ponedjeljak, 20. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

“Kad vas filatelija jednom zarobi više nema povratka!”

16.01.2012. 23:00
“Kad vas filatelija jednom zarobi više nema povratka!”


Sudjelujemo na mnogobrojnim nacionalnim i međunarodnim filatelističkim izložbama diljem Europe i svijeta, te izlažemo u Zadru. Društvo izdaje i stručni časopis “Zadarski filatelis”. Ukratko, bavimo se jednim starim i izuzetno zanimljivim hobijem. Kad vas filatelija jednom zarobi više nema povratka!


Tijekom minule godine Hrvatsko filatelističko društvo Zadar organiziralo je nekoliko zanimljivih izložbi koje su kod šire kulturne javnosti Grada izazvale pozitivne komentare. O radu Društva, njegovoj prošlosti i skorijoj budućnosti, ali i općenito o filateliji, popularnom i zanimljivom hobiju razgovaramo s predsjednikom Društva Igorom Černigojem.
Možete li nam predstaviti Hrvatsko filatelističko društvo Zadar?
– Filatelističko društvo Zadar osnovano je 1946. godine i ljubitelje poštanskih maraka okuplja 65 godina. Trenutno ima 42 člana, različite dobi i obrazovanja. Neki od njih naši su poznati i ugledni sugrađani. Najmlađi član Društva je Luka Smrkinić koji ima samo jedanaest godina. Sastajemo se u prostorijama zadarskog ogranka “Matice hrvatske”, gdje smo podstanari. Društvo se bavi promicanjem filatelije kao zanimljivog i edukativnog hobija. Svojim članovima Društvo omogućava nabavku filatelističkog materijala i njegovu razmjenu, osigurava stručnu literaturu, pomaže kod pripreme izloška te omogućava izlaganje na izložbama itd. Tu je, naravno, i ugodno druženje. Sudjelujemo na mnogobrojnim nacionalnim i međunarodnim filatelističkim izložbama diljem Europe i svijeta, te izlažemo u Zadru. Društvo izdaje i stručni časopis “Zadarski filatelis”. Ukratko, bavimo se jednim starim i izuzetno zanimljivim hobijem. Kad vas filatelija jednom zarobi više nema povratka!
Povijest filatelije u Zadru i Hrvatskoj
Kažite nam nešto o povijesti Društva, kao i općenito o povijesti filatelije u Zadru i zadarskom kraju!
– Prije Drugog svjetskog rata, za vrijeme talijanske vlasti, u Zadru nije bilo organizirane filatelije, ali je bilo filatelista. Znamo da su se najčešće upoznavali i sastajali u Gradskoj loži, te knjižari Ricarda Gilardia, koji je osim knjiga prodavao i poštanske marke. Knjižara se nalazila u prizemnici na mjestu današnje ljekarne Donat. Poznato je da su nakon kapitulacije fašističke Italije i njemačke okupacije Zadra, posebice nakon savezničkog rušilačkog bombardiranja mnogi ondašnji filatelisti Talijani napustili grad. Odmah nakon oslobođenja, potkraj 1944. godine, filatelisti koji su ostali u Zadru odlučili su osnovati društvo kako bi uspješnije djelovali. Po odobrenju Gradskog narodnog odbora Zadar, dana 22. rujna 1945. godine održana je osnivačka skupština Filatelističkog društva Zadar kojoj je prisustvovalo dvadesetak filatelista. Za prvog predsjednika Upravnog odbora izabran je Vladimir Pilepić, referent prosvjetnog odjela Gradskog narodnog odbora. Registracija Društva dogodila se 27. svibnja 1946. godine pod rednim brojem 10. Izabrani Upravni odbor djelovao je u nepromijenjenom sastavu sve do 1947. kada je za predsjednika Društva izabran Ivo Šantić, tada sudac Gradskog narodnog suda. Sastanci su se održavali dva puta mjesečno u tvornici likera “Luxardo”, kasnijoj “Marasci”. No, ubrzo im je onemogućeno sastajanje u tvornici, pa je tijekom 1947. započela seoba Društva, od ambulante dr. Bolanija do stana gospodina Himemelreicha i drugih članova. Nakon toga sastanci su se održavali u Kneževoj palači koja se tada zvala Dom kulture i Domu umirovljenika. Godine 1950. Društvo priređuje svoju prvu tzv. uličnu izložbu u izlogu knjižare, koja je, iako vrlo skromna, izazvala veliki interes zadarske javnosti. Iste godine Društvo je sudjelovalo i na filatelističkoj izložbi u Zagrebu na kojoj je izlagao Radovan Vukadinović, tadašnji gimnazijalac koji je vodio omladinsku skupinu u zadarskom društvu, koji je kasnije postao uvaženi profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Na kojem principu djeluje Društvo? Postoji li krovna organizacija?
– Naša krovna organizacija je Hrvatski filatelistički savez čije je sjedište u Zagrebu u Habdelićevoj 2. Hrvatski filatelistički savez član je Svjetske filatelističke federacije koja okuplja gotovo 90 nacionalnih saveza diljem svijeta. Savez trenutno okuplja 33 filatelistička društava u Republici Hrvatskoj. Između ostalog, brine se o nastupu hrvatskih filatelista na međunarodnoj filatelističkoj sceni, među kojima je i naše Društvo koje redovito osvaja medalje.
Kažite nam nešto o početcima filatelije o Hrvatskoj!
-Počeci organizirane filatelije u Hrvatskoj javljaju se gotovo istovremeno kad i u zemljama zapadne Europe. Prvo filatelističko društvo osniva se u Zagrebu 1876. i nosi ime “Književno-filatelistička zajednica”, a osnovao ju je vlč. Oskar pl. Simić, župnik župe svetog Martina pod Okićem. U tadašnjoj Austro-Ugarskoj monarhiji bilo je to treće filatelističko društvo, jer je prvo austrijsko osnovano 1874.godine, a prvo mađarsko 1875. Nakon Zagreba, filatelističko društvo osniva se 1890. i u Dubrovniku pod nazivom “Philatelija”. Njegov prvi predsjednik bio je barun Frano Gundulić, posljednji potomak slavne loze Gundulića. Nažalost, oba spomenuta društva nisu opstala dugo. O tome nas izvještava i zadarski Narodni list u 59.broju od 24. srpnja 1895. gdje na trećoj stranici piše: “Namjesništvo dalmatinsko raspustilo je društvo Philatelija u Dubrovniku, kao neodgovarajuće zahtjevima svog obstanka”. U oba slučaja društva su nosila nazive na stranom jeziku, njemačkom, odnosno, talijanskom, pa je moguće da je to bio razlog njihove nepopularnosti u narodu i njihovu gašenju. Tako je bilo sve do 1896. kada je ugledni zagrebački liječnik dr. Eugen pl. Sladović s grupom istomišljenika osnovao “Hrvatsko filatelističko društvo”, pa se ta godina uzima za službeni početak organizirane filatelije u nas. Kao što vidimo, i kroz filateliju je Hrvatska pripadala Europi i njezinoj kulturi.
Izložbe, časopis, prigodne omotnice…
Osim izložbi, koje su u posljednje vrijeme privukle određenu pozornost javnosti, Društvo izdaje i svoj časopis “Zadarski filatelist”.
– Časopis “Zadarski filatelist” pokrenuo je još 2004. godine naš ondašnji tajnik pokojni Josip Barić-Joža. Od tada do danas časopis je unaprijeđen izgledom i sadržajem. Izlazi dva puta godišnje i u njemu naši članovi pišu stručne članke i ostale filatelističke zanimljivosti. Mnogi ga filatelisti smatraju najboljim društvenim filatelističkim časopisom u Hrvatskoj. Od 2007. godine izlažemo ga i na nacionalnim europskim i svjetskim natjecateljskim izložbama u klasi filatelističke literature, na kojima je do sada osvojio 30 medalja. Valja znati na takvim izložbama izloške ocjenjuju strani suci. Pokušajte zamisliti filatelističku izložbu od 3.200 izložbenih vitrina na kojoj sudjeluju izlagači iz 84 države svijeta, među kojima i Hrvatska, a koju u samo sedam dana obiđe više od 800.000 posjetitelja. Riječ je o izložbi “China 2009” na kojoj je, primjerice, naš časopis osvojio brončanu medalju. Stoga smo na naš “Zadarski filatelist” jako ponosni.
Poznato je da Društvo izdaje i tzv. prigodne omotnice. Kažite nam nešto o tomu!
– Riječ je o uracima kojima filatelistička društva obilježavaju razne događaje – povijesne, kulturne, športske i druge – izražavajući na taj način svijest o važnosti pojedinih ljudi i događaja u svom gradu ili državi. Naše ih Društvo godišnje napravi nekoliko, a kreiraju ih naši članovi, pa i ja osobno. Za prigodnu omotnicu je važno da njena ilustracija predstavlja najbolju moguću vezu s likovnim rješenjem prigodnog žiga, kao i s temom ili motivom poštanske marke. Osobito je zahtjevno kreiranje žiga kod kojeg valja težiti određenoj grafičkoj dotjeranosti, uz puno poštivanje svih poštanskih elemenata žiga. Uporabu žiga odobrava Hrvatska pošta, koja ga nakon uporabe dostavlja Poštanskom muzeju u Zagrebu, gdje se čuva kao trajan poštanski dokument. Želim napomenuti da Hrvatski filatelistički savez svake godine proglašava najljepšu prigodnu omotnicu i najljepši prigodni žig priređen u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. U zadnje četiri godine naše su prigodne omotnice i žigovi dva puta osvojili prvo, a dva puta drugo mjesto.
Filatelija nekad i danas, u Europi i Hrvatskoj
Kakav je, općenito, položaj ovog hobija danas u usporedbi s prošlim vremenima, primjerice, prije masovne pojave kompjutora, unazad nekih 30, 40 godina?
– Prije tridesetak godina s lakoćom su se sakupljale poštanske marke cijeloga svijeta, tzv. generalne zbirke, zatim skupine zemalja ili pojedine države, bez većih financijskih problema. Najčešće su se sakupljale tzv. žigosane marke koje su se masovno skidale s pisama. Više je u modi bila razmjena, a manje kupovina maraka. Sve se radilo ručno. Čini se kao da je bavljenje filatelijom tada bilo nekako romantičnije. Danas je dosta toga drugačije. Zakonitosti globalne ekonomije utjecale su i na tradicionalno poimanje filatelije kao hobija, a poštanskih uprava, kao njihovih “servisera”. Ulaskom u 21. stoljeće filatelija je bez sumnje postala dio globalne kulturne industrije, u ovom slučaju filatelističke. Procjenjuje se da filatelistička industrija godišnje obrće preko 10 milijardi američkih dolara. No, valja priznati da nam filatelistička industrija danas nudi mnoge stvari kojih u ono doba nije bilo. Primjerice, kvalitetne albume, moderni filatelistički pribor, vrlo kvalitetne i specijalizirane kataloge itd. Naravno, tu je i internet preko kojeg danas možete kupiti poštansku marku u svakom kutku svijeta. Očito je da svako doba ima svoje loše i dobre strane.
Možete li usporediti filateliju u Hrvatskoj s njezinim položajem u nekim drugim zemljama, primjerice Zapadnim?
– Mislim da je to teško usporedivo iz mnogobrojnih razloga. Svuda u suvremenom svijetu danas, a posebice u Europi, organizirana filatelija je neodvojivi dio nacionalne kulture, a ujedno i promicatelj svega nacionalnog: od turizma, kulture, nacionalne baštine, umjetnosti, sporta pa nadalje. Stoga se poštanske uprave silno trude ne samo zadržati već i privući nove potencijalne filateliste. Jer konačno u pitanju je i profit. Filatelistima se nude mnoge pogodnosti, koje nažalost mi u Hrvatskoj nemamo. Proći će još mnogo vremena dok u tom smislu ne dostignemo zemlje zapadne Europe.
Koliko mlade danas privlači filatelija i kako regrutirate nove članove?
– Ne baš puno. Mladi su danas okrenuti nekim drugim hobijima. Međutim, kako privući nove, mlade sakupljače poštanskih maraka  problem je filatelističkih udruga gotovo svih zemalja svijeta. Da bi se filatelija širila i razvijala, da ne kažem pesimistički opstala, treba stalno animirati nove sakupljače, u prvom redu mladež od najranijih školskih dana. To je nešto što treba najozbiljnije shvatiti, ne samo u redovima organizirane filatelije, nego i na najvišem nivou poštanskih uprava. Popularizacija filatelije među mladima je složen, smišljen i dugotrajan proces. Mislim da filatelistička društva teško mogu biti imalo učinkovitija u generacijskoj obnovi filatelista bez pomoći, u prvom redu, Hrvatske pošte, ali isto tako i ostalih institucija, kao što su gradska uprava, turistička zajednica i sl. U tom smislu neke države otišle su korak dalje. Neke poštanske uprave, posebice u Europi, pružaju veliku pomoć u prezentaciji filatelije u osnovnim i srednjim školama, financiraju časopise, pomažu kod organiziranja, sponzoriranja i financiranja izložbi, a mnoge izložbe održavaju se u poštama. U Švicarskoj je na nekoliko jezika priređen Priručnik o osnovama filatelije za mlade. Talijanska filatelistička federacija ima organiziran tečaj za učitelje, a u suradnji sa nadležnim ministarstvom filateliju je uvelo kao izborni predmet u srednje škole. U Francuskoj svaka od 25 regija ima šest osoba za rad s mladima, a svaka regija ima svog delegata iz sekcije mladih. Društva obvezno imaju tzv. vođu za mlade filateliste. Zanimljiv je slučaj Pošte Indonezije koja je filateliju uvela u školski program kao nastavni predmet … No, mislim da za budućnost filatelije ipak nema straha. Ovaj lijepi hobi opstao je već 160 godina, pa će opstati i dalje.
Poštanske marke Republike Hrvatske
Koliko je filatelija “skup” hobi?
– Rekao bih da nije baš jeftin. Sve je naravno povezano sa standardom. Važno je ulaganje u marke. Ako želite imati kvalitetne zbirke morate ulagati, no to nije presudno da bi se bavili ovim lijepim hobijem. Važno je da izdavači maraka, a to su  poštanske uprave, vode računa o filatelistima koji su njihovi najveći kupci poštanskih maraka, te ne dižu cijene i ne povećavaju broj maraka. Neke poštanske uprave nisu se toga držale. To je bio jedan od glavnih razloga zbog čega su mnogi filatelisti prešli na tzv. tematsku filateliju. Umjesto cijelih država sada sakupljaju marke na temu, primjerice, sporta, umjetnosti glazbe, flore i faune itd. Filatelisti su vrlo osjetljivi na cijene maraka. Neke južnoameričke, pa i azijske države godišnje proizvedu više stotina izdanja što je samoubojstvo za njihovu filateliju. Na svu sreću u Europi i u Hrvatskoj situacija je drugačija. Tako primjerice Hrvatska pošta godišnje proizvede oko 35 poštanskih maraka, što je prosjek Europe. Za to treba izdvojiti oko 150,00 kuna godišnje, što i nije puno. Riječ je, naravno, samo o godišnjem osnovnom paketu poštanskih maraka Republike Hrvatske. Poštanske marke najskuplje je kupovati od trgovaca, a to je ponekad neizbježno.
Što mislite o poštanskim markama Republike Hrvatske?
– Poštanske marke Republike Hrvatske u odnosu na marke većine država svijeta relativno su nov proizvod. Nastajale su u složenim uvjetima stvaranja hrvatske države. Prva poštanska marka svjetlo dana ugledala je 9. rujna 1991. godine. Bila je to tzv. “plava marka” za zračnu poštu Dubrovnik – Zagreb. U razdoblju koje je za nama, gotovo dvije trećine ukupne proizvodnje maraka posvećeno je hrvatskoj kulturnoj baštini. Mislim da je većina maraka lijepo dizajnirana o čemu nam svjedoče i brojne međunarodne nagrade koje su osvojile. Držim da to i nije čudno ako znamo da su ih osmišljavali naši eminentni likovni umjetnici, fotografi i dizajneri poput jednog Zlatka Jakuša, Miroslava Šuteja, Zlatka Kesera, Hrvoja Šercara, Nevenke Arbanas, Borisa Ljubičića… Za hrvatsku filateliju posebno je važan renomirani hrvatski dizajner Boris Ljubičić, jer je prvi dao i osmislio vizualni, prepoznatljivi identitet hrvatskih poštanskih maraka. Tako je za marke uveo grafički standard, definirao postavljanje naziva Republike Hrvatske, te uveo lako prepoznatljiv, stilizirani oblik hrvatskog grba. Osim toga, uspio je osuvremeniti njihov izgled i postaviti ih uz bok stranim dizajnerskim dostignućima. Na kraju želim reći da su nama filatelistima, što god sakupljali, ipak najdraže hrvatske poštanske marke, naprosto zato jer su one naše.


Planovi za 2012.




Što od Hrvatskog filatelističkog društva Zadar naši sugrađani mogu vidjeti u 2012. godini?
– Sada mogu sa sigurnošću najaviti izložbu posvećenu markama Republike Hrvatske. Evo, prošlo je dvadeset godina od neovisnosti Republike Hrvatske, ali to je i dvadeset godina njezinih poštanskih maraka. Izložba će biti priređena u Gradskoj loži u sklopu svečanog obilježavanja Dana grada Zadra, u studenom. Tada ćemo zadarskoj javnosti prikazat prvi puta i poštanske marke tzv. Republike Srpske Krajine, fantomske tvorevine za koju su njezini tvorci vjerovali da će postati država. U toj svojoj suludoj vjeri, na okupiranom području uveli su svoje poštanske marke… Ovom prigodom bih nešto želio reći o vrijednoj inicijativi koju je u Francuskoj realizirao Marinko Frka Petešič, član našeg Društva, koji već nekoliko desetljeća živi u Parizu. Naime, ovog ljeta Petešić je kod francuske pošte dao tiskati svoje privatne poštanske marke, ili kako se to u Francuskoj kaže “les timbres personnalisés”, posvećene Ruđeru Boškoviću. Zamisao je njegova, a kompjutersku obradu marke napravio je Petar Jasek. Izdane su dvije marke: za međunarodni i unutarnji poštanski promet. Ukupno ih je izdano 4.000. Marke su kupovali naši Hrvati, obrtnici, filatelisti u Francuskoj i Hrvatskoj, Hrvatska katolička misija, Veleposlanstvo RH i francuski isusovci. Iz Petešićeva pisma saznajemo da je u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu 30. studenoga prošle godine priređena svečano obilježavanje „Boškovićeve godine”, a zalaganjem hrvatskog veleposlanika u Parizu Mirka Galića, pariško gradsko vijeće je jednoglasno odlučilo nazvati jednu ulicu u Parizu Boškovićevim imenom. Ovo je još jedan lijepi primjer na koje sve načine filatelisti mogu dati svoj doprinos popularizaciji Hrvatske u svijetu.


2010. osmi u Hrvatskoj


Svake godine Savez objavljuje i rang listu najuspješnijih filatelističkih društava u Republici Hrvatsko u protekloj godini. Naše Društvo je 2010. godine s ostvarenih 9.658 bodova zauzelo osmo mjesto u Hrvatskoj, što je solidan rezultat. Boduju se primjerice: organizacija i sudjelovanje na izložbama, izdavanje prigodnih omotnica i prigodnih žigova, izdavanje publikacija, pisanje članaka, rad u tijelima HFS-a itd.


Mala škola filatelije


Kakvo je, po Vašem sudu, značenje filatelije i djelovanja Hrvatskog filatelističkog društva Zadar za naš grad i njegovu kulturnu scenu?
-Mislim da Društvo ima veliki značaj, jer su poštanske marke u sadržajnom smislu, prema motivima koje na sebi nose, uistinu medij kulture. Svaka poštanska marka ima neku svoju priču i obavještava nas o sadašnjosti, ali i prošlosti. No, osim kulturne poštanske marke imaju i onu umjetničku vrijednost. Njihova atraktivnost najviše dolazi do izražaja na filatelističkim izložbama. Tu se može zapaziti sva ljepota i ozračje poštanskih maraka, žigova, pisama i drugog filatelističkog materijala. Primjerice, naša prošlogodišnja izložba u Gradskoj knjižnici posvećena poštanskim markama i dopisnicama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ili ovogodišnja izložba u Gradskoj loži na kojoj smo predstavili poštanske marke posvećene Zadru i zadarskom kraju, odnosno, njegovim kulturnim i povijesnim znamenitostima, važnim događajima te poznatim i zaslužnim ljudima, te poštanske žigove rabljene u poštanskom prometu u Zadru i okolici još od Venecije pa do prve polovice 20. stoljeća pravi su izvor znanja. Bila je to ne samo mala škola filatelije, već i zadarske poštanske povijesti. Ovu izložbu pohvalili su i kustosi Narodnog muzeja, pa će sav filatelistički materijal biti skeniran i pohranjen u njihovom fundusu. Cilj nam je što više izlagati u Zadru, za naše građane. Ovom prigodom istakao bih odličnu suradnju koju imamo s Gradskom knjižnicom, Znanstvenom knjižnicom te Narodnim muzejem.


Znanost o životu


Kako Vi promišljate filateliju, te kako, shodno tome, vidite kulturološku vrijednost ovog zanimljivog hobija?
– Sakupljanje poštanskih maraka promišljam kao poučan, kulturan, atraktivan i koristan hobi. Filatelija je svojevrsna “znanost o životu”, jer sve ono što je vezano za život čovjeka prikazano je na ovim malim šarenim papirićima, poštanskim žigovima i drugom filatelističkom materijalu. Filatelija ima veliku obrazovnu vrijednost, jer obogaćuje čovjekovo znanje. Osim toga, kod ljudi razvija preciznost, strpljenje, etiku, pa ako hoćete i kulturu ponašanja. Sakupljanjem poštanskih maraka može se baviti svatko, bez obzira na d
ob ili obrazovanje. Ljudi su različiti, ali kako se na poštanskim markama nalaze praktično svi motivi ljudskog života svatko može izabrati neko područje koje ga zanima i započeti sa sakupljanjem. Filatelija se uči cijeli život jer je ona zapravo mala znanost.