Mi koji smo u vrhu vlasti sve manje smo u poziciji da naša prava budu prekršena, mi smo potencijalni kršitelji, nažalost, mnogi su i stvarni – Slobodan Uzelac
Politički i društveno je zrela država i društvo koje ima snage priznati povredu ljudskih prava, suočiti se i popravljati to, ne jer to traži neka Unija, već što je to duboko u interesu njenih građana, kazao je Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, koji je sudjelovao na tribini pod nazivom “Ljudska prava i hrvatska europska perspektiva” održanoj jučer na Zadarskom sveučilištu u povodu Europskog tjedna u Zadarskoj županiji. Raspravu je moderirao Luka Mađerić, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, dok su goste pozdravili Davorka Krnčević, predsjednica županijske koordinacije za ljudska prava te Branko Sočanac, predstojnik Ureda za nacionalne manjine.
Davorka Krnčević, izrazila je žalost što na tribini nema studenata i učenika završnih razreda.
Euroskeptici i eurooptimisti
– Kada govorimo o ljudskim pravima često percipiramo dvije opcije, a mogli bi ih svrstati na euroskeptike i eurooptimiste. Raspravlja se o tome koja su poglavlja otvorena i zatvorena te koje smo standarde dosegli u promišljanjima i odnosima poimanja ljudskih prava. Ukoliko danas netko pita je li neki učenik invalid prije pet godina mogao ući u školu i ostvariti pravo na redovno školovanje govorimo o ljudskim pravima. Danas smatramo da je bolje nego prije pet godina, kazala je Krnčević dodajući kako sudski procesi više ne traju 20-30 godina te se dostiže i pravo na suđenje u primjerenom roku, a nešto je bolje stanje i na području prava na dostojanstvenu starost u svojem domu, otvorena je sigurna kuća te su tim poboljšana prava na život bez nasilja, a spomenula je i prava nacionalnih manjina te procesuiranjima službenika koja doprinose osjećaju jednakosti pred zakonom.
– Svakodnevno se vide utjecaji na poimanje i razvoj ljudskih prava i mišljenja sam da nam mnogi standardi Europske unije svakodnevno pomiču granice i doprinose individualizaciji primjene prava sukladno našim pojedinačnim potrebama, kazala je Krnčević.
Pitanje nacionalnih manjina
Branko Sočanac, predstojnik Ureda za nacionalne manjine, istaknuo je kako je pitanje nacionalnih manjina vrlo važan segment ljudskih prava te istaknuo da se u raspravi o pravima nacionalnim manjinama treba gledati kontekst, jer nije isto raspravljati o tim pitanjima u Sloveniji ili Bosni i Hercegovini te da je specifično raspravljati o njima u Hrvatskoj, a nije pa isto niti u svim hrvatskim regijama.
– To je specifično područje koje je našlo svoj ustavno-pravni oblik, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina postoji od 2002. godine i stjecajem okolnosti, organizirajući skupove došlo smo do poražavajućeg rezultata da i nakon desetljeća veliki dio ljudi ne pozna zakon, i to ne samo nacionalne manjine, nego ni lokalni dužnosnici, kazao je Sočanac ističući kako njegov ured educirajući pripadnike nacionalnih manjina i vlasti radi na tome da ljudi upoznaju zakone, a istaknuo je da je ova godina specifična za nacionalne manjine zbog popisa stanovništva, izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina i izbore.
Prava može kršiti samo netko na vlasti
Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, bio je glavni izlagač na jučerašnjoj tribini te je iznio teze koje su trebale poslužiti kao podloga za raspravu.
– Ljudska prava nisu sva prava koje ima neko ljudsko biće. To su ona prava koja mu ili krši, stvarno ili potencijalno, njegova rođena vlast koju on plaća, izdržava i koja mu je nadređena temeljem nekog legitimiteta ili legaliteta, pojasnio je Uzelac ističući kako mu prava može kršiti samo netko na vlasti te da se u političkom i normativnom smislu ne smatra kršenjem ljudskih prava uvreda susjeda.
Istaknuo je da što je viša razina vlasti i ovlasti, opasnost i štetnost posljedica kršenja tih prava je veća i obrnuto.
– Mi koji smo u vrhu vlasti sve manje smo u poziciji da naša prava budu prekršena, mi smo potencijalni kršitelji, nažalost, mnogi su i stvarni. Prekršitelji mogu biti na dva načina – rade ono što ne smiju ili ne rade ono što bi morali temeljem svojih ovlasti, oruđa ili oružja, istaknuo je Uzelac.
Poglavlje 23
Dao je svoj osvrt na rođenje ideje o ljudskim pravima, koja je rođena u Europi, kontinentu koji je ishodište najvećeg zla poput svjetskih ratova ili totalitarnih sistema koji su krivi za smrt desetaka milijuna ljudi te je rekao kako danas u ljudskim pravima prednjače države poput Njemačke, čija je uloga u svjetskim ratovima poznata te da nije čudo što je jedna od predvodnica i Francuska, koja se protiv njih borila. Zapitao se i treba li Hrvatska ući u takvu obitelj i zaključio da i kada ne bi bilo drugih razloga, osim ljudskih prava, samo to bilo bi dovoljno za ulazak. Istaknuo je i kako se o ugroženim skupinama u hrvatskoj brinu pravobranitelji te da se nastoji otvoriti i resor za osobe treće životne dobi, kao i da će najavljene promjene u sustavu ojačati funkciju pravobranitelja kroz povezanost s pučkim pravobraniteljem.
Na samom kraju u raspravu su se uključili i posjetitelji koje je zanimalo zbog čega javnost nije dovoljno upoznata s onim o čemu se pregovara s Europskom unijom, posebno u poglavlju 23.
– Poglavlje 23. teži političkoj volji za rješavanje problema kako se oni ne bi pojavili u budućnosti te je stoga kompliciranije od ostalih. Što se tiče transparentnosti, činjenica je da je dokumentacija objavljena u javnosti, ali je preopširna, odgovorio je Mađerić.
Okupljeni su se osvrnuli i na medije te su istaknuli kako se teme ljudskih prava i nacionalnih manjina rijetko gdje mogu pročitati, ali su i pohvalili medije u Zadru koji su za razliku od većine u drugim gradovima ostali do kraja tribine.
najnovije
najčitanije
Scena
Novi konzervativizam
Količina seksualnog sadržaja u holivudskim filmovima manja za 40 posto danas nego prije četvrt stoljeća
Hrvatska
NACIONALNI PARK
Na Plitvicama nakon 71 godinu snimljen suri orao, jedna od najvećih ptica grabljivica
Zadar
SVEUČILIŠTE U ZADRU
Odjel za talijanistiku organizira Dane talijanistike, evo programa
Zadar & Županija
PJESMA I PRIJATELJSTVO
OŠ Privlaka svečano dočekala trkače “Utkre mira”
Nogomet
Nogomet
UEFA objavila dobre vijesti za Dalića i ostale izbornike. Reprezentacije na EURO idu s 26 igrača
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
WINGS FOR LIFE