Poznati refren kultne pjesme "Pjevat će Slavonija", autora teksta Miroslava Slavka Mađera, glasi "Pjevaj majko ratara i bekrija". Pjesma je najljepša u izvedbi Vice Vukova, a njoj sam, ne bez razloga, suprostavio stihove Stjepana Benzona "Škrta zemlja daje sve ono ča more", iz pjesme "Bodulska balada", također u izvedbi Vice Vukova.
I jedna i druga pjesma su himnične, jer veličaju kraj koji opisuju, u ovom slučaju Slavoniju i otoke, odnosno Slavonce i otočane (Bodule), ali u isto vrijeme imaju i elegičan prizvuk, jer pjevaju o teškim uvjetima života i rada, kako u Slavoniji, tako i na otocima.
Zemlja onome tko je ima
Usuđujem se postaviti pitanje: Hoće li novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojega je Vlada uputila Hrvatskom saboru na usvajanje, omogućiti bolje uvjete života i rada u ruralnim sredinama, bilo na plodnim slavonskim ravnicama, bilo na škrtom otočnom kršu?
Vladajući i oporba su, kako to priliči onima koji obnašaju vlast i onima koji bi na vlast htjeli doći, odmah zaratili s amandmanima i polemikama oko toga je li Zakon rađen za velike, ili male poljoprivrednike, odnosno, tko će imati prednost u dobivanju državne zemlje. Sve u svemu, dugo najavljivani Zakon, dok pišem ove retke, nije prošao u Saboru, nego je otišao na doradu.
Ministar poljoprivrede, kako za saborskom govornicom, tako i u svojim obraćanjima medijima, ponavlja da je Zakon pisan za male poljoprivrednike tj. OPG-ove, i da će oni imati prednost pri dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta. Ono će se dodijeljivati po vrlo povoljnim uvjetima i na rok od 25 godina koji se, ako se posluje po uzusima dobrog gospodarenja, može udvostručiti. Naglašavam, riječ je o državnom poljoprivrednom zemljištu. Njega, Bogu hvala, uglavnom neobrađenog i zapuštenog, u našim nizinskim krajevima, kao što je Slavonija, ima na pretek. I zato "Pjevaj majko ratara i bekrija!"
Otok bez državnih pašnjaka
Ali, što ćemo s krškim krajevima kao što su otoci, gdje su pašnjačke i ostale poljoprivredne površine čak i prostorno limitirane, a državnog poljoproivrednog zemljišta gotovo da i nema? Tamo ćemo i dalje pjevati "Bodulsku baladu": "Škrta zemlja daje sve ono ča more…"
Na otoku Pagu je sve ono što je ograđeno kamenim suhozidima još od 1926. godine dodijeljeno seljačkim domaćinstvima, kao u Kolanu, na primjer. Ono što je državno zemljište na otoku Pagu, je još u bivšoj državi bilo dodijeljeno tzv. društvenim poduzećima, a tako je i dan danas. Ovce na tim pašnjacima vodile su se u bivšoj državi kao državne rezerve, a danas se navodno, koriste za poticaje iz nacionalnih rezervi.
Nije da mi u Kolanu, i uopće na Pagu, ne bi uzeli u zakup državne pašnjake, ali njih jednostavno nema. No, i mi imamo OPG-ove i sirane kojima su pašnjačke površine itekako potrebne. Hoće li novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu za otočne poljoprivrednike predvidjeti neke druge benefite? E, pa neće. Predlagatelji Zakona valjda smatraju da se otočani trebaju baviti ugostiteljstvom i turizmom, pa su im još na početku mandata Vlade, za stimulans podigli PDV s 13 na 25 posto.
Novi Zakon ukida Agenciju za poljoprivredno zemljište. Bilo bi logično da ovaj Zakon otvara put ka komasaciji. Ali, kako ako ukida Agenciju za poljoprivredno zemljište?
Mnogi seljaci su zabrinuti što Zakon dodijelu zemlje vraća "lokalnim šerifima", pa bi umjesto komasacije mogli imati KOSMASACIJU.
Mjera protiv sapinjanja ovaca
Ako niste znali, EU će Hrvatskoj uskoro odobriti novu mjeru iz programa ruralnog razvoja. Nećete vjerovati, ona će se zvati Mjera ruralnog razvoja – dobrobit životinja. Dobrobit životinja ne podrazumijeva samo fizičku dobrobit životinja, nego i psihološku. Glavni cilj ove mjere je poboljšati standarde u hranidbi, smještaju i pristupu ispaši.
Mjera Dobrobit životinja je uvrštena u Program ruralnog razvoja, a potencijalni korisnici bit će oni koji će proizvoditi po standardima koji su iznad temeljnih za pojedinu vrstu životinja. Među te spada transport bez mučenja, suzbijanje bola, straha i tjeskobe. Tako bi meso i mlijeko proizvedeno na ovaj način imalo povećanu kvalitetu i, tako označeno bolju cijenu na tržištu.
Korisnik koji podnosi zahtjev Agenciji za plaćanje mora, da bi ušao u sustav potpore, završiti izobrazbu od minimalno četiri sata u godini u kojoj je podnio zahtjev, što valja priznati, ne predstavlja posebnu težinu. U zahtjevu za Mjeru korisnik mora navesti za koju kategoriju životinja se natječe i koje zahtjeve namjerava provoditi.
Uvjete koje je korisnik naveo da će poboljšati, na terenu će kontrolirati Agencija.
Dragi moji paški pastiri, ako se želite prijaviti za ovu mjeru, zaboravite sapinjanje ovaca. Borci za dobrobit životinja bi rekli, ne samo da sapinjanje ovaca ne može proći Mjeru dobrobit životinja, nego bi to trebao biti eliminacioni kriterij za dobivanje ostalih potpora, kada su u pitanju ovce.
najnovije
najčitanije
Zadar
DHMZ
Danas oblačno, mjestimice kiša
Style
Manje kalorična
Svibanjska dijeta pomaže gubiti kilograme, ali treba se pridržavati 10 savjeta
Gastro
Uživanje u okusu
Hrskav i osvježavajuć: Mladi kupus u četiri varijante
Zadar
izvrsni rezultati
Predsezona donijela porast dolazaka stranih i domaćih gostiju u Zadar. Evo za koliko
Zadar
još bez dogovora
BEZ DOGOVORA Radnici Čistoće Zadar sve bliže početku štrajka!
Scena
TIK TOK
VIDEO Britanka bila na zabavi u Zadru pa ostala u čudu: ‘Tko je ovaj tip? Ljudi su ludi za njim’
Zadar
POZITIVNA PRIČA
‘DOBRI DUH ŠKOLE’ Zadranin David Babac bio na Wings for Life utrci, podržali ga nastavnici i prijatelji
Scena
JEDINA HRVATSKA EUROVIZIJSKA POBJEDNICA
Zadranka Emilija Kokić prisjetila se čuvenog dočeka: ‘Od Zemunika do trga bilo je auto na autu…’
Zadar
PREDIVNO
PRIMJER ZAJEDNIŠTVA Natalija i njena razrednica Marija nastupile zajedno na Wings for Life utrci
Županija
Zavjetna svetkovina