Kontrola bolovanja neće biti detektivski posao

Svi mi izdvajamo za zdravstvo i trebali bi imati što kvalitetniju zdravstvenu skrb. Kontrola bolovanja ne mora nužno  značiti nešto loše jer kao što možete ostvariti svoje pravo na bolovanje ako za to postoje opravdani razlozi, isto tako nije loše provjeriti da li se možda to pravo – zloupotrebljava. Prema mojim informacijama, tek oko pet do sedam posto prosječno, godišnje od svih  mogućih bolovanja na zadarskom području su – lažna bolovanja –  rekla je poznata zadarska liječnica dr. Dubravka Finka koja je ujedno i predsjednica Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Zadarske  županije.
Naime, posljednjih je dana u javnosti izazvala prijepore i polemike, vijest o novom Zakonu o zdravstvenom osiguranju koji će uskoro u proceduru, a prema kojem će kontrolori Zavoda za zdravstveno osiguranje, osim provođenja nadzora u ordinaciji izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, imati pravo obaviti i neposrednu kontrolu u kući osiguranika.

Priča stara deset godina
Riječ je o Pravilniku o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a   još iz 2009. godine. No, odmah se postavilo pitanje zadiranja u privatnost građana, jer nitko nema pravo bez odobrenja vlasnika stana ili kuće ulaziti u njegov posjed, a objašnjenje je i tada glasilo da  inspektori neće ulaziti u kuće na silu, već samo uz dozvolu i suglasnot osiguranika.
– Zapravo to nije ništa novo i već je postojećim zakonom omogućena kontrola rada liječnika primarne zdravstvene zaštite koji  imaju ugovor sa Zavodom. Kontroliraju se ne samo bolovanja, već i  propisivanje lijekova, radno vrijeme, uvjeti rada…Možda se sada u  javnosti stvorila kriva slika kako će kontrolori obavljati detektivski  posao, "upadati" ljudima u stanove. To nije tako. U ovo digitalno  doba sve se vrlo lako i pouzdano može provjeriti jer se može ući u  fajlove bolnica i provjeriti je li netko primjerice, doista slomio nogu  ili ne. Kada poslodavac sumnja u svog zaposlenika, on može poslati  zahtjev prema Zavodu za kontrolu njegova bolovanja, ali onda se  opet, naprije ide kod njegovog odabranog obiteljskog liječnika, a  ako postoji opravdana sumnja za odlaskom u kuću osiguranika,  onda se kontrolor unaprijed mora najaviti – objasnila je dr. Dubravka Finka.

Bolovi u leđima i stres…
Inače, mora se priznati, Hrvati su među rekorderima u zemljama  EU-a kad je riječ o bolovanjima, a većina bolovanja povezana je uz  dugu dijagnostiku. Osim bolova u leđima koji je najčešći razlog  odlaska na bolovanje tu je i – stres. A, na pitanje može li se zbog  stresa otići na bolovanje i kako ga dijagnosticirati, dr. Finka kaže da  može –  u razgovoru s pacijentom.
– Većina pacijenata su godinama kod istog izabranog liječnika.  Kroz godine oni se međusobno upoznaju i gradi se odnos povjerenja. Kad meni pacijent dođe i kaže da je pod stresom i da nije dobro, da jako loše spava, nemiran je, ja to mogu vidjeti i procjeniti i  po vanjskim znakovima. Dakle, u prvom redu kroz razgovor, boju  lica, mimiku, hod… Obično je pacijentu u takvim slučajevima dovoljno bolovanje od par dana da se odmakne od radne sredine, pokuša opustiti i naspavati. U slučajevima da je zbog stresa bolovanje  duže, onda se pacijent upućuje na daljnju dijagnostiku – rekla je dr.  Finka.