Djeca na listama čekanja za logopeda i u zadarskoj bolnici i u “Feraliću”!

Logopeda u Zadru nema dovoljno. Nema ih dovoljno zaposlenih, a potrebe su sve veće. Nema ih ni nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Ali, unatoč sve većoj potrebi, nema ni objavljenih natječaja na ovom području. Jer možda, da postoji koji natječaj, možda bi se eventualno javio neki logoped koji je upravo završio studij ili želi doći živjeti u Zadar, raditi u svojoj struci, čime bi veći broj djece mogao dobio potrebnu terapiju.
Sve je veća potreba za logopedima jer je više neurorizične djece koja imaju veću mogućnost razviti neku od govornih poteškoća, a ni sam stil života, buljenje u ekrane, ne pomaže. Nerijetko ta djeca imaju i potrebe za drugim stručnjacima, možda jedu posebnu hranu, imaju različite potrebe koje iziskuju veće troškove, a njihovi roditelji još manje rade kako bi im se mogli više posvetiti pa i manje zarađuju.
Većina njih nekako smogne snage platiti sve potrebno kako bi djeca mogla dobiti što bolju terapiju i što kvalitetnije živjeti. Frustrirajuće je da u današnjem vremenu, kada znaš da postoje načini da im se pomogne, zbog novca netko to svom djetetu ne može omogućiti.
U Zadru se na različitim nivoima trude da se to roditeljima olakša, od bolnice, vrtića, škola, preko udruga i privatnika, ali nameće se samo po sebi da bi ovo pitanje trebalo biti sustavno riješeno.
Bolnica prepoznaje potrebu za logopedima
Na Odjelu pedijatrije Opće bolnice Zadar rade dvije logopedice i to u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni.
– Liste čekanja ovise o dijagnozi i dobi djeteta, s tim da naglašavamo da se pacijenti koji imaju veće poteškoće, primaju na hitnu obradu i eventualnu terapiju. Dolazak djeteta na tretman kod logopeda može biti iniciran bilo od strane škole koju dijete pohađa, a koja nema zaposlenog logopeda (dakle temeljem uputnice škole i s nalazom psihologa), bilo od strane pedijatra ili liječnika opće prakse. S obzirom na to da se broj djece s poteškoćama u razvoju u zadnjih nekoliko godina povećao, te da su predmeti sve složeniji, ustanova naravno prepoznaje potrebu da se ova vrsta usluge pruži kroz bolnički sustav te čini sve što je moguće kako bi na tu potrebu i odgovorila, navodi zamjenik ravnatelja, Edi Karuc, dr.med..
Listu čekanja imaju čak i privatnici pa u Centru za podršku djeci s odstupanjima u razvoju Feralić, u kojem rade tri logopedice, čak 40 djece čeka svoj termin.
– Svi termini su nam popunjeni te u ovom trenutku 40 djece čeka svoj termin na pregled ili uključenje u terapiju. Kada su u pitanju prvi pregledi i savjetovanja nastojimo primiti dijete i roditelje u što kraćem roku kako roditeljska briga i neizvjesnost ne bi predugo trajali, ali na samu terapiju moraju pričekati duže. Događa se da djeca dobiju termin kod logopeda u bolnici ili vrtiću, ali kako zbog velikog broja djece kolegice nisu u mogućnosti pružiti uslugu dovoljno često dogovorimo s roditeljima i logopedima kod kojih djeca već idu da se kombiniraju dolasci. Na taj način nastojimo da što više djece dobije potrebnu terapiju, a i nastojimo da roditelji budu što manje financijski opterećeni dolascima na privatne logopedske termine govori Tamara Ciciliani, logopedica iz Feralića.
Slaže se da bi problem trebao biti sustavno riješen.
Potrebno zaposliti više logopeda u vrtićima, školama i u bolnici
– U vrtićima je jako mali broj zaposlenih logopeda. Zapravo, u gradu Zadru imamo tri logopeda u DV Latica te jednog logopeda u DV Radost. Škole su također slabo pokrivene. Grad Zadar zapošljava jednog logopeda koji odlazi u škole koje nemaju svog logopeda, ali je i on preopterećen. U takvim uvjetima rada teško je obuhvatiti svu djecu koja trebaju logopeda te organizirati sustavan i redoviti rad. Nije problem samo u jednom od segmenata sustava, već je potrebno zaposliti više logopeda i u vrtićima, i u školama, i u bolnici, ističe Ciciliani.
Kako dodaje Ciciliani, čest je problem što na tržištu rada nema logopeda.
– Koliko mi je poznato, na Zavodu za zapošljavanje trenutno nema niti jednog nezaposlenog logopeda u našoj županiji. Međutim problem nedostatka logopeda imaju i druge sredine poput Šibenika, Pule, Rijeke i još mnoge druge manje sredine. Očito je kako logopedi po završenom fakultetu najčešće ostaju raditi u Zagrebu gdje je i veća ponuda radnih mjesta. Međutim jednako kao što nema nezaposlenih logopeda vrlo rijetko se javljaju i natječaji na koje bi se eventualno mogli javiti, ističe Ciciliani dodajući da bi se logopede možda moglo poticati stipendijama i otvaranjem novih radnih mjesta da se nakon školovanja vraćaju u svoje lokalne sredine.
Grad Zadar, istina, dodjeljuje stipendije za studente deficitarnih zanimanja i to 15 stipendija studentima prve godine i 15 stipendija studentima viših godina u iznosu od 900 kuna mjesečno.
Ciciliani ističe da je povećana potreba za logopedima nastala zbog nekoliko razloga.
Manjak komunikacije i prevelika izloženost ekranima
– Roditelji su sve više senzibilizirani za rani dječji razvoj te traže stručnu pomoć kada uoče kašnjenje u jezično-govornom razvoju ili neke jezično-govorne teškoće kod svog djeteta. Nadalje, kako znanost napreduje, sve je veći broj neurorizične djece kod kojih je veća pojavnost razvojnih poteškoća pa tako i govornih. Ima to veze i s današnjim stilom života, manjkom komunikacije i prevelikom izloženošću ekranima, televizijama, mobitelima, a to je nešto što možemo prevenirati. Također, postalo je vrlo popularno djecu izlagati stranom jeziku od najranije dobi kroz različite sadržaje na televiziji ili mobitelu. Roditelji to rade misleći da će to povoljno utjecati na dječji razvoj, međutim, s obzirom na to da se radi o učenju drugog jezika koji djetetu nije materinji to nije dobro, jer dijete mora imati razvijenu osnovu materinjeg jezika da bi ga izložili učenju stranog jezika, govori ova zadarska logopedica koja je verificirana i za "Talk Tools" metodu.
Radi se o skupoj edukaciji i metodi vrlo učinkovitoj u ranoj intervenciji, dakle kod ranog prepoznavanja i djelovanja u sasvim male djece. A Tamara Ciciliani i druga zadarska logopedica, Lea Dukić, jedine su u Hrvatskoj verificirane za tu metodu.
Djeca s Downom trebaju sustavan rad s logopedom

Kako govori Suzana Periša, predsjednica Udruge za Down sindrom Zadarske županije, upravo zahvaljujući kvalitetnom radu logopeda u Zadru zadnjih godina, današnja djeca s Down sindromom na ovom području čine najbolju generaciju djece s Downom do sad.

– Naravno da je to i zahvaljujući angažmanu i mogućnostima roditelja, ali to je pokazatelj koliko je važno sustavno raditi na govoru kod djece s Down sindromom. Nažalost, svi koji imaju djecu s poteškoćama u razvoju naviknuti su da se posebne terapije za njih plaćaju, a zapravo ne bi trebalo biti tako i dosta je teško to sve omogućiti. Zato imamo udrugu kako bi si pokušali međusobno pomoći. Znali smo preko projekata nadležnog ministarstva zaposliti logopeda koji bi onda za naše članove bio besplatan te bi im na taj način malo olakšali. Nažalost, već neko vrijeme nema takvih natječaja, iako imamo neke najave da će ih ponovno biti, govori Periša.

Logopeda u Zadru nedostaje, dodaje Periša, a ovi koje imamo su zaista vrhunski stručnjaci.

– Oni su uložili puno vlastitog novca i vremena u kvalitetnu edukaciju i to se osjeti u radu s djecom. Isto tako, većina njih educira i roditelje kako doma komunicirati s djecom jer bez toga nema rezultata. Besplatnog logopeda se najčešće može dobiti, ali apsolutno nedovoljno za sustavnu terapiju. Uvijek je tu pitanje financija, a osim toga, logopeda nedostaje kao kadra. S druge strane, nema djeteta s Down sindromom kojem nije potrebna pomoć logopeda, tako da je potreba svakako velika, zaključila je Periša.