Srijeda, 19. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

30 C°

Na Ugljanu i Pašmanu raste milijun maslina?!

22.01.2012. 23:00
Na Ugljanu i Pašmanu raste milijun maslina?!


Mladen Lucin je došao do podatka da na otoku Ugljanu ima oko 700-tinjak tisuća stabala maslina što s procjenom za otok Pašman od 300-tinjak tisuća daje oko milijun stabala maslina
Mladen Lucin iz Preka se bavi već više od petnaest godina istraživanjem maslinarskih potencijala otoka Ugljana i Pašmana. Nakon prezentacije replike mulinskog tijeska iz 2 st. i uspješnog cijeđenja ulja analizom rada pet presa u Mulinama postavio je tezu o mogućem broju maslina na otoku u antici.
– Maslina nije jabuka pa da se konzumira sirova već sadnja ovisi o instaliranim kapacitetima prerade što znači da se na otoku dokazano u kontinuitetu radi već 2000 godina, rekao nam je Mladen.
Mladen je istraživanjem ostataka antičke centurijacije na otoku Ugljanu u godinu i pol propješačio cijeli otok i dobar dio Pašmana jer se centurijacija nastavlja i na Pašmanu.
– Mogu dati dobar pregled posađenih maslina, pa čak i onih koje se skrivaju u makiji i šumama, rekao je Lucin podsjetivši da je spomenuta činjenica dovela do revolta privatnih posjednika zbog primjene Zakona o šumama i Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji ne odražavaju pravo stanje posjeda po kulturi. U prošloj godini, nastavlja Lucin, u medijima se nekoliko puta spominjao broj obrađenih maslina, kako novopodignutih nasada, tako i onih neobrađenih. Dok se za prve lako može dati točan podatak, za druge je to čisto gatanje, poglavito kada je riječ o otoku Ugljanu. Odlučio sam temeljem dosadašnjeg istraživanja povijesti maslinarstva, dati analizu o broju maslina na otoku, rekao je Mladen Lucin.
Maslinarstvo kao u bivšoj državi
Općina Preko je zbog ovih dilema započela s analizom stanja kulture privatnih posjednika radi uvida u stanje u prostoru. Ova analiza je zbrajanjem površina koje su pod maslinama dala potrebne podatke da se izradi procjena broja stabala maslina na cijelom otoku Ugljanu (i procjenu za Pašman).
Uvažavajući srednju vrijednost gustoće sadnje, koja je na nekim područjima izrazito gusta zbog malih parcela, Lucin je došao do podatka da na otoku Ugljanu ima 700-tinjak tisuća stabala maslina što s procjenom za otok Pašman 300-tinjak tisuća daje oko milijun stabala maslina.
– Što se tiče maslinarstva mi smo još uvijek u bivšoj državi i ondašnjem odnosu prema maslinarstvu. Primjenom Zakona o poticajima mi smo ponovno postali slijepa ulica kao što smo i bili. Zaleđe Zadarske županije je najbolje iskoristilo pozitivne zakonske propise nakon čega su došli i uspjesi. Poticaji su davani samo za sadnju novih nasada, ali ne i za obnovu starih. Otok Ugljan još spava, zadruge koje imamo to ne mogu pokrenuti jer ne znaju kako i bave se folklorom u maslinarstvu, a ne strategijom. Čini mi se da o posebnostima otoka Ugljana više znaju poljoprivredne institucije u Zagrebu negoli u Zadru. Da se ovo pokrene trebalo bi zaposliti nekoliko stručnjaka koji bi pratili oba otoka.
Ima svijetlih primjera obnove na cijelom otoku, pojedinaca koji su se izdignuli iznad svoje okoline bez tetošenja institucija i za koje se malo zna jer ih ne interesira pripadnost “klub medaljaša”, onih koji idu na uljarska natjecanja, ustvrdio je Lucin koji se, također prisjetio kako je svojedobno, zajedno sa suradnicima, izmjerio i napravio karte uređenih maslinskih putova, što mu je dalo prvi uvid u stanje maslinarstva na tom prostoru.
– Ako bismo se kladili na brojku od milijun maslina i ako bismo pritom uspjeli obraditi samo trećinu, što je udruživanjem posjednika i zajedničkim radom moguće, to bi značilo obrađenih 300 tisuća maslina. Ako procijenimo urod na samo 10 kg po stupu i k tome pretpostavimo prosječni radman od samo deset posto, to daje 300 tisuća litara ulja. Kad bismo ga prodavalo i po 50 kuna, to bi bila svota od 15 milijuna kuna! Je li moguć ovakav scenarij? Potrebno je organizirati posebnu raspravu o maslinarstvu otoka Ugljana, bolje reći o dva milenija maslinarstva otoka Ugljana gdje bi se valorizirala posebna vrijednost ovog otoka s obzirom na prošlost i temeljem toga tražio put obnove maslinarstva i uspješnosti na tržištu. Najgore je sadašnje stanje gdje većina na otoku razmišlja samo o posjedu unutar svojih mocira, zaključio je Lucin.


Otočne općine su pomogle u infrastrukturi


– Trebamo uvažavati i povijesno naslijeđe koje valja nadopunjavati novim pravcima i tehnologijama. Nama na otoku treba stručna znanost u tradiciji, a ne znanost sama sebi dovoljna pa da poslije tražimo gdje nam se tradicija izgubila. Na otoku je možda najprije od svih u Županiji počela primjena nekih tehnologija za prihranu maslina i kompostiranje komine. Općine su dosta napravile na razvoju infrastrukture, putova, prosika i ostalog, naglasio je Lucin. Trebaju nam akcije o maslinarstvu koje na nekim otocima organiziraju udruge, od turističkih do kulturnih ustanova kao što je Matica hrvatska, a naše udruge što se tiče maslinarstva spavaju, naglasio je Lucin.