Hrvatska na pragu nove recesije?

Građani u ovoj godini ne trebaju očekivati poboljšanje standarda nego tek poteze vlasti koji će biti podloga za kvalitetniji i veći rast u idućim godinama, upozoravaju analitičari

Hrvatska je nakon dvije godine pada BDP-a u prošloj godini ostvarila slabašan rast gospodarstva od 0,2 posto, pokazuju to prva procjena Državnog zavoda za statistiku. Njihovo priopćenje otkriva i to da je hrvatsko gospodarstvo na kraju prošle godine počelo ponovno padati jer je u zadnjem tromjesečju, u razdoblju listopad-prosinac, zabilježen pad od 0,2 posto u odnosi na isti kvartal 2010. godine. Tako je Hrvatska na pragu nove recesije, a je li doista već ušla u nju pokazat će podaci za prvo tromjesečje ove godine.
Povratak na 2006.
Puno stvari bit će jasnije nakon što DZS objavi podatke o osobnoj potrošnji i industriji za siječanj ove godine. Na trend bi mogli upućivati i podaci o punjenju proračuna za siječanj, pogotovo kad su u pitanju prihodi od PDV-a, ali njih Ministarstvo financija još nije objavilo, pa čak još nema ni podataka za prosinac. Čini se da se odustalo od dvogodišnje prakse po kojoj se podaci o punjenju proračuna za pojedini mjesec objavljuju već sljedećeg mjeseca. Ti će podaci, kad ih i ako Ministarstvo objavi, konačno pokazati što se događalo u zadnjem tromjesečju i je li se trend pada nastavio i u ovom.
U 2011. godinu Hrvatska je također ušla s padom jer je prvo tromjesečje bilo u minusu 0,8 posto, nakon toga su uslijedila dva kvartala rasta, od po 0,8 i 0,7 posto, što je izvuklo godinu da bude na minimalnom rastu od 0,2 posto, odnosno tek nešto malo iznad 2010. godine. U toj je godini (2010.) gospodarstvo palo za 1,2 posto, a godinu dana ranije u najtežoj 2009. godini pad je bio šest posto. Posljednji put Hrvatska je zabilježila rast od 2,2 posto u 2008. godini. Prošlogodišnjih 0,2 posto rasta nije pomoglo da se Hrvatska značajno odlijepi jer su je padovi u dvije godine kad je gospodarstvo u pitanju vratili na 2006. godinu.
Minimalni rast od 0,2 posto je bio očekivan, kaže analitičar Splitske banke, Zdeslav Šantić, koji upozorava da ne radi o oporavku, jer Hrvatskoj za zaustavljanje trendova treba rast od barem dva posto, a za poboljšanje kad je u pitanju zaposlenost barem tri posto.
Smanjenje potrošnje
– Ovako Hrvatska sve više zaostaje u odnosu na usporedive gospodarstva srednje i istočne Europe. Građani u ovoj godini ne trebaju očekivati poboljšanje standarda nego tek poteze vlasti koji će biti podloga za kvalitetniji i veći rast u idućim godinama, upozorava Šantić.
Što se tiče usporedivih zemalja, prema prvim procjenama Eurostata, slovenski je rast u prošloj godini bio 1,1 posto, mađarski je BDP povećan za 1,4 posto, Slovačka je rasla za 2,9 posto, a Crna Gora za 2,7 posto. No, prema procjenama Eurostata s početaka veljače i hrvatski je rast u prošloj godini trebao biti 0,6 posto u posljednjem kvartalu u kojem je Hrvatska zabilježila pad, Slovačkoj Eurostat pripisuje rast od čak 3,3 posto, Mađarskoj od 1,5 posto, a gospodarstvo Litve je raslo 5,3 posto. No, zato je gospodarstvo svih 27 zemlja EU-a zabilježilo ukupan pad od 0,3 posto.
Upravo su ta kretanja u EU uzrok lošijih rezultata u međunarodnoj razmjeni Hrvatske, što je jedan od razloga pada u zadnjem kvartalu i mogućih uzroka nastavka tog trenda, napominje analitičar i savjetnik bivše Vlade Željko Lovrinčević.
Uz to je u prošloj godini u zadnjem kvartalu usporena i domaća potražnja, pa Lovrinčević upozorava da bi odluka Vlade o povećanju PDV-a u i jačem poreznom opterećenju na srednje i više plaće mogla biti pogrešna.
– Ta je odluka dvojbena jer će vjerojatno još više utjecati na smanjenje potrošnje, a onda neće biti ni rasta proračunskih prihoda, pa će se dodatno produbiti recesija, kaže Lovrinčević i dodaje da je prošla Vlada išla na porezna rasterećenja građana. Ukoliko podaci o potrošnji i industriji za siječanj budu loši, uz visoke cijene energenata koje uzimaju danak, Hrvatska će, procjenjuje Lovrinčević u ovoj godini ući u nimalo blagu recesiju i mogao bi joj se dogoditi pad BDP-a od dva posto. Vlada je pak planirala rast od 0,8 posto, a analitičari banaka očekuju pad od jedan posto.  

Minus dok god ne krenu investicije

Ministar financija Slavko Linić kaže da je Vlada očekivala pad BDP-a u posljednjem kvartalu prošle godine, te da će pad potrošnje i dalje imati negativan utjecaj.
– Zato se Vlada u svom programu okreće investicijama i jedino nas one mogu povući k rastu, kazao je Linić. Priznao je da će Hrvatska imati minus dok god ne bude realizacije tih projekata, a neće ih biti sljedeća dva mjeseca. Time je ministar financija nagovijestio da očekuje pad BDP-a u prvom kvartalu, a možda i u prvom polugodištu.