Iako brojke pokazuju blago usporavanje, kažu u agenciji, tržište i dalje ostaje dinamično i aktivno, s jasnim naznakama promjene kupovnih navika. Direktor Operete Boro Vujović kaže da je ovakav trend rezultat kombinacije faktora – usporavanja tržišta u zemljama iz kojih dolazi najveći broj kupaca, većih kamatnih stopa u eurozoni te znatnog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj.




Regionalno gledano, samo tri županije bilježe rast broja transakcija –  Varaždinska za 38 posto, Koprivničko-križevačka, za 18,2 posto i Ličko-senjska za 13,6 posto.


– Ovaj trend potvrđuje sve izraženiju decentralizaciju tržišta – interes se širi prema sjevernim i kontinentalnim krajevima, gdje je omjer cijene i kvalitete života povoljniji, a investicije sve češće dolaze od domaćih kupaca, stoji u analizi.


Pad broja inozemnih kupaca za 22 posto


S druge strane, Jadran bilježi izražen pad aktivnosti, pa je tako u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosio 29,7 posto te Dubrovačko-neretvanskoj županiji 27,4 posto. No, između njih se našla i Krapinsko-zagorska županija, u kojoj je broj transakcija bio manji 27,9 posto.


Iz Operete ocjenjuju da je ovo dijelom i posljedica pada broja inozemnih kupaca u prvih devet mjeseci, za 22 posto u odnosu na lani, a koji su uglavnom kupovali nekretnine na obali.


Najviše stranih kupaca i dalje dolazi iz Njemačke, Slovenije i Austrije, ali s dvoznamenkastim padom – između 22 i 28 posto. Pad interesa vidljiv je i kod skandinavskih zemalja, dok s druge strane rast bilježe manja tržišta poput Srbije, za 28 posto, Sjeverne Makedonije 38 posto i Rumunjske za 50 posto.


– To ukazuje na postupnu diversifikaciju izvora kupaca, napomenuto je.


– U ponudi nema dovoljno nekretnina koje odgovaraju budžetima inozemnih kupaca. Najveći je problem nesrazmjer između onoga što kupci traže i onoga što je dostupno. Na obali se najviše traže nekretnine do 500 tisuća eura, ali takvih je vrlo malo u ponudi. Za razliku od prije nekoliko godina, danas je i znatno manje kupaca s velikim budžetima, primjerice iznad milijun eura, kaže Vujović.


U Zagrebu 20 posto manje kupoprodaja; stabilizacija traženih cijena


U Zagrebu je u prvih devet mjeseci ove godine prodano 11.682 nekretnina što je 2.859 odnosno 19,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ipak, glavni grad ostaje najaktivnije pojedinačno tržište u Hrvatskoj. Po Vujoviću, manji broj transakcija više govori o ograničenoj ponudi kvalitetnih stanova nego o padu interesa.


– Kupci su prisutni, ali sve više traže novogradnju koja pruža kvalitetu i vrijednost. Ovo usporavanje kupoprodaja rezultiralo je stabilizacijom traženih cijena i to starijih nekretnina, kazao je.


Smatra i da je trenutno stanje na tržištu idealno za kupce koji razmišljaju dugoročno.


– Cijene su stabilnije, pregovarački prostor je veći, ponuda je diversificirana. Manje transakcija ne znači slabije tržište – naprotiv, brojke pokazuju sazrijevanje tržišta nekretnina. Kupci više ne trče za prilikama, već traže vrijednost i sigurnost ulaganja, zaključio je Vujović.