Najstariji i najveći kršćanski blagdan Uskrs, spomen uskrsnuća Isusa Krista kao temelja kršćanske vjere, i ove godine protekao je u pandemijskim uvjetima, doduše znatno blažim. Pandemija je promijenila život pa i slavljenje Uskrsa.
– Besmisleno je živjeti bez Uskrsa, što će nam Veliki petak i Velika subota ako nema Uskrsa. Bez Uskrsa utopili bismo se u besmislu življenja. Teško možemo zamisliti kako bi izgledala povijest čovječanstva bez vjere u Boga, Isusa Krista i njegovo uskrsnuće, kazao je don Tomislav Končurat na uskrsnom misnom slavlju u crkvi sv. Ivana Krstitelja, zajedničkoj crkvi Gorice i Raštana Gornjih.
Dan čovjeka, dan vječne nade
Končurat, župnik Gorice, Raštana i Glavice, predvodio je obrede i u crkvi sv. Ivana Krstitelja – Glavosijeka u Raštanima Donjim.
– Uskrs je dan čovjeka, to je dan vječne nade, dan nove povijesti čovječanstva. Snaga tajnovite Muke, Smrti i Uskrsnuća je središte i ishodište svega vjerovanja, nadanja, našeg mira i radosti u Gospodinu. Nedjelja Gospodinova uskrsnuća je njegova pobjeda nad smrću i grijehom. Ta je istina temelj naše vjere, poručio je don Tomislav.
I vjerski obredi u Vazmenom trodnevlju održani su u izmijenjenom obliku. Na Veliki četvrtak nije bilo obreda pranja nogu, na Veliki petak ljubljenja križa i procesije s križem. Na misama, uz preporučeni razmak, maske i dezinfekciju ruku, ograničeni broj vjernika.
Bez procesije, ali s bibinjskim krštenjima
Zbog epidemioloških mjera nije održana jedna od najljepših procesija za Veliki petak u Zadarskoj nadbiskupiji i šire, procesija s križem u Biogradu na Moru uz pjevanje prijekora »Puče moj, što učinih tebi…«. Nije se održala ni u Pakoštanima, Sukošanu i drugdje.
Nije održana ni jedna od najpoznatijih procesija s križem u Hrvatskoj, veličanstvena procesija Velikog petka u Bibinjama. Tradicionalna procesija s križem, poznata i kao vatrena procesija kreće od crkve Velike Gospe do crkve sv. Roka uz osvjetljenje vatrenih luči, a u uvali Taline (Jaz) svjetlosni spektakl od luči i veliki osvijetljeni križ. Zato je župnik don Zdenko Milić na Veliku subotu imao dva krštenja.
Domaća jela i slastice
Zbog epidemioloških mjera obredi su održavani i na otvorenom, poput klanjanja križu i blagoslova hrane.
Crkvene obrede u Bibinjama je predvodio don Zdenko Milić, u Sikovu i Sv. Filip i Jakovu don Dario Matak, u Sv. Petru i Turnju don Josip Lisica, u biogradskoj stolnoj crkvi sv. Stošije don Ivan Jordan, a u crkvi sv. Ivana Krstitelja na Kosi-Torovima don Nikola Tokić. U Sukošanu i Debeljaku don Tomislav Kelava, itd.
Vrijeme Uskrsa je i vrijeme bogatih stolova, domaćih jela i slastica, ali i slavlja u krugu obitelji. Domaće delicije poput janjetine, kuhane šunke, uskrsne pogače i uskrsnih jaja te mlade kapulice i crnog vina, tek su dio onoga što žitelji ovog kraja pripreme za blagdan.
Pandroba, uskrsni ručak
Na tradicionalnom obredu blagoslova jela u debeljačkoj crkvi Uznesenja BDM, u Debeljaku koji broji 950 stanovnika, don Domogoj je blagoslovio točno 232 košarice s pogačama, jajima, solju, mladom kapulom, janjetinom, crnim vinom.
– Za uskrsni ručak bi se pripremala »pandroba«, kokoš, pivac ili janje punjeno kruhom, jajima, slaninom i kapulicom ljutikom, objašnjava Danica Smolić Ročak, zaljubljenica u narodno stvaralaštvo, tradiciju i baštinu.
Jedna od najdražih igara djece i mladeži bilo je tucanje obojenim jajima.
– Pobjednik bi bio onaj kojemu je pošlo za rukom razbiti najviše jaja drugima i za nagradu ih odnijeti kući, prisjeća se baka Danica.
Škrguća, povratak ili ne
Do prije 30-ak godina na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, u Sukošanu zamukla zvona zamjenjivala su drvena »škrguća« ili čegrtaljka kojom bi se »škrgućalo«, kako za obrede u crkvi tako i za procesiju s križem kroz selo na Veliki petak. Drvena »škrguća« kada bi se vrtjela, proizvodila bi zvuk koji je podsjećao na škripanje Isusovih zuba u njegovoj muci.
»Škrguća« bi se pripremala danima prije Velikog tjedna. Bilo je pravih majstora od »škrguća«, a najveći je bio pokojni Mile Vezilj Lota. Napravio ih je oko tisuću svih veličina, nije bilo kuće u Sukošanu u kojima je nije bilo. I za ovaj Veliki petak bilo je nekoliko »škrguća« kako bi potaknuli povratak tradicije.
Vazmeno bdjenje do 22 sata
Vazmeno bdjenje je središte cijele liturgijske godine i vrhunac Velikog tjedna. Bogatstvo obreda Velike subote i snažna uskrsna poruka ne može ostaviti ravnodušnima ljude izmučene beznađem i lažnim vrijednostima. Zaista je bilo dojmljivo u župnoj crkvi sv. Ivana na biogradskoj Kosi-Torovima. Bdjenje je predvodio župnik don Nikola Tokić. Obred blagoslova jela održao se rano na Uskrs.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
NAJAVLJENO
U Gospiću je sve spremno za 12. Susret hrvatske katoličke mladeži
Hrvatska
SVETI OTAC
Papa Franjo nostalgičan za putovanjima vlakom
Hrvatska
USTAVNI STRUČNJACI
Milanović bi morao prirediti bar jedan krug konzultacija. Plenkovića, Grbina i ostale bi mogao zvati i telefonom
Zadar
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA
“GODIŠNJI ODMOR”: Otvorena izložba fotografija Mare Milin povodom 30 godina djelovanja
Zadar
dani povijesti
Na Sveučilištu u Zadru održani XVII. Dani povijesti
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
WINGS FOR LIFE