Foto: Filip BRALA
Naslijedili smo velike i značajne ljude koji su upravljali njime, a dajemo sve od sebe da nastavimo taj trend koji su još oni započeli, kazao je ravnatelj AMZ-a Smiljan Gluščević
Jedan od najvažnijih arheoloških spomenika Hrvatske, pa i šire, monumentalna građevina sv. Donat, i ne tako davno imala je gotovo pa svetu svrhu. U njega su hodočastili svi znatiželjnici koji su između dva svjetska rata, pa i prije toga, željeli pogledati zbirku Arheološkog muzeja Zadar koja se u njemu čuvala.
180 obljetnica
Arheološki muzej Zadar, koji proslavlja 180. obljetnicu od svog osnutka drugi je nastariji muzej i jedna od najstarijih kulturnih ustanova u Hrvatskoj. Godinom njegova osnutka smatra se 1880. godina kada su se u sv. Donatu, petnaestak godina, izvodili zaštitni i restauratorski radovi. Već 1886. čuvala su se u njemu 132 kamena spomenika, a između 1893. i 1896. dovršen je prijenos i ostale arheološke građe pa je 1897. otvoren prvi stalan postav Muzeja. Između dva svjetska rata, pripojenjem Zadra Italiji djelatnost Muzeja svedena je na okupirano područje grada. Krajem 1930. i početkom 1931. uklonjene su zgrade koje su okruživale Sv. Donat, a tako i pravokutna dogradnja. Između 1928. i 1931. preuređena je i obnovljena stalna izložba Muzeja, a uređen je i dio kamenih spomenika Muzeja na otkrivenom dijelu Foruma. Težak udarac AMZ doživljava bombardiranjem grada 1943. i 1944. kada je na Zelenom trgu zapadno od Sv. Donata, zapaljena zgrada u kojoj su bili uredi Muzeja, arheološka građa, knjižnica i svi odjeli Muzeja, osim izložbe u Sv. Donatu. Takvo stanje nasljeđuje Stjepan Gunjača koji je ubrzo preuzeo upravo AMZ. Uređene su zbirke muzeja u Sv. Donatu, postavljene legende i natpisi na hrvatskom jeziku, pa je izložba otvorena za javnost 18. studenog 1945. godine. Muzej je u sv. Donatu djelovao još nekoliko godina nakon čega je preseljen u obnovljenu zgradu bivšeg Zavoda Sv. Dimitrija, a 1974. i u nove prostore.
Kako je izgledala prva zbirka AMZ-a u sv. Donatu može se vidjeti na izložbi “Muzej između dva svjetska rata” postavljenoj u Donatu. Na oko 24 crno-bijele fotografije, snimljene uglavnom objektivima Jose Špralje, prikazan je nekadašnji izgled Donata kada je njegova unutrašnjost bila ispunjena vitrinama te kamenim nalazima.
Žaljenje zbog nedolaska
– Kroz Muzej je prošao veliki broj značajnih ljudi, a da ne spominjem zasluge njegovih ravnatelja od Gunjače pa nadalje. Muzej je uvijek bio rasadište i okosnica kulture ovoga grada. Naslijedili smo velike i značajne ljude koji su upravljali njime, a dajemo sve od sebe da nastavimo taj trend koji su još oni započeli, kazao je ravnatelj AMZ-a Smiljan Gluščević povodom otvorenja izložbe. Gluščević nije propustio spomenuti i kako se nada da će muzej uskoro dobiti novu zgradu u kojoj će slaviti sve svoje godišnjice te je izrazio žaljenje što neki ljudi iz grada nisu posjetili izložbu.
Na izložbi su, uz crno-bijele fotografije Donata s muzejskim pstavom postavljene i tri vitrine, sada stare već gotovo jedno stoljeće, a koje su se barem nakratko, radi potreba ove izložbe vratile na mjesto gdje su čuvale neka od najvažnijih arheoloških otkrića grada Zadra.
najnovije
najčitanije
Novosti
snažno nevrijeme
Grom usmrtio stado ovaca kod Kupresa, snažno nevrijeme diljem BiH
Zadar & Županija
PET VIJESTI DANA
PREGLED DANA Na Pagu troje uhićeno zbog odavanja tajnih podataka o biračima, a u Zadru nesvakidašnja prijevara
Kultura
Sukošan Jazz Festival
KULTURNO-TURISTIČKA POSLASTICA Jazz pod zvijezdama oduševio glazbene sladokusce
Zadar & Županija
plavi svijet
Kod Pašmana uočena sredozemna medvjedica: Duga je oko dva metra, ako je vidite…
Ostali sportovi
povijesna sezona
BK Posedarje nastavlja dominaciju: Sedam medalja i četiri državna naslova u Žminju
Zadar & Županija
izgradnja i rekonstrukcija
VELIKI PROJEKT VODOVODA Gradi se gotovo 200 kilometara nove kanalizacijske mreže
Zadar
Presuda
NOVČANO KAŽNJENA Majka učenika fizički napala ravnateljicu nezadovoljna završnom ocjenom iz – tjelesnog
Crna Kronika
Istražitelji na terenu
Akcija USKOK-a na zadarskom području zbog korupcije, među uhićenima i policajka s Paga
Hrvatska
Kontroverzni poduzetnik
U Kolumbiji umro Filip Mihalić (27), optužen je za krivotvorenje covid testova u Hrvatskoj
Županija
Pun kamion