Neki su “pametni”, a neki nemaju vodu

Bilo bi lijepo kad bi, što se naših otoka tiče, bili u Europi i kad bi nas mučili problemi kao što je brža internetska veza, veće i bolje korištenje solarne energije ili pak, nedovoljna ekipiranost komunalnih redara… Ne možemo se uspoređivati s drugim zemljama jer su one jednostavno miljama ispred nas. Činjenica jest da je i EU prepoznala specifičnosti otoka i zauzima se za poseban pristup u rješavanju njihovih problema. Mnoge naše otoke muče osnovni egzistencijalni problemi kao što je loša povezanost i oskrba, nedostatak vode, problem odvodnje, nerijetko i električne energije, depopulacija. Iako smo mi daleko od tzv. pametnih otoka, ne smijemo propustiti europski vlak. Pod pojmom pametnih otoka te gradova i sela, kriju se investicijske platforme za financiranje inovativnih rješenja kojima bi se potaknuo održivi razvoj. Moramo o tome razgovarati i na tome raditi, kako bismo rješavali te, ali i one elementarne otočne probleme. Veliki je disbalans i između naših otoka jer ne može se uspoređivati primjerice, jedan Hvar i Brač i recimo, Lastovo i Premuda. Ali, mi ćemo o tome razgovarati i na to ukazivati i nastojati u svakom slučaju koristiti europska znanja, iskustva i novac iz europskih fondova za pomoć u rješavanju otočnih problema, istaknuo je Daniel Segarić pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj.
Konferencija o pametnim otocima u lipnju na Hvaru
Naime, kada je proteklih dana posjetila Povljanu na otoku Pagu i otvorila vrtić u povodu Dana općine, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, najavila je i veliku konferenciju o projektu pod nazivom – "Pametni otoci" koja će se u lipnju održati na Hvaru.
Podsjećamo, inicijativa Pametni otoci inspirirana je inicijativom Europske komisije Pametni gradovi i zajednice, a uključuje male europske otoke koji se odlikuju održivim lokalnim gospodarskim razvojem i naporima za podizanje kvalitete života, pa su tako, u ožujku 2017. godine, predstavnici niza europskih otoka, od Baltika do Mediterana, u Bruxellesu potpisali Deklaraciju o pametnim otocima, a među hrvatskim otocima dosad su je potpisale općine Preko, Kali, Kukljica, Pašman, Tkon i Sali, Baška, Dobrinj, Omišalj, Punat, Vrbnik, Lopar, Vela Luka, Mljet i Lastovo. Potpisnik je i Grad Zadar za otoke Iž, Ravu, Molat, Ist, Silbu, Premudu i Olib te gradovi Krk i Korčula.
Krajem prošle godine  prvi sastanak 
Deklaraciju je dosad potpisalo više od 200 europskih otočnih zajednica. A, krajem prosinca prošle godine u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova osnovana je i radna podskupina za pametne otoke za izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. Tada je održan i prvi sastanak na kojem se raspravljalo o strateškom i zakonodavnom okviru za razvoj pametnih otoka te su prezentirani globalni trendovi i primjeri najbolje prakse razvoja pametnih otoka.
Inače, radna podskupina ima 54 člana, od predstavnika gotovo svih ministarstava, fondova, Agencije za obalni linijski pomorski promet do županijskih odjela svih jadranskih županija i otočnih jedinica lokalne samouprave, a Zadarsku županiju predstavlja resorni županijski pročelnik Daniel Segarić i Krešimir Laštro, Denis Barić predsjednik Otočnog sabora, Marica Babić iz Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA te načelnik Općine Preko Jure Brižić kao predstavnik zadarskih otoka.
Riječ je o otocima koji su spremni…
– Radi se u prvom redu o iskorištavanju prirodnih i obnovljivih izvora energije. Kao što znate mi smo obuhvaćeni i projektom Pegasus koji podrazumijeva podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade te u stambenom sektoru. No, projekt pametni otoci odnosi se u prvom redu na otoke koji su spremni i koji ispunjavaju  preduvjete da se mogu pridružiti pametnim otocima i to treba iskoristiti – zaključio je načelnik Općine Preko Jure Brižić.