Tankerska plovidba i Brodosplit, odnosno način praćenja njihovog poslovanja iz vremena kada su zajedno odradili možda najveći hrvatsko-hrvatski posao u zemlji (van državnog plaćanja) paradigma je koja dijelom objašnjava “razvojnu prednost Zadra”
Zadar se opet našao na “prednjicama” splitskih novina, a u Splitu je opet postavljeno pitanje “Zašto je Zadar uspješniji od Splita?”. Povod je ovoga puta bio britansko-hrvatski investicijski forum održan u nazočnosti 26 predstavnika britanskih kompanija i Predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor u zadarskom Arsenalu, uz mnogo državni dužnosnika, cjelokupnu političko-gospodarsko-društvenu elitu Zadarske županije i britanskog veleposlanika g. Davida Blunta.
Kriza je. Ni Zadru, u krizi ne ide dobro. No “batrga” se.
Kontinuitet
Zastupnicima iz Splitske izborne jedinice postavljeno je pitanje iz nadnaslova. Odgovor je uslijedio na liniji više puta ponavljanoga. Zadar ima kontinuitet vlasti, a osim toga Zadrani se, nevezano za politička opredjeljenja, oko čelnih projekata i strateških opredjeljenja ne spore i ne pobijaju. Kazali su to Splićani. Više sebi nego Zadranima.
Konstatacija je točna. No ne otkriva cjelokupnost razloga. Zadar je bitno manja sredina od Splita, s neusporedivo manjim gravitacijskim područjem. Zadarsko gravitacijsko područje seže na 200-tinjak tisuća stanovnika. Od tog se nešto daje, a nešto prima. Splitsko gravitacijsko područje prelazi pola milijuna stanovnika s daleko većim potencijalom.
Ne volim kada se Zadar započne hvaliti na ovoj razini, posebice s mnoštvom političkih konotacija. Jer obično oko toga slijede i drukčije objekcije o Zadru. Sjećamo se svojevremenih konstatacija o Zadranima koji “drmaju” Vladom, dok je Splićanin bio Predsjednik Vlade. Pa je sam naslov promašen.
Brodosplit i Tankerska plovidba
Uz razglabanja o Zadru i Splitu upravo u ovom aktualnom trenutku ne mogu pobjeći od asocijacija na najspominjaniju temu u Splitskoj županiji ovog trenutka, a to je Brodosplit. Brodosplit je na koljenima, sudbina mu se rješava na relaciji nagomilanih dugova, odluka Vlade i Europske komisije koja za zatvaranje poglavlja o tržišnoj utakmici i prijam Hrvatske u EU traži – ukidanje dosadašnjeg načina saniranja brodogradnje u zemlji. Gomile su stranica ispisane na tu temu, a bit će ih i više.
Ne mogu ne spomenuti da je uz otvaranje britansko-hrvatskog gospodarskog foruma u Zadru premijerka Kosor ovdje “odradila” još nešto. Posjetila je Tankersku plovidbu i zadržala se kod njih u opuštenijoj i odmarajućoj atmosferi sat vremena! Vijest nije imala jak odjek, jer sve što je kazala nakon skupa je to: pohvalila je i čestitala tvrtki na uspješnosti. I iz tvrtke su kazali da se bore s krizom, za sada dobro, a Vladi su jedino zahvalili na “niveliranju” Pomorskog zakonika koji im je pomogao da poslujući kao ostale, konkurentske pomorske kompanije EU, opstaju i razvijaju se.
Kakve veze ima Tankerska plovidba i Brodosplit. I kakve su to veze s gornjim pitanjem “Zašto je Zadar uspješniji od Splita”?
Veze su velike. Obje tvrtke najveće su u svojim županijama. Tankerska je plovidba i uz medijsko praćenje od strane vašeg novinara u istom Brodosplitu izgradila sedam brodova od osamostaljenja Hrvatske. Njihova je tonaža više od milijun tona. Tri od njih su najveći brodovi koje je ikad izgradilo hrvatsko brodogradilište (suezmax tankeri od 175.000 dwta), dva su aframaxa bila zadnja, a Zrinskog i Frankopana sjećamo se kao prvih ovdje izgrađenih tankera s dvostrukim dnom i oplatom, još kada takva obveza u svijetu nije postojala.
Tankerska plovidba i Brodosplit odradili su u jednom sažetom vremenu najveći posao koje su dvije hrvatske kompanija odradile međusobno. Posao vrijedan pola milijarde dolara. Odlazili smo tada iz “Zadarskog lista” na porinuća, kao i na primopredaje i stavljali takve vijesti na naslovnicu. Dvije najveće hrvatske tvrtke u svojoj branši i uz potporu države radile su najkrupnije poslove u državi. Tankerska je osim kod prva dva broda bila u vrlo zdravom razdoblju profitabilnosti, a brodogradilište je i tada gradilo gubitke. No to što su radili zajedno bio je ogledni primjer kako bismo u Hrvatskoj trebalo raditi i tražiti puteve napretka. Ispisao sam o tome desetke stranica novinarskog teksta. Moje kolege iz Zadra iz dopisništva “Slobodne Dalmacije” odlazile su na dio tih porinuća i primopredaja s nama. Najčešće kolegica Davorka Mezić. Zašto, kada je matična redakcija u Splitu naoružana gomilom ljudi? Zato što to tada u “Slobodnoj Dalmaciji” nije objavljivano na zajedničkim stranicama ili uopće nije objavljivano. Pa su zadarske kolege svjesne promašenosti takve politike sutradan stavljale taj događaj na zadarske stranice kada su ih sami uređivali.
Samo loše vijesti?!
Sada kada brodogradilištu “zvono zvoni” stranice i stranice novine su posvećene tome. Brodogradilištu? Ne, već mogućoj lošoj vijesti i tragediji. Kada je brodogradilište, istina s nevoljama u poslovanju, bilo dobra vijest, to nije zabilježeno.
Nije bilo naslova tipa – najveća hrvatsko brodogradilište za najveću hrvatsku brodarsku kompaniju izgradilo najveći suezmax na svijetu. Ili – Zadarski brodar i splitski škver odrađuju najveći hrvatsko-hrvatski posao u povijesti. I slično. I tada i iz te perspektive otvaralo se pitanje ozdravljenja škvera. A koje smo mi iz Zadra, makar smo se mogli praviti da nas se ne tiče, postavljali svoj petorici predsjednika uprave Brodosplita (koliko ih se za ovih gradnji izmijenjalo).
Jedna od prednosti Zadra, a vezana za pitanje iz nadnaslova je – prepoznavanje dobra, odnosno dobre vijesti i njeno podržavanje. Zadar je zdušno podržavao tadašnje projekte Tankerske plovidbe i Brodosplita. Čak i kod slučaja (nekoliko) kada su ti brodovi i uz državna premiranja deset posto (program – gradnja brodova za hrvatske brodare u hrvatskim škverovima) bili skuplji od gradnje na Dalekom istoku.
Najznačajnije praćenje svojevremenih porinuća od strane medijske scene u Splitu imali smo kada je pri jednom porinuću, uslijed glomaznosti broda, podignut val koji je jedan slabo osiguran brod bacilo o obalu i oštetilo. Da je to najveći brod ikad porinut u Hrvatskoj (o tome da je domaći za domaćeg naručitelja da ne govorimo) saznali smo tako tek posredno, jer je bio dovoljno moćan da izazove incident. Narušio sam kod jednog od tih napisa i novinarska pravila ne pišući naširoko o tome da je kod porinuća jedna od aframaxa oderao dno i potom išao na popravak u Trst, da ne umanjim veličinu događaja. No očito sam postupio suprotno opće metodologije.
Dakle usudim se na prethodnu i ponavljanu konstataciju o kontinuitetu vlasti i suglasnosti oko bitnih interesa u političkim strukturama Zadra, naspram svađanja Splita, kao razloga zadarske razvojne prednosti dodati i tu. Da bi se netko složio oko bitnih interesa treba ono što je dobro prepoznati i podržati. Kada se javnost usmjerava samo oko negativnog i na negativno onda je to teško.
Autocesta
Mogao bih slično govoriti o gradnji autoceste za Dalmaciju na kojoj sam uz kolegu Edvarda Šprljana, opet iz zadarskog dopisništva Slobodne Dalmacije, proveo dane i mjesece rada, ali i guštanja. Dok sam radeći za razne novine o tome objavio tone stranica on se morao boriti da mu objave kakvu vijest. Cesta se gradila, ali to navodno nije bila vrijedna vijest.
Uostalom, tadašnji dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu od Gospodarske komore Zadar dobio je narudžbu da napravi studiju “Utjecaj dolaska autoceste na gospodarski razvoj Zadra”. Iz nje su Zadrani derivirali niz drugih projekata, jer je studija pokazala njihovu nužnost i – mogućnost. Split nije naručio sličnu studiju od svog Ekonomskog fakulteta ignorirajući dolazak autoceste, jer nije dolazila pravcem koji su priželjkivali.
Ova paradigma koja povezuje medije, i stvarnost puno je šira od odnosa razvojnosti Zadra i Splita, i na žalost proteže se na cijelu Hrvatsku.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA