Milanović je ranije u utorak objavio priopćenje i videoporuku u kojima je pojasnio zašto nije dao suglasnost za sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga u NATO-voj aktivnosti za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU), kazavši da mu je dužnost štititi državu od uvlačenja u ratne sukobe.


NSATU je misija dogovorena na skupu u Washingtonu u srpnju, a sastojat će se od oko 700 pripadnika iz NATO članica i njihovih partnerskih država, a koordinirati u njemačkom Wiesbadenu.




Plenković je to prozvao „perfidnom manipulacijom zlokobnog kršitelja Ustava” koji „minira međunarodnu poziciju Hrvatske”. Odbacio je tvrdnju da se time štiti Hrvatska od uvlačenja u sukob s Rusijom, kazavši da je Milanović time samo „spasio pet časnika da ne odu u Wiesbaden”.


Premijer je naglasio da nijedan vojnik u sklopu NSATU-a neće otići u Ukrajinu, a pogotovo to ne bi bili hrvatski vojnici. Kritizirao je Milanovića, koji je predstavljao Hrvatsku u Washingtonu, što tamo nije digao ruku i rekao da je protiv.


„Predsjednik Republike nije se protivio donošenju takve odluke na razini NATO-a budući da, nakon donošenja odluke,  države članice same odlučuju hoće li i na koji način sudjelovati u toj aktivnosti”, stajalo je u Milanovićevom  priopćenju ranije u utorak.


Predsjednik se ranije protivio i sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji obuke ukrajinskih vojnika EUMAM, a kasnije ju je odbio i Sabor, pa Hrvatska nije bila dio te misije.


Vlada i sada može tražiti od Sabora da, usprkos protivljenju predsjednika, dvotrećinskom većinom potvrdi sudjelovanje u NSATU-u.


Plenković je najavio da će „sondirati teren” razgovarajući s klubovima zastupnika i vidjeti jesu li za tu odluku, te da „neće gnjaviti narod” ako se uvidi da nemaju dvotrećinsku većinu.


„Tu nema ničega osim kontinuiranog miniranja vanjskopolitičkog stava hrvatske vlade o tome da je Rusija agresor, a Ukrajina žrtva i da mi kao zemlja koja je bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije početkom devedesetih imamo refleks pomoći žrtvi”, rekao je premijer i podsjetio da je Ukrajina bila među prve tri zemlje koje su priznale hrvatsku neovisnost.


Milanović je u obraćanju osudio rusku agresiju, nazvavši ju „nedopustivom” i „kršenjem međunarodnog prava”. Istaknuo je da je Ukrajina žrtva i da joj treba pružiti svu potrebnu humanitarnu pomoć, što će Hrvatska činiti i dalje, ali „bez sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga”.


Plenković je pak rekao da je Milanović odbio dati suglasnost „znajući” da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij uskoro dolazi na sastanak na vrhu zemalja jugoistoka Europe i Ukrajine koji će se održati u Dubrovniku.


„Ideš ponovno pojašnjavati hrvatskom narodu da si navodni zaštitnik od uvlačenja u sukob, a nitko ne šalje hrvatske vojnike u Ukrajinu”, zaključio je premijer.