Pitali su: »Zašto ne možemo biti svećenici, očevi i muževi?«

Pitanje celibata za svećenike, odnosno odricanja od seksualnih odnosa, našlo se ovih dana u središtu rasprava između tzv. liberalnih i konzervativnih katoličkih teologa. O tome su nedavno pisali brojni europski mediji, uključujući i vatikanski L’Osservatore Romano, a navodno se po tom pitanju razilaze bivši i sadašnji papa – Benedikt XVI. i Franjo.
Liberalni katolički teolozi i komentatori kritizirali su prije desetak dana bivšeg papu Benedikta XVI. zbog objave knjige u kojoj čvrsto brani celibat, tvrdeći da time želi utjecati na odluku pape Franje o ređenju oženjenih svećenika u Amazoniji, dok su konzervativni teolozi i komentatori branili bivšeg papu.
Neki su mediji ustvrdili da istup Josepha Ratzingera dobro oslikava polarizaciju na liberalno i konzervativno krilo Katoličke crkve koja ima 1,3 milijarde pripadnika.
Naime, Benedikt XVI. je pozvao papu Franju da ne zaređuje oženjene muškarce i da ne degradira celibat.

Maria Sung štrajkala glađu da joj vrate muža
Knjigu »Iz dubine naših srca« 92-godišnji Joseph Ratzinger napisao je s gvinejskim kardinalom Robertom Sarahom te u njoj brani celibat svećenika. Prva Ratzingerova knjiga od kada nije Papa izdana je baš u vrijeme kada Franjo mora odlučiti hoće li dozvoliti oženjenim muškarcima u zabačenim predjelima Amazonije da se zarede, u iznimnim slučajevima, zbog manjka svećenika u tom golemom, slabo naseljenom području. Stvorena je tako percepcija da je Ratzinger objavom knjige pokušao utjecati na odluku pape Franje.
Na biskupskoj sinodi u listopadu u Vatikanu predloženo je ređenje oženjenih muškaraca u nekim dijelovima Amazonije, a Papa će odlučiti o tom prijedlogu te o mogućnosti uvođenja trajnog đakonata za žene.

ŽIVOTNI IZBOR I ISKRENA VJERA
Protagonisti »zadarskog slučaja« iz 1971. uvijek su naglašavali da njihov životni izbor i ideje za koje su se zalagali unutar Crkve još kao svećenici u pogledu celibata i ostalih pitanja, nikako ne znače odustajanje od iskrene vjere i ljubavi prema svojoj Katoličkoj crkvi

Incidenti u vezi s celibatom već su se događali u vrhu Katoličke crkve, a poznat je onaj slučaj iz 2001. kada je vatikanski biskup Emmanuel Milinga svojim vjenčanjem s liječnicom Marijom Sung pitanje svrsishodnosti celibata doveo pred sama vrata poglavara Katoličke crkve. Nakon što je već stupio u brak s Marijom Sung, biskupu je upućen poziv iz vrha da se vrati crkvi što je on i učinio nakon razgovora s Papom. No, tu odluku nije prihvaćala gospođa Maria koja je nakon samo jednomjesečnog braka ostala bez supruga započevši štrajk glađu pred crkvom sv. Petra, tražeći od crkvenih dostojanstvenika da joj vrate muža.
U Hrvatskoj je, primjerice, zabilježen »jaki slučaj« odlaska iz svećeničke službe jednog od najpoznatijih hrvatskih teologa i kaptolskog kanonika dr. Stjepana Kušara, a sve zbog namjere da se oženi.

Pioniri »obračuna« s celibatom
No, ono što je manje poznato zadarskoj javnosti jeste činjenica da su pioniri »obračuna« s celibatom u hrvatskoj Crkvi bili sada već bivši zadarski svećenici, točnije njih 12 koji su 1971. godine, napustili duhovno zvanje. U tzv. »zadarskom slučaju« iz 1971. grupa zadarskih svećenika napustila je svoja svećenička duhovna zvanja zamijenivši ih ulogama muževa i očeva.
Tko su bili Zadrani koji su još prije 50 godina došli u »sukob« s celibatom, odnosno napustili službu Crkvi radi ovozemaljske ljubavi (prema ženama) kojoj nisu mogli odoljeti? U Zadarskoj nadbiskupiji bilo ih je 12 svećenika i petnaestak studenata teologije.
Najpoznatiji iz te skupine od 12 svećenika koji su još tada bili najglasniji pobornici liberalizacije Crkve u Zadru, bili su dr. Miljenko Žagar, rođeni Gospićanin (1938.) koji se školovao u Zadru gdje je završio gimnaziju i studij teologije, a 1990. bio jedan od osnivača HDZ-a, a potom i bivši veleposlanik RH u Sloveniji. Među bivšim svećenicima bili su i dr. Josip Stipanov koji će civilnu karijeru obilježiti kao dugogodišnji ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice i dr. Josip Kolanović, koji će postati ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.
Na nagovor nadbiskupa Ivana Prenđe, bivši svećenici dr. Josip Balabanić i Josip Stipanov napisali su Papi molbu za oprost kako bi svoj brak mogli potvrditi i u crkvenom sakramentu, a molbe im je u Vatikan proslijedio mons. Prenđa.
Iako u to vrijeme na prvom mjestu nije bilo pitanje celibata koje su postavili mladi zadarski svećenici u težnji za promjenama u Crkvi, ono je ipak bilo otvoreno.
Među tom 12-oricom bio je i Ivan Štambak iz Kolana, tada student teologije koji je među prvima iz ove grupe progovorio u medijima o potrebi liberalizacije Crkve u odnosu na svećeničko zvanje. Umjesto svećenik, Štambak je postao suprug i otac dvoje djece, a u izjavi za jedan tjednik 2001. kazao je: »Iako celibat nije bilo najvažnije pitanje ‘zadarskog slučaja’, ipak su 12-orica ondašnjih svećenika tiskala prijevod istraživanja koje je nizozemski svećenik Koning proveo među svojim kolegama o temi celibata. Rezultati toga istraživanja bili su porazni za Crkvu jer je većina svećenika bila za ukidanje celibata«.
U vrijeme »zadarskog slučaja« nadbiskup je bio mons. Marijan Oblak koji nije mogao prihvatiti ideje mladih svećenika, kao ni drskost tiskanja takvih knjižica pa ih je razmjestio po župama kako bi se primirili. Prema riječima jednog od zadarske 12-orice, dr. Josipa Balabanića (koji će kasnije u životu postati ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog muzeja), ovi su mladi liberali u crkvenim krugovima, na razgovor kod nadbiskupa Oblaka došli u civilnim odijelima čime su i simbolički iskazali svoje opredjeljenje, dali ostavke i dobili razrješenje.

Zanimljivi životni putevi
Poznavatelji »zadarskog slučaja« tvrde da je te 1971. i par godina poslije, u Zadarskoj nadbiskupiji iz svećeničke službe istupilo tridesetak svećenika što je predstavljalo jednu od najvećih kriza u novijoj povijesti Nadbiskupije.

DOKTORAT O CELIBATU
Dr. Mirko Šikić koji će u samostalnoj Hrvatskoj raditi kao ataše za kulturu u našem veleposlanstvu u Rimu, a doktorat znanosti stekao je upravo na temu celibata. U svojoj doktorskoj disertaciji spomenuo je i događanja u zadarskim crkvenim krugovima 1971. čiji je sudionik i sam bio

Među 12-oricom bivših svećenika bio je i Ivan Mustać koji se oženio, dobio dvoje djece i do umirovljenja radio kao ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku, zatim Mile Zupčić koji je završio na radu u Njemačkoj gdje se zaposlio kao djelatnik tamošnje socijalne službe, također se oženio i dobio djecu. Nadalje, među dvanaestoricom je bio i Josip Vučetić iz Vira, koji se također oženio, a radio je godinama kao administrativni djelatnik u tvrtki Šavrić. Zanimljiv je i životni put Nede Šarina iz Poljane, koji je kao svećenik službovao u Poličniku, a nakon što se zaljubio u svoju buduću suprugu, oženio se i dobio u braku dvije kćeri, radio je u jednoj građevinskoj tvrtki kao čuvar.
Zatim, tu je i dr. Mirko Šikić koji će u samostalnoj Hrvatskoj raditi kao ataše za kulturu u našem veleposlanstvu u Rimu, a doktorat znanosti stekao je upravo na temu celibata. U svojoj doktorskoj disertaciji spomenuo je i događanja u zadarskim crkvenim krugovima 1971. čiji je sudionik i sam bio.
Bivši zadarski svećenik je i Šime Kokić koji se zaposlio u računovodstvu Vodovoda te se oženio i dobio djecu. Zatim bivši tajnik Filozofskog fakulteta Ivan Pašalić kao i nekadašnji župnik Škabrnje Ratko Žunić koji se, napustivši svećeničko zvanje, oženio i dobio dvoje djece.
Od zadarskih studenata teologije koji su odustali od svećeničke službe, među poznatijima je prof. Slavko Ražov, dugogodišnji ravnatelj Državnog arhiva u Zadru.
Protagonisti »zadarskog slučaja« iz 1971. uvijek su naglašavali da njihov životni izbor i ideje za koje su se zalagali unutar Crkve još kao svećenici u pogledu celibata i ostalih pitanja, nikako ne znače odustajanje od iskrene vjere i ljubavi prema svojoj Katoličkoj crkvi. Štoviše, dr. Kolanović je jednom izjavio kako održava prijateljske veze sa svojim bivšim kolegama svećenicima, a zalagao se i za osnivanje Udruge bivših svećenika u Hrvatskoj, kakve inače postoje u svijetu.