Pobjednik natječaja biro Ante Kuzmanića iz Splita

Arhitektonski biro Ante Kuzmanića iz Splita pobjednik je natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja putničkog terminala Zračne luke Zadar. Grupa splitskih arhitekata osmislila je proširenje i uređenje zgrade postojećeg terminala te parkinga. Za to su dobili nagradu od 250 tisuća kuna. Natječaj je za ZL Zadar provelo Društvo arhitekata Zadar.
Do roka za predaju natječajnih radova, 5. studenog, pristiglo je ukupno deset radova. Dva natječaja su zakasnila pa nisu uzeta u obzir. Procijenjena vrijednost predmetnog projektnog natječaja i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave, sastojao se od nagradnog fonda, isplata naknada radnim tijelima i izrade prometnotehničke dokumentacije, i iznosio je ukupno 22.971.250 kuna.

Ponude iz inozemstva
Natječaj je imao međunarodni karakter pa su prispjela i dva idejna rješenja iz inozemstva. Drugu nagradu i 156.250 kuna osvojila je njemačko-poljska grupa arhitekata okupljenih u SBS engineering group. Treću nagradu i 93.750 kuna osvojila je grupa hrvatskih arhitekata autora koju su činili: Zrinka Grosek, Nataša Ivanišević, Katarina Kozlović i Krunoslav Šmit. Četvrta nagrada u neto iznosu od 75 tisuća kuna dodijeljena je radu autora akademika Velimir Neidhart i Branka Kincl, Ane Breko i Mirte Dropuljić. Peta nagrada u iznosu od 50 tisuća kuna ide autoru Damiru Vitkoviću. Radove je ocjenjivao ocjenjivački sud kojem je predsjedavao akademik Nikola Bašić.

22.971.250 kuna iznosi procijenjena vrijednost predmetnog projektnog natječaja i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave

– Prvonagrađeni projekt je našao najbolji odgovor na ključno pitanje natječaja: kako uz rekonstrukciju i proširenje postojećeg terminala osigurati kontinuirano prometovanje. Bio je to iznimno težak zadatak u kojem je svaka etapa morala djelovati zaokruženo kao funkcionalna arhitektonska cjelina. Heksagonalnim elementima koji se multipliciraju rješavao se strukturalni pristup, a time i rast cijele zgrade. Treba napomenuti da predmet ovog natječaja nije bila stajanka za avione, već gradnja do njihove linije. Npr. rješenje parkinga s nadstrešnicama zajedno govori o svojevrsnom mikrourbanitetu cijelog područja, rekao je akademik Bašić.

Objedinjenje parametara
Naglasio je da će u konačnici Zračna luka Zadar, ako se idejno rješenje pretoči u izvedbeni projekt, biti najmodernija zračna luka u Hrvatskoj jer objedinjuje sve suvremene parametre koje jedan takav objekt čine ugodnim, ali i sigurnim.
Prispjeli pobjednički rad pod oznakom 10. predstavlja putnički terminal koncepcije »pod jednim krovom« koji se sastoji od prizemlja (L0), prvog kata (L1) i podruma (L-1).
Realizacija izgradnje ovoga projekta bila bi kroz četiri faze. Prva faza predviđena je programom kao proširenje fronte današnje zgrade putničkog terminala ispred izlaska i dolaska. U prvoj fazi osigurano je pet izlaza (jedan domaći i četiri međunarodna), odnosno nakon ulaska RH u Schengenski režim, četiri Schengen i jedan Non-Schengen prostor.
U prvoj fazi autori predlažu modifikaciju prostora zaštitnog pregleda te pregleda putovnica. Predloženim načinom povećali su se operativni prostori predmetnih tehnoloških sadržaja, no takvom modifikacijom utjecalo se na samu površinu DFS-a i čekaonice koja je smanjena. U prvoj fazi autori su prepoznali nedostatak kapaciteta na zaštitnom pregledu te su umjesto dosadašnja dva RTG uređaja postavili tri RTG-a i povećali kapacitet protoka putnika na zaštitnom pregledu. U drugoj fazi vidljiva je izgradnja sjevernog dijela zgrade. U trećoj fazi radi se na južnom dijelu zgrade, dok četvrta faza predstavlja izgradnju centralnog dijela zgrade koji bi trebao povezati sjeverni i južni dio.

Schengen i Non-Schengen
Iz analize primarno tehnoloških sadržaja, može se uvidjeti da se u drugoj fazi se dupliciraju određeni sadržaji (npr. šalteri za registriranje putnika i prtljage), što stvara decentralizirani sustav koji nije najbolja praksa na ovakvim manjim zračnim lukama jer će stvoriti dodatne troškove.
Prometni tokovi koji označavaju kretanje putnika u Schengen/Non-Schengen režimu označeni su s domaći i međunarodni te su ti prometni tokovi neispravno ucrtani. Daljnjom analizom prometnih tokova, u fazi 4., može se utvrditi da se svi putnici kreću kroz terminal kao Schengen putnici do trenutka dolaska u prostore čekaonice. Ukoliko su putnici Non-Schengen, u tome slučaju oni se iz Schengen čekaonice kreću prema kontroli putovnica koja se nalazi ispred Non-Schengen čekaonice. Ulaskom u Non-Schengen čekaonicu putnici se više nisu u mogućnosti vratiti u komercijalne sadržaje, niti su oni osigurani u Non-Schengen čekaonici. Nadalje, prostor carine u dolasku nije adekvatno riješen, jer pravci kretanja putnika na sva tri carinska prolaza nisu vidljivi te se za zeleni i crveni dio ulazi u prostore uz urede carine, a ne iz zone karusela u dolasku. Preboarding area je optimalno postavljena. Uredi Uprave, AOCC-a, Load Controla smješteni su na prvoj etaži.
Koncept sortirnice je dobro planiran, jedino što nije vidljivo je spoj traka gdje se postavlja prtljage u dolasku (L-1) prema karuselima na razini L0.

Komercijalni prostori
Parkiralište ispred putničkog terminala adekvatno je napravljeno te se sastoji od svih elementa traženih u natječajnom zadatku. Parkirališni prostor je organiziran u više cjelina prema različitim korisnicima, čime su formirane zone za putnike, za osoblje te završno za rent-a-car i taksije. Promet uz zgradu dozvoljen je isključivo autobusima i taksijima, gdje su uz jednu zaustavnu traku planirana i mimoilaženja, čime vozila mogu biti zaustavljena u više položaja ispred dolazaka i ispred odlazaka. Osim cestovnog prometa, autori predlažu i trasu lakošinskog vozila koje je povezano s Lukom Gaženica. Peron za lakošinsko vozilo nalazi se na razini L-1.
Komercijalni prostori na zračnoj strani su kvalitetno isplanirani. U odnosu na zračnu stranu, u tekstu opisa navodi se »na zemaljskoj strani nisu predviđeni trgovački sadržaji osim manjih kioska na vanjskoj pristupnoj površini te trgovačkih sadržaja u izlazno halu«. Ovakvo smanjenje prostora može imati posljedicu na generiranje neaeronautičkih prihoda od svih korisnika zračne luke.