[FOTO] POVIJEST POD VALOVIMA Arheološki nalazi stari 2.000 godina koji imaju i turistički potencijal

U podmorju nedaleko od Novalje na otoku Pagu prije tri dana gotovo slučajno su pronađeni ostaci broda i tereta iz antike, dakle, starih oko 2.000 godina.
Za ovo nevjerojatno otkriće zaslužni su vatrogasci JVP-a Čakovec te Vedran Dorušić, ronilac, podvodni arheolog koji je u to vrijeme radio u paškom podmorju i koji je zapravo prepoznao o čemu se zapravo radi. Riječ je o potopljenom brodu s teretom koji je krovni pokrov, odnosno tegule i imbrekse. Dorušić pretpostavlja kako je riječ o manjem brodu do 15 metara te se ovaj teret nalazio unutar štive i kako je brod plovio negdje gdje se trebao raditi krov, a s obzirom da je nalazište na burnoj strani može se nagađati kako je to moglo kumovati njegovu potonuću.

Na relativno maloj dubini
– Djelatnici JVP Čakovec svake godine u sklopu svojeg godišnjeg programa treninga dolaze roniti u Staru Novalju na Pagu. Ove godine htjeli su roniti na arheološko nalazište Letavica te smo to dogovorili. Ujutro kad je trebao biti zaron, prije zarona smo napravili dugački brifing u kojem se jedan dio odnosio i na to kako se prijavljuju arheološki nalazi, što treba raditi, zašto je to korisno za turizam. U tom zaronu naišli smo na jedan novi komad koji prije nismo vidjeli, a riječ je o kuhinjskoj posudi, a što me je jako razveselilo. Naime, ovo je jako bitno kako bismo otkrili orjentaciju broda – gdje je prova, a gdje krma. Kasnije tog dana vatrogasci su išli roniti na njima već poznatu lokaciju na kojoj su mislili da je nabacana hrpa novijeg građevinskog otpada. Oni su mi poslali fotografije koje sam pogledao i koje su me podsjetile na fotografije iz podmorskog nalazišta na otoku Molatu te sam za svaki slučaj provjerio s nekoliko arheologa koji su potvrdili da je riječ o antičkom teretu, ispričao nam je Vedran Dorušić. Dodao je kako je potom dobio informacije o dubini, a budući se radi o nalazištu koje je na relativno maloj dubini, bio je uvjeren kako su arheolozi to već otkrili. Ipak, odlučio je nazvati Konzervatorski ured u Gospiću, koji je nadležan za Novalju, od kojih je dobio informacije kako nisu upoznati s ovim nalazom te kako im to nitko nikada nije prijavio.
– S obzirom da već 13 godina radim u arheologiji kao voditelj ronjenja i kao pomoćni arheolog, znao sam što sve treba napraviti te smo krenuli u akciju. Uzeli smo alate koji su nam potrebni da se napravi tzv. 3D model, izmjerili smo nalazište, nacrtali smo kako izgledaju tegule i imbreksi.Napravili smo sve što se neinvanzivno može napraviti na nalazištu, ali mi ga ne smijemo dirati bez dozvole. Nakon toga smo napravili prijavu Konzervatorskom uredu i policiji i to je to, ispričao nam je uzbudljivu priču Vedran Dorušić.
Dodao je kako su sad na redu arheolozi i konzervatori koji će odlučiti kako će zaštititi ovo nalazište.

Kako zaštititi nalazište?
– Ono što ja vidim u ovome jest turistički potencijal. Naime, s obzirom da se Grad Novalja suočava s krizom zbog turizma, a godinama rade na tome da promjene imidž party destinacije te žele prijeći na obiteljski turizam, sad je prilika da se ovo iskoristi za razvijanje obiteljskog turizma. Osim toga, postoji još jedan moment na kojem radimo već godinama, a to je tehnička zaštita podvodnih nalaza. Naime, godinama je praksa bila da se prvo zabrani ronjenje na novopronađenoj lokaciji, a što je nama roniocima koji prijavljujemo takve stvari strašno jer se naš trud i rad »nagradi« zabranom. Ovo nije fer i mislim da nam se više treba izlaziti u susret jer ronioci detektiraju i prijavljuju jako mnogo nalazišta, pojasnio je Dorušić. Naglasio je kako su u suradnji sa Sveučilištem u Zadru počeli s projektom tehničke zaštite nalazišta kamerama i uzv-om i vjeruje kako bi ovo bi bilo lako napraviti jer se kamere mogu lako postaviti uokolo nalazišta i na taj način osigurati zaštitu.
​Što se tiče starosti broda, pojašnjava kako je riječ o antičkom brodu, ali točno stoljeće ne može reći, iako nam je rekao kako je Novalja bila jako razvijena u 1. i 2. stoljeću.

Zadar je regionalno središte podvodne arheologije
– Vjerujem kako će prilikom iskapanja arheolozi pronaći pečate na tegulama, jer je to bilo uobičajeno za tadašnju proizvodnju. Tada ćemo moći doznati gdje su tegule proizvedene te kada, zaključuje Dorušić.
​Što se tiče daljnje procedure oko istraživanja nalazišta, Dorušić je pojasnio kako se prvo nalazište prijavljuje Konzervatorskom uredu u Gospiću koji propisuje što će se dalje raditi, a također i raspisuje natječaj za dodjelu sredstava za istraživanje.
– Zanimljivo je da u Zadru imamo Arheološki muzej Zadar, koji je jedini muzej koji ima podvodni odjel, Sveučilište u Zadru koje je izuzetno aktivno u podvodnoj arheologiji te Međunarodni centar za podvodnu arheologiju koji je povezan s raznim stranim institucijama što Zadar čini središtem podvodne arheologije u regiji, zaključio je Dorušić.