Zemlja je suha i ne može se napraviti priprema za sijanje i sadnju. Nemogućnost pripreme znači da će kasniti. Koliko će kasniti? Može kasniti do dolaska kiše ili može biti totalno šteta prenesena do nemogućnosti uopće sadnje i sijanja. Neće biti prinosa, neće biti proizvoda, upozorava Tomislav Demo
Sušno razdoblje na prostoru Zadarske županije traje još od zime. Poljoprivrednici, kako oni kojima je to profesija, tako i oni koji u okućnicama traže odmor i kreativnu rekreaciju, zabrinuti su za budućnost svojih nasada. U autobusima, kafićima ili na trajektu, svuda ista nevjerica i bojazan hoćemo li ovaj put ostati bez sezonskog voća i povrća. U posjeti kod povjerenika Hrvatske poljoprivredne komore Zadarske županije, Tomislava Deme, u Sikovu, također, čujemo da je zabrinutost proizvođača opravdana.
Teško i za stočare
– Šteta je već nastala u proizvodnji koja se odnosi na stočarski dio, kada je riječ o travama, djetelinskim smjesama, sjenaži i ostalom. Prinosi su manji za pet puta, a ovo je tek prvi odkos, a ako se ovako nastavi, drugog odkosa neće ni biti, kaže Demo, a Željko Serdarević iz Raštana Gornjih nam dodatno pojašnjava:
– Na petnaest tisuća kvadrata, ja sam izbrojio dvadeset presanih bala. Trideset kila sušenog sijena, a inače bi trebalo biti tristo do četiristo kila, minimalno. Obično više, ovisi o godini, kaže Serdarević. No, suša nije pogodila samo taj dio proizvodnje.
– Kada je riječ o proizvodnji povrća, tu su štete malo složenije. Imamo dio šteta koji će direktno biti prouzrokovan smanjenjem prinosa ranih kultura, mladih krumpira i sličnog. Zbog ovakve nepovoljne klimatološke situacije i smanjenja vlage, ne samo vlage tla, nego i zračne vlage, bit će smanjeni prinosi. U drugome dijelu će biti štete zbog nemogućnosti sadnje ranoproljetnih kultura koje se sade početkom svibnja. Zemlja je suha i ne može se napraviti priprema za sijanje i sadnju. Nemogućnost pripreme znači da će kasniti. Koliko će kasniti? Može kasniti do dolaska kiše ili može biti totalno šteta prenesena do nemogućnosti uopće sadnje i sijanja. Neće biti prinosa, neće biti proizvoda, upozorava Demo.
Bez navodnjavanja ove godine nema šanse, dodaje Željko Serdarević, kojem od posađenog krumpira šezdeset posto nije uopće niklo, dok nam Demo otkriva treći vid u kojem se problem suše očituje u trenutačnoj proizvodnji.
– Dobar dio povrćara koji se bave ozbiljnom proizvodnjom imaju neki izvor ili bušotinu, za natapanje polja, ali i tu je već došlo značajnim dijelom do opadanja razine podzemnih voda tako da je za očekivati vrlo skoro presušivanje tih izvora. Jer ovakva suša je nezapamćena. Zadnja kiša mislim da je pala u prvom mjesecu. Mislim na značajniju kišu, ovo drugo što je palo, bilo je nekoliko litara po četvornom metru u nekoliko navrata i to bi bura isušila odmah idućeg dana.
Smanjen učinak natapanja
Naši sugovornici kažu da u bližoj prošlosti ovakva suša nije zabilježena, osobito što je započela ovako rano.
– Kiše obično padnu u travnju ili u svibnju pa onda se dogodi da bude suša u lipnju, srpnju, kolovozu. Ali ovo je posebno jer su izostale zimske oborine. Razina podzemnih voda je već sada jako opala tako da i učinci navodnjavanja postaju upitni, jer se voda jako brzo ocijeđuje u dublje slojeve tla gdje je nedohvatljiva za biljke, kaže Tomislav Demo.
– Ono što bi znalo biti početkom sedmoga miseca, to se dogodilo već prije misec i po dana. Bunar koji tri traktorske pumpe ne bi mogle iscrpti, sada nema ni kapi vode u njemu. A tako je već mjesec dana, da je bunar pao na tu razinu kakvu bi očekivali u ljetu, otkriva Željko Serdarević.
Naravno da je prvo pitanje koje se u ovakvim okolnostima može postaviti je – ima li pomoći? Možemo li išta poduzeti da bi se posljedice ovoga sušnoga stanja makar ublažilo. Kako nam je kazao Tomislav Demo, trenutačno i kratkoročno se ne može poduzeti ništa.
– Dugoročno, međutim, postoji rješenje. A to je raditi sustave natapanja, raditi akumulacije da bi se osigurale dostatne količine vode u razdobljima kada ima dovoljno padalina i da se te vode iz akumulacija koriste sada za navodnjavanja. Imali smo razdoblje kada je bilo dostatno padalina, od desetog do dvanaestog mjeseca, kada je trebalo zahvaćati vodu i akumulirati je i čuvati je za ovo sušno razdoblje, ustvrdio je Demo te dodao:
Koncesija za bunare
– Ovom prigodom vrijedi upozoriti na problem korištenja izvora vode za navodnjavanje, dakle, bunara, bušotina koje ljudi imaju. Nažalost, izmjenama zakona o vodama, sada je za takve izvore potrebno dobiti koncesiju, za navodnjavanje površina većih od jednog hektara. Koliko su meni poznati podaci u Zadarskoj županiji nitko nema takvu koncesiju.
To znači da je svo navodnjavanje koje se sada radi, blago rečeno, protuzakonito.
A ako nemamo koncesiju na vodu, nažalost, ni voćari, niti povrćari se ne mogu kandidirati za predpristupne programe EU, IPARD-projekte, jer je jedan od uvjeta koncesija za navodnjavanje. Iz toga se može zaključiti koliko će biti uspješno povlačenje sredstava od strane naših poljoprivrednika za IPARD programe.
Proces dobivanja koncesija nije jednostavan, niti jeftin. Prije podnošenja zahtjeva nužno je provesti vodoistražne radove, jer dok se oni ne naprave nije moguće raspisati natječaj za koncesiju. Vodoistražne radove treba financirati što može iznositi i do nekoliko desetaka tisuća kuna, a onaj tko financira ne može biti siguran da će uspjeti na natječaju. Ako se koncesija i dobije, cijena vode se određuje pomoću nekoliko parametara.
– Napravili smo niz prepreka i barijera za legalno pravno korištenje tih voda. Čini mi se da to nije u skladu s našom namjerom da razvijemo poljoprivredu, ako uopće, kao društvo, imamo takvu namjeru, istaknuo je Tomislav Demo.
Prinos smanjen za pedeset posto
– Mislim da će šteta biti najveća na voćarskim kulturama koji nemaju sustave navodnjavanja. Znači na breskvama, a ako ovako nastavi i na trešnjama koje će biti znatno sitnije, na maraškama. Ali poglavito breskve koje će biti jako sitne. Što se tiče čentruna, tko nema sustav navodnjavanja neće biti ništa, prinos nula kila po hektaru, ako ovako nastavi dalje. I tamo gdje ima sustav navodnjavanja sigurno će prinos biti smanjen za pedeset posto, jer nije dovoljno davati vodu samo u zonu korijena, budući je transpiracija zbog niske vlage zraka strahovita pa je pitanje može li korijen uopće nadodati dovoljnu količinu vlage za normalan rast, razvoj, oplodnju i bujanje ploda, ističe Demo.
Cijenu će platiti građani
Na pitanje misli li da će zbog suše doći do povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda Tomislav Demo naglašava:
– Nije nužno. Kada naši proizvodi prispiju na tržište onda dolazi do rušenja cijena, jer smo limitirani samo na domaće tržište. A kroz najveći dio godine ionako je naše tržište opskrbljeno uvoznim proizvodima. Trebalo bi izviditi je li ovakva suša zavladala i u ostalim krajevima Europe, odakle mi uvozimo te proizvode. Ako jest, onda će se sigurno odraziti. Pogotovo ako imamo veću potražnju s našeg tržišta prema vani. Kada se traži više robe, cijena ide gore. To je trgovački posao. Naši građani će na kraju platiti cijenu toga. I mi kao društvo i kao nacija.
Vranski bazen je specifičan
– Ovaj naš dio unutar Zadarske županije je specifičan. Znalo je biti da zovu kišu na Jadranu i da lijeva uokolo kao iz kabla, a ovdje ništa. Baš ovaj prostor, otprilike od Galovca do Kakme, područje vranskog bazena. Tu dvostruko manje kiše padne nego okolo. Nekako ga zaobiđe kiša, kazao nam je Željko Serdarević.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA