Nedjelja, 19. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

25 C°

Delicija još iz antičkog doba – smokva osvojila i Zadar

09.09.2011. 22:00
Delicija još iz antičkog doba – smokva osvojila i Zadar


Jučer je u restoranu Pet bunara i na dijelu  Poljane Petra Zoranića  održano centralno događanje  4. festivala smokava Zadar  2011. – Gastro smokva. Prisutni su uzvanici imali priliku  degustirati veliki broj jela u  čijoj su pripremi korištene  svježe smokve i smokvine  prerađevine. Gastro smokva  dio je spomenutog festivala  smokava koji se održava četvrti put, a u okviru kojeg se  veliča smokva i smokvine  prerađevine. Inicijator događanja je Sandra Babac,  vlasnica Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Damjanić-Babac, prvog županijskog imanja za uzgoj i preradu eko smokava. Svjesna  potrebe popularizacije voćke,  simbola čitavog Mediterana –  smokve, Sandra je uspješno  realizirala tri dosadašnja Tjedna smokava te i prvi formalno, no zapravo četvrti festival smokava. Događanje je  počelo u četvrtak u Gradskoj  knjižnici Zadar gdje su  održana tri predavanja na temu smokava, jučer je priređena degustacija jela sa  smokvama i smokvinim prerađevinama, a danas će na  istom mjestu od 9 sati ujutro  biti sajam smokava u okviru  kojeg će svim zainteresiranima svoje proizvode od smokava prezentirati desetak hrvatskih proizvođača. Gastro  smokvu je otvorila Sandra,  pozdravivši okupljene te im  zahvalivši na dolasku. Sretna  što je 4. zadarski festival smokava „narastao”, što se pokazalo kroz broj izlagača i  okupljenih kuhara, Sandra je  iskoristila priliku te zahvalila  i svim sudionicima događanja, poslovnim partnerima i prijateljima koji su omogućili realizaciju ove manifestacije. Na otvaranju Gastro smokve govorio je i šef  kuhinje restorana domaćina  festivala – Pet bunara, Mario  Arbanas, upoznavši kratko  prisutne o jelima koje su njegove kolege i on taj dan pripremili. Mario već godinama  uspješno implementira  smokvu u slana i slatka jela  svog restorana koji je, između  ostalog, i zbog toga stekao  zavidnu reputaciju u županiji. Ne susprežući svoju  maštu, šef kuhinje Pet bunara  osmislio je niz jela koja su  naišla na izvanredan prijem  kod gostiju, a dio kojih je bio  na degustaciji i jučer. Zadovoljstvo jelima nije krio ni  poznati hrvatski novinar  Zlatko Gall koji je, također,  došao na Gastro smokvu.
– Drago mi je da sam tu, da  sam tu upravo ove godine kada svjedočimo interesantnoj  gastro priči, jednoj „slanoj”  priči o smokvama. Jer o  smokvinim slasticama je već  puno rečeno, no o smokvi u  slanim jelima priče tek trebaju biti ispričane, a jedna od  tih priča svakako je i ova današnja, ovdje u Zadru. Postoji jedna stara izreka da su  granice Mediterana zapravo  granice do kojih raste smokva. No, nažalost, ta pojedinost kao da je zaboravljena,  kao da smo zaboravili da je  smokva delicija još iz rimskog  doba, da je upravo smokva  sastavni dio nekih poznatih  jela kao čuvenog venecijanskog jela s jetricom i svježim  ili suhim smokvama. Događanje poput ovoga stoga je  itekako važno, odličan temelj  za popularizaciju smokve, za  popularizaciju onih dobrih  slanih jela sa smokvom, bilo u  kombinaciji s ribom ili mesom, naglasio je Gall.
Da su njegove riječi izvrsno  reflektirale jučarašnje događanje dalo se zaključiti već  desetak minuta nakon pozdravnih govora kada su na  trpezu počela stizati slasna  jela sa smokvama i njenim  prerađevinama. Mario je pripremio pureći odrezak Pet  bunara s eko pekmezom od  smokava Šinjorina smokva,  njoke s junetinom i Šinjorinom smokvom, fuže sa  škampima i Šinjorinom  smokvom, raviole sa škampima i Šinjorinom smokvom,  tortu Šinjorina smokva, štrudle sa svježim sirom i svježim  smokvama, pitu sa svježim  smokvama, praline sa suhim  smokvama, praline sa suhim  smokvama i bajamima, praline sa čokoladom, suhim  smokvama i tartufima, smokvenjake i mesne okruglice s  pekmezom Šinjorina smokva. Na gastro smokvi kuhali  su i u konobi Bazilika iz Biograda gdje su pripremili namaz od suhih smokava, kapara i inćuna, svinjske medaljone Mediteran sa svježim  smokvama te desert smokve  u čokoladi i orasima. Šef  kuhinje restorana Bruscheta  pripremio je medaljone od grdobine sa svježim smokvama,  teleće medaljone s pljukancima, raviolima i suhim  smokvama, teleći kotlet sa  suhim smokvama, ružmarinom i pljukancima, janjeći  but sa suhim smokvama, pogaču sa svježim smokvama i  rogačem te tortu od sira i  svježih smokava. Konoba Na  po ure radila je punjene  smokve s gamberima, teletinu u umaku od smokava te  suhe smokve sa suhim šljivama, cikorijom i orasima.  Uzvanici su imali priliku degustirati i proizvode prve zadarske tvornice čokolade Vitlov koja nakon mnogo godina u Zadar ponovno dovodi  proizvodnju čokolade, a koja  upravo počinje s radom:  njihove praline sa suhim  smokvama i smokve u čokoladi.


Eko proizvodnjom smokava čuvamo domaće sorte, divlje vrste, morske resurse…


U okviru 4. festivala smokava Zadar  2011.  u četvrtak su u Gradskoj knjižnici Zadar održana tri predavanja na  temu uzgoja i  prerade smokve. Predavači su bili doktor smokvarstva Željko Prgomet iz Rovinja te  Karmen Tomić Šterić i Lina Miletić iz nadzorne  stanice “Biotechnicon” iz Splita.
– Eko proizvodnjom smokava čuvamo  domaće sorte, divlje vrste, morske resurse, šume, vode i zrak. Nadalje, eko  proizvodnjom osiguravamo oprašivanje  biljaka, očuvanje krajobraznih vrijednosti, zdravlje tla, biljaka i životinja te  ublažavamo klimatske promjene, skrbimo za životinje jer im osiguravamo  hranidbu i smještaj, dakako kako koji  proizvođač te plasiramo na tržište visokovrijedne certificirane eko proizvode, naglasila je Tomić Šterić. U svijetu  je sve veći udio ekoloških proizvoda  koji su u 2008. godini ostvarili 50, 9  milijardi dolara prometa. Istovremeno  od 196 zemalja svijeta u čak njih 154  proizvodili su se eko proizvodi. Tržište  na koje su najviše plasirani su zemlje  Sjeverne Amerike i EU.
– Ako znamo da je eko proizvod proizvod s višom tržišnom vrijednošću 30  do 40 posto skuplji, onda možemo  lako zaključiti da poslovni potencijali  postoje. Nažalost, u Hrvatskoj se samo 1 posto od ukupne poljoprivredne  površine koristi za ekološku poljoprivredu, istakla je Tomić Šterić osvrnuvši se u svom predavanju i na  načela  eko proizvodnje koja je približila okupljenima u knjižnici.
Lina Miletić govorila je o načinima  ishodovanja ekomarkice, svim onim  koracima koje  mora proći svaki eko  proizvođač prije negoli mu nadležno  ministarstvo izda eko  markicu za njegov proizvod, modelima državnih poticaja za eko proizvodnju.
– Do eko markice se može doći u šest  koraka koji se provode kroz tri godine.  Toliko je naime, potrebno da bi neka  zemlja mogla dobiti certifikat da je  ekološki ispravna i da se na njoj može  uzgajati neka eko kultura. Prvi korak je  suradnja sa  savjetodavnim službama,  drugi korak stručna kontrola, treći korak upisnik u evidenciju eko poljoprivrednog proizvođača, četvrti korak  izdavanje certifikata, peti korak dobivanje eko znaka, dok šesti korak  obuhvaća troškove. Za usporedbu, za  jedan hektar eko zemljišta za uzgoj  smokava na, primjerice, otoku Braču  trebalo bi  izdvojiti oko 1500 kuna za  sve troškove nadležnih tijela, s tim da  u Dalmaciji 50 posto tih troškova  država natrag vraća kroz poticaj, naglasila je Miletić.