Subota, 25. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

LEX AP

Vlada poslala izmjene Kaznenog zakona u Sabor. Sporne odredbe ostaju

Autor: Hina

29.02.2024. 17:17
Vlada poslala izmjene Kaznenog zakona u Sabor. Sporne odredbe ostaju

Foto: Davor Kovačević/NL



Konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Kaznenoga zakona, koji je Vlada uputila u Sabor, kod novog kaznenog djela – neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa.


Novim kaznenim djelom, neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, istaknuo je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade u četvrtak, adresiramo problem curenja informacija o nejavnoj fazi kaznenoga postupka, a prijedlog je nastao s ciljem zaštite pretpostavke nevinosti okrivljenika, prava na privatnost sudionika kaznenog postupka te prava na pravični postupak.


U konačni prijedlog zakona uvrštena je i odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja, ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu




“Ono što u potpunosti otklanjamo su tvrdnje da je namjera uvođenja ovog kaznenog djela ograničavanje medijskih sloboda te da je ona usmjereno protiv novinarske profesije i protiv prava javnosti da bude informirana. Takve su teze netočne i ne proizlaze iz predložene zakonske norme”, poručio je premijer.


Počinitelji ovog kaznenog djela mogu biti isključivo sudionici postupka, što novinari nisu, naglasio je Plenković.


Počinitelj tog kaznenog djela, naime, prema zakonskim odredbama, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da osobe koje obavljaju novinarski posao, ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.


Premijer je istaknuo i da propisivanjem tog kaznenog djela Hrvatska slijedi pravnu praksu velikog broja europskih država, uključujući zemlje najrazvijenijih demokracija poput Njemačke, Austrije, Francuske, Švedske i Luksemburga “koje kriminaliziraju curenje informacija iz istrage”.


“U zemljama koje se temelje na vladavini prava, postupci se ne vode u medijima, već pred za to nadležnim institucijama i to je jamstvo i preduvjet pravičnosti postupka i neovisnosti pravosuđa”, naglasio je premijer Plenković.


Cilj izmjena triju zakona je zaštita od nasilja nad ženama


Sam cilj izmjena i dopuna Kaznenoga zakona, kao i Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dvaju zakona čiji su konačni prijedlozi s današnje sjednice također upućeni u Sabor, unaprjeđenje je zakonodavnog okvira zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.


Premijer pritom naglašava da se izmjenama proširuju i osnažuju prava žrtava nasilja te se uvodi kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe – femicid, za koje će biti zapriječena kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora, a uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama te ga se propisuje kao otegotnu okolnost pri počinjenju kaznenoga dijela.


Izmjenama štitimo pravo, sigurnost i dostojanstvo žena i još jednom šaljemo poruku da je nasilje nad ženama neprihvatljivo, naglasio je premijer.


Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, među ostalim, naglasio je da se povećavaju kazne za silovanje, teška kaznena djela protiv spolne slobode, spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina i spolne zlouporabe djeteta starijeg od 15 godina, a ukida se zastara kaznenog progona i zastara izvršenja kazne zatvora za teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe.


Za temeljni oblik silovanja mogućnost zamjene izrečene zatvorske kazne radom za opće dobro u potpunosti se isključuje, dok bi odredbe o uvjetnoj osudi za ovo kazneno djelo mogle doći u primjenu samo uz istodobnu primjenu instituta ublažavanja kazne.


“Tim odredbama, uz povećanje kazne zatvora koja se može izreći za silovanje, osiguravamo dodatno strože kažnjavanje silovatelja”, naglasio je Malenica.


Preciznije se definiraju i kaznena djela nasilja u obitelji, nametljivog ponašanja i spolnog uznemiravanja te će se ona ubuduće isključivo progoniti kao kaznena djela, a ne kao prekršaj te se jasno propisuje da se spolnim uznemiravanjem može smatrati samo jedan čin ako je riječ o grubom uznemiravanju.


Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku uvodi se i kvalificirani (teži) oblik kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja i strože će se kažnjavati oni koji takav sadržaj učine dostupnim većem broju ljudi.


Uvodi se i kvalificirani oblik kaznenog djela – sudjelovanje u tučnjavi, te će se oni koji to kazneno djelo počine iz mržnje ili prema bliskoj osobi ili osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, kazniti zatvorom od 6 mjeseci od 5 godina.


“Ova izmjena važna je novina u borbi protiv suzbijanja svih oblika diskriminacije i suzbijanja zločina iz mržnje”, istaknu je Malenica.


U konačnom prijedlogu izmjena zakona o kaznenom postupku novine se odnose na osnaživanje prava žrtava nasilja te se, primjerice, u slučaju kršenja mjera opreza sud u roku od 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom.


Također, žrtve će imati pristup službama za podršku dok god za tim postoji potreba, a uvodi se i obvezna anonimizacija podataka žrtava kako se u takvim postupcima ne bi mogao otkriti njezin identitet.


Konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, među inim, uvodi se istražni zatvor za kršenje zaštitnih mjera te se uvodi minimalna udaljenost u zaštitnoj mjeri zabrane približavanja od 100 metara.


U Sabor upućen i prijedlog Zakona o upravnim sporovima


U Sabor je Vlada uputila i konačni prijedlog novog Zakona o upravnim sporovima kojim se osuvremenjuje i skraćuje trajanje upravnog spora te novog Zakona o dostavi sudskih pismena kojim se standardiziraju, pojednostavnjuju i ujednačavaju pravila o dostavi u svim sudskim postupcima.


Saboru su upućeni i konačni prijedlog zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, kao i konačni prijedlozi izmjena i dopuna zakona triju iz područja kulture -Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakona o muzejima i Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.