Ovaj rad predstavlja nastojanje da se Hermanov znanstveni i prevoditeljski opus stavi u širi kontekst i sagleda kao karika na tisućljetnom putu nastajanja, formiranja i prenošenja znanstvenih ideja i rezultata
Prošlog mjeseca na Sveučilištu u Zadru doktorsku disertaciju pod naslovom “Smisaonoznačevno ishodište filozofskog svjetonazora Hermana Dalmatina” obranila je Nada Bulić.
Nastavak magisterija
Kako ste došli do odabira ove teme doktorata?
– Moje je bavljenje ovim područjem započelo uključivanjem na znanstveno-istraživački projekt “Bîti Hermana Dalmatina” glavnog istraživača, sada pokojnog profesora Antuna Slavka Kalenića koji je sa skupinom kolega – akademikom Franjom Šanjekom, akademikom Žarkom Dadićem, prof. Franjom Zenkom, objavio hrvatsko izdanje filozofske rasprave De essentiis srednjovjekovnog znanstvenika, filozofa i prevoditelja Hermana Dalmatina. Na tom sam području magistrirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a zatim, nastavljajući istraživanje, prijavila disertaciju pod naslovom Smisaonoznačevno ishodište filozofskog svjetonazora Hermana Dalmatina na Filozofskom fakultetu u Zadru.
O čemu je, zapravo, riječ u Vašem doktorskom radu?
– Najkraće rečeno, radi se o putevima prenošenja filozofske i prirodoznanstvene misli, metoda i znanstvenih rezultata od grčkog ishodišta, preko sirijskih i arapskih prevoditelja i tumača na latinski Zapad. Hermanovo je vrijeme 12. stoljeće u kojem se stvara određena intelektualna atmosfera iz koje će u vrlo skorom vremenu izrasti prvi evropski univerziteti. Stvaranju te atmosfere osobit su doprinos dali prevoditeljski timovi koji su u to vrijeme djelovali u prevoditeljskim središtima poput onoga u Toledu, ali i nezavisni prevoditelji poput Hermana Dalmatina. Rijetki su se mogli podičiti takvim izvrsnim poznavanjem latinskog i arapskog jezika koji je naučio na dugom studijskom putovanju po arapskim zemljama. U njihovim je bibliotekama došao u posjed rukopisa s različitih područja: filozofije, astronomije, astrologije, teologije, matematike… Po povratku s putovanja, smjestivši se u Španjolskoj, a zatim u Francuskoj, na temelju prikupljenih rukopisa i znanja koje je stekao, radio je prijevode, kompilacije i originalna djela od kojih je najreprezentativnija rasprava De essentiis. Ona predstavlja jednu cjelovitu filozofsko-prirodoznanstvenu sintezu čiji su izvori predmetom znanstvenog istraživanja. U ovom se radu bavim njegovim arapskim izvorima i kretanjem rukopisa i prijepisa filozofskih, osobito Aristotelovih, djela od kojih se neki daju pratiti unatrag u direktnoj liniji do Aleksandrije 6. stoljeća. Posebno mjesto među tim izvorima zasigurno pripada arapskom filozofu iz 9. stoljeća, znanstveniku enciklopedijske širine, al-Kindiju. On je za potrebe svog znanstvenog bavljenja okupio tim prevoditelja koji je po njegovom nalogu prevodio s grčkog ili sirijskog na arapski jezik različita djela, rasprave, izvatke i parafraze s područja filozofije, matematike, medicine, astronomije, prema širini njegovih interesa i dostupnosti rukopisa. Al-Kindi je izvršio znatan utjecaj na arapske mislioce u smislu odomaćenja grčkih znanosti, a time posredno i na mislioce latinskog Zapada kada u srednjem vijeku arapski rukopisi budu preneseni i prevedeni na latinski jezik.
Naporan posao
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Obrada ovako zahtjevne teme dug je posao i bremenit teškoćama. Najveću među njima predstavlja stanje istraženosti rukopisa u turskim i arapskim bibliotekama koje još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Mnoge su biblioteke neistražene, rukopisi neiščitani, netransliterirani, neprevedeni na evropske jezike, a to znači da su i nedostupni široj znanstvenoj zajednici. Pribaviti postojeće rukopise nije bilo nimalo jednostavno, a iščitavanje je, pak, samo po sebi vrlo naporan posao. Od neprocjenjive pomoći bili su mi radovi kolega s Oxforda i Cambridgea koji se bave srodnim područjima.
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Ovaj rad predstavlja nastojanje da se Hermanov znanstveni i prevoditeljski opus stavi u širi kontekst i sagleda kao karika na tisućljetnom putu nastajanja, formiranja i prenošenja znanstvenih ideja i rezultata. Istraživanje filozofskih i prirodoznanstvenih sustava provedeno u ovom radu pokazalo je njihovu suštinsku ovisnost o grčkom, napose Aristotelovom nasljeđu, te Hermanov oslonac, kao i potonjih srednjovjekovnih mislioca, u recepciji tog nasljeđa u arapskom aristotelizmu.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Zasigurno. Istok je neistražena riznica. U cjelini gledano, mi imamo samo mali uvid u produkciju antičkih i srednjovjekovnih autora i još manji uvid u produkciju intelektualnog okruženja u kojem ti autori djeluju. Nama nedostaje poznavanje konteksta koje je jedan od ključnih faktora za njihovo puno razumijevanje. Svaki sretni nalaz nekog novog rukopisa u tom je smislu sićušni korak naprijed.
Čime se trenutačno bavite?
– Osim redovnih nastavnih obaveza na fakultetu, ovdje u Zadru i na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, i znanstvenih na ovom području o kojem smo govorili, radim i na nekim drugim projektima. Za ovu priliku izdvojila bih iščitavanje i tumačenje pisama iz Dragomanskog arhiva pisanih na novogrčkom jeziku 18. stoljeća, a koja su mi još prije nekoliko godina privukla pozornost.
Planovi za budućnost?
– Nastojat ću realizirati započete projekte, ali i pokrenuti nove.
Trenutno sam u razgovorima s kolegama na Odjelu za klasičnu filologiju Univerziteta u Skopju, kao i Odjela za filozofiju Univerziteta u Sarajevu koji su vrlo zainteresirani za područje kojim se bavim. Želja nam je da unutar evropskih programa pronađemo okvir i iskoristimo mogućnosti za intenzivniju suradnju u smislu mobilnosti nastavnika i studenata, ali i ostvarenja nekih zajedničkih planova.
ŽIVOTOPIS
Nada Bulić rođena je 1968. godine u Zadru gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je Grčki jezik i književnost i Latinski jezik i rimsku književnost 1994. godine na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zadru. Kao student dobila dvije Sveučilišne nagrade za akademsku godinu 1989/90. i 1990/91.
Upisala Poslijediplomski studij iz Književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Završila Program novogrčkog jezika na Filozofskom fakultetu u Ateni 1997. Predavala pet godina grčki i latinski jezik u Klasičnoj gimnaziji u Zadru. Od 1996. do 2000. znanstveni novak na projektu “Biti Hermana Dalmatinca” glavnog istraživača Antuna Slavka Kalenića. U istom periodu radila u Povjerenstvu za udžbenike Ministarstva Prosvjete i sporta Republike Hrvatske. Od 2000. godine asistent na Odjelu za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru.
Magistrirala 2000. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši magistarski rad pod naslovom “Stil filozofskog diskursa Hermana Dalmatina”. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Smisaonoznačevno ishodište filozofskog svjetonazora Hermana Dalmatina” prijavila na Sveučilištu u Zadru. Disertaciju obranila u rujnu 2010. godine pred povjerenstvom u sastavu: akademik Franjo Šanjek, prof. dr. Valerij Sofronievski i doc. dr. Milenko Lončar.
Područje znanstvenog interesa: latinitet dvanaestog stoljeća, prijevodi grčkih filozofa na arapski i sa arapskog na latinski jezik; rimska književnost, novogrčki jezik i književnost.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
NAJAVLJENO
U Gospiću je sve spremno za 12. Susret hrvatske katoličke mladeži
Hrvatska
SVETI OTAC
Papa Franjo nostalgičan za putovanjima vlakom
Hrvatska
USTAVNI STRUČNJACI
Milanović bi morao prirediti bar jedan krug konzultacija. Plenkovića, Grbina i ostale bi mogao zvati i telefonom
Zadar
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA
“GODIŠNJI ODMOR”: Otvorena izložba fotografija Mare Milin povodom 30 godina djelovanja
Zadar
dani povijesti
Na Sveučilištu u Zadru održani XVII. Dani povijesti
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
WINGS FOR LIFE