijesak, željezni grit…)…" U većini članaka piše da ne bi trebala biti opasna za okoliš i zdravlje, ali nigdje nije sto posto sigurno da ta ista tvornica neće imati utjecaj na okoliš i čovjeka. Kolika god dobit bila od tog pogona, gubitci mogu biti puno veći. Nekad je na istom prostoru bila tvornica za preradu aluminijske rude koja je ostavila veliki utjecaj na okoliš i na zdravlje ljudi ne samo u Obrovcu (koji je prvi na udaru), već i šire. Izrada te tvornice nije mogla biti zaustavljena, ali danas možemo zajedno zaustaviti izgradnju ovog pogona!
Problem s jakom burom
U peticiji se naglašava se kako je bura je veliki problem kad je u pitanju ovaj pogon i otpad koji bi se trebao reciklirati. Bura na ovom području puše 260 km na sat. Često čujemo da je cesta zatvorena, isto tako često dođe do prevrtanja kamiona zbog udara bure. Ne bi bilo prvi put da se sadržaj kamiona istrese tijekom prevrtanja, treba to uzeti u obzir. Još od stare tvornice glinice nalazi se opasan otpad koji bi grit u doticaju s njim učinio opasnim.
S druge strane prvi čovjek investitora u ovaj pogon, tvrtke Grit Inter, Ivan Prižmić, opovrgava sve navode iz peticije naglašavajući kako već tri godine djeluju u prostoru bivše tvornice hidrauličnih cilindara u Zatonu Obrovačkom i da nikad nije bilo problema. Štoviše, povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša dalo je još u rujnu zeleno svjetlo ovom projektu, ali je lokalna samouprava inzistirala na izradi Studije utjecaja na okoliš koja, po Prižmiću, isprva uopće nije bila potrebna.
Proces je Prižmićev patent
– Ljudi kažu da je problem bura. Već tri godine izvan postrojenja stoji više od stotinu vreća s tim prahom pa nikog ne zaprašuju. Kad tehnološki proces počne, te vreće uopće neće biti vani. Transportirat će se zaštićene ceradama. Inače, cijeli proces je moj patent i odvija se u autoklavama. Tzv. opasni ostatak, tj. obični koper koji zaostaje u procesu odvozit će se na spaljivanje u cementaru Našice. O kakvoj se to veličini “opasnog” otpada radi, koji vam često ostane na ruci kad “piturivate” vlastiti brod, govori podatak da je za dobiti 100 kg kopera potrebno preraditi 50.000 tona otpada od pjeskarenja, rekao je Prižmić.
Naglašava kako su mu čak ukrali ogradu od postrojenja i upotrebili je za ograđivanje lokalnog nogometnog igrališta, ali što je još važnije, da je cijelu zavrzlamu proizvela samo jedna osoba (ime i prezime poznato redakciji, prim. auto.) To su nam potvrdili i u Zadarskoj županiji govoreći da je ta osoba i odaslala 26 pitanja povjerenstvu Ministarstva zaštite okoliša i inicirala cijeli slučaj. Razlog je navodno njegova kuća za odmor s bazenom koja se nalazi oko 700 metara od tog postrojenja.
– Do mog postrojenja izgradit ću 15 apartmana i zasaditi 1.500 stabala bajama. To ne bilo moguće da se radi o opasnom otpadu. Ovako ne znam kome je u interesu da propadne investicija vrijedna 10 milijuna kuna i da se zaposli 30 radnika. Tri godine nitko riječ nije prozborio protiv mene, a sad odjednom ovakva haranga. Meni nije problem investiciju prebaciti u Bugarsku te otvoriti postrojenja u Firenci ili Norveškoj, rekao je Prižmić dodajući da ga u cijeloj situaciji nitko nije reketario niti mu tražio novac.
Nitko me nije reketario
Iz Studije zaštite okoliša iščitava se kako je Prižmićevo postrojenje izgrađeno s namjerom za recikliranje otpadnog grita iz brodogradnje kako bi se on mogao ponovno koristiti kao abrazivno sredstvo za čišćenje brodova u brodogradilištima. Riječ je navodno o inovativnoj tehnologiji recikliranja otpadnog grita gdje se odvajaju čestica boje i hrđe i ostalih nečistoća, čiji rezultat predstavlja reciklirani grit koji je pogodan za ponovnu uporabu. Postupkom recikliranja od ukupne ulazne količine otpadnog grita dobije se oko 75 posto recikliranog grita koji se može koristiti ponovno za pjeskarenje, ali se također može koristiti i u proizvodnji željeznih legura, betona, asfalta visoke čvrstoće i sl. Oko 25 posto iz postupka recikliranja otpada na tzv. sitnu frakciju. Provedenim analizama, kaže se u Studiji, utvrđeno je da je sitna frakcija pogodna za namješavanje sa sirovinom u proizvodnji cementa. Ostaci boje i metala će se odvojeno prikupljati, privremeno skladištiti u zatvorenim bačvama i predavati ovlaštenom sakupljaču na daljnju oporabu i/ili zbrinjavanje. Sukladno provedenim ispitivanjima uzoraka ostataka boje i metala te sitne frakcije, utvrđeno je da se radi o neopasnom otpadu koji zadovoljava uvjete za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada. Tehnološka otpadna voda koja nastaje prilikom postupka recikliranja će se pročišćavati u postupku obrade mulja i recirkulirati natrag u proces. Za razliku od njegovog patenta, Prižmić je naglasio da se tzv. pjeskarenje još uvijek obavlja kvarcnim pijeskom koji je, kao kancerogeno sredstvo, već 10 godina zabranjeno. No to, za razliku od njegovog postrojenja, nikog ne brine. Kapacitet postrojenja u Zatonu Obrovačkom iznosio bi godišnje oko 57.600 t otpadnog grita koji će se reciklirati. Kako će se priča završiti vidjet ćemo već u petak, kad će biti poznato hoće li povjerenstvo prihvatiti Studiju utjecaja na okoliš ili neće.
najnovije
najčitanije
Zadar
vijesti iz doma zdravlja
POJAČANJA Dvije nove pedijatrice u zadarskom Domu zdravlja
Svijet
POGLEDAJTE VIDEO
STRAVIČAN TRENUTAK Kit progutao pa ispljunuo kajakaša, sve zabilježila kamera
Zadar
BIVŠI ZADARSKI DOŽUPAN
Predsjednik MODES-a Rudolf Dvorski digao ruke od politike: ‘Posvetio sam se u potpunosti…’
Zadar
(NE)LEGALNA GRADNJA
SPOR U KALIMA Općina tužila Zdenka Lukina i Marka Kolegu: ‘Prave pošten narod budalama…’
Hrvatska
JAVLJA DHMZ
OŠTRA PROMJENA VREMENA Očekuje se stvaranje snježnog pokrivača, donosimo prognozu
Zadar
ODRŽIVA ALTERNATIVA
Interes za second hand trgovine u Zadru sve veći: ‘Ma, kakva sramota, važno da nisam gol’
Županija
PODHRTAVANJE TLA
Zabilježen slabiji potres s epicentrom 30 kilometara udaljeno od Zadra
Zadar
povratak u rodni grad
Zadranka srpsko-palestinskog porijekla: ‘Nakon godina borbe, saživjela sam se sa svojim identitetima’
Zadar
Marcelle Novignon Avocetien
Medicinska i časna sestra iz Benina nova zaposlenica zadarske bolnice
Zadar
u 96. godini