Foto: Filip BRALA
Zar je potrebno navoditi neke druge razloge kad se zna da sam u toj sredini rođen, u njoj odrastao, stekao prva iskustva i da živim u njoj sve do sada? Ja sam dio nje koliko je i ona dio mene. Čak i kad se pisanjem udaljim od nje i zađem u neku drugu sredinu, iz mojih redaka i nehotice izbija mediteranski duh, koji sam usisao s majčinim mlijekom
Ivo Brešan autor je knjige “Sedam stuba do trona” koja je, kao i sve dosadašnje polučila velik uspjeh. U razgovoru za Zadarski list otkriva kako je knjiga nastala, koliko je na njoj radio i čime se sve služio.
Kako je došlo do ideje za ovu knjigu, odnosno što Vas je potaknulo?
– U sjećanju mi je ostao jedan stari britanski film, nastao 1949. godine, koji se kod nas prikazivao 50-ih godina pod naslovom “Nježno srce”. U njemu glavni junak, sin vojvodske kćeri, odbačene od obitelji jer se udala za talijanskog pjevača, smišlja i izvodi deset ubojstava da bi se domogao vojsvodske titule. Htio sam napisati našu suvremenu varijantu “Nježnog srca”.
Koliko knjiga, odnosno likovi imaju veze sa stvarnosti u kojoj živimo?
– Ona je sva u toj stvarnosti. Jer svi koji su žrtve osvetničkog pohoda glavnog junaka nisu samo književni likovi nego i pojave stvarnosti koja nas okružuje.
Godina rada na knjizi
Koliko dugo ste pisali knjigu i jeste li se s nekim konzultirali?
– Pisao sam je otprilike godinu dana. Naravno da sam se morao konzultirati kad se radilo o područjima u koja sam slabije upućen. To je u prvom redu izrada i projekcija holograma. Imao sam tu sreću da sam holograme vidio uživo u Disneylandu na Floridi. Zatim, bili su mi potrebni pravni savjeti u vezi s nasljeđivanjem i na kraju razgovor s iluzionistima da bi neki trikovi djelovali što uvjerljivije.
Stvarnost, iluzija, hologram… Odakle ideja za sve to? Mi živimo u stvarnosti, no koliko je stvarne iluzije oko nas?
– Ta ideja potječe još od Platona, po kojemu je sve stvarno nesavršena kopija ideja, kao jedine istinske stvarnosti. I danas, prema nekim suvremenim teoretičarima, kao David Bohm, subatomske čestice, manje od elektrona, tvore jedinstvo u čitavom svemiru, bez obzira na njihovu međusobnu udaljenost, pa se tako i ovaj stvarni svijet, bez obzira na njegovu očitu čvrstoću, može uzeti kao neka vrsta iluzije ili divovskog holograma.
Vaš najnoviji roman, kao i neki prethodni, pripada tzv. pikarskom žanru. Zašto vas permanentno privlače pustolovni likovi “pikara” kao glavni akteri romana?
– U prvom redu zato da bi se što više zaokupljava čitateljeva pozornost brojnim izmjenama situacija, iščekivanjem raspleta i iznenadnim obratima. A onda i zato da bi se, vodeći glavnog junaka kroz različite ambijente i društvene sredine, dala što šira, raznolikija, jednom riječi mozaična slika stvarnosti.
Razvoj svijesti
Vaša slika hrvatske tranzicije u “Sedam stuba do trona” izrazito je crna. Prepoznajete li i nešto pozitivno u ova posljednja dva desetljeća naše povijesti?
– Jedino to što ne živimo više u totalitarnom sustavu i ne moramo strahovati hoćemo li zbog onoga što smo napisali trpjeti neke neugodne posljedice.
Vaša su djela i u socijalističkom razdobljiu i danas izrazito kritična prema vlasti, satirična, društveno angažirana. Mislite li da literatura može utjecati na društvenu stvarnost?
– Mogla bi, ali na neke duge staze, iako ne znam primjera da se to ikada i igdje dogodilo. Kad bi ljudi imali naviku čitanja još od mladosti, to bi utjecalo na razvoj njihove svijesti, podizalo im intelektualnu razinu, jednom riječi naučilo ih misliti. A to bi onda u nekoj krajnjoj konzekvenci moglo dovesti i do stanovitih društvenih promjena. Ali mala je mogućnost da se to dogodi, jer se sve manje čita i knjiga je na sve nižoj cijeni.
Jeste li svjesni da je i sam glavni junak na neki način moralno suspektan lik. On kažnjava negativne likove, ali je u svojem osvetničkom žaru nemilosrdan, ponekad i okrutan, protivno ne samo normama kršćanskog milosrđa, već i zakonima. Svjesno ste ga tako profilirali da ni on ne bude pozitivac?
– A što to uopće znači biti pozitivac? Je li to možda čovjek koji je uzoran otac obitelji, koji se uvijek ponaša po moralnom kodeksu i nikad se nije ogriješio o zakon? Zamislite samo koliko bi takav lik u romanu bio dosadan, a svaki njegov potez predvidljiv. Uostalom, Kristijan nije bez nekog etičkog osjećaja, on povremeno sumnja u ono što radi, trpi čak i grizodušje. A literatura je prepuna takvih likova. Spomenut ću samo “Zločin i kaznu” Dostojevskog.
Mediteranski duh
Većina je vaših djela, pa i najnoviji roman, situirana u ambijent primorske Dalmacije i Dalmatinske zagore; možete li nešto više reći o razlozima te vaše vezanosti za Dalmaciju?
– Zar je potrebno navoditi neke druge razloge kad se zna da sam u toj sredini rođen, u njoj odrastao, stekao prva iskustva i da živim u njoj sve do sada? Ja sam dio nje koliko je i ona dio mene. Čak i kad se pisanjem udaljim od nje i zađem u neku drugu sredinu, iz mojih redaka i nehotice izbija mediteranski duh, koji sam usisao s majčinim mlijekom.
Svojedobno ste postigli svojim dramama golem uspjeh ne samo na hrvatskim i jugoslavenskim scenama, već i u inozemstvu. Vjerojatno ste se mogli profesionalizirati kao dramatičar i scenarist, živjeti od pisanja. Jeste li ikad pomislili na to da se preselite iz Šibenika u glavni grad, bliže velikim teatrima, izdavačima, medijima?
– Jesam u početku. Ali kad sam, nakon “Hamleta u Mrduši Donjoj”, postao poznat kulturnoj javnosti, to mi više nije bilo potrebno. Dapače, za posao kojim sam se ja bavio, što manja sredina – to bolje. Imam izolaciju, mir i mnogo vremena na raspolaganju. Uostalom, što danas znači “bliže” ili “dalje” u eri interneta, satelitskih telefona, e-maila…?
Smiješan sukob
U svojim ste knjigama često izrazito kritični prema crkvi; što mislite o aktualnim sukobima crkvenih i državnih vlasti oko “zdravstvenog odgoja”?
– Taj sukob mi je naprosto smiješan. Radio sam 23 godine kao profesor u srednjoj školi, pa znam da je mladež više upućena u stvari seksa, negoli bi je ijedan profesor u tome mogao poučiti. U pitanju pobačaja Crkva je kroz cijelu svoju povijest imala isti stav kao danas. I socijalizam je jedno vrijeme to zabranjivao i kažnjavao. Ali žene su, uza sve to, tome pribjegavale, ako nisu imale drugi način da izbjegnu mnogo veće neprilike. Sve u svemu, tresu se brda, a rodit će se zapravo miš.
Zašto ste odustali od pisanja drama?
– Zato jer osjećam da se svojom dramaturgijom ne uklapam u trendove suvremenog teatra. A ima i drugih razloga. U prvom redu to su ograničenja koja postavljaju scenski prostor, redatelji, broj raspoloživih glumaca, a u zadnje vrijeme oskudica u sredstvima potrebnim za realizaciju. Prestar sam da se nosim s tim poteškoćama. U romanu se osjećam mnogo slobodnijim. A pisati drame da bi se tiskale i čitale, a ne izvodile, posve je besmisleno.
Kao scenarist u filmovima vašeg sina Vinka sve češće se pojavljuje Mate Matišić. Što mislite o njemu kao scenaristi, ali i dramatičaru?
– Mate je izuzetno nadaren i kao dramski pisac i kao scenarist i kao glazbenik, a k tome, vrlo mi je blizak svojom tematikom i načinom njezine obrade. Drago mi je da je Vinko baš njega našao da mu bude suradnik.
Vinko ne mora baš u svemu slušati tatu
Čitate li Vinkove scenarije, dajete li mu na čitanje rukopise svojih romana? Postoji li mogućnost da se pojavite u budućnosti kao njegov scenarist?
– Ako se izuzmu ona prva dva njegova filma (Kako je počeo rat… i Maršal) u kojima sam bio koscenarist, svaki od ostalih scenarija davao mi je na čitanje još dok je bio u prvoj fazi nastajanja, a ja sam mu iznosio svoje primjedbe. Neke bi prihvatio, neke ne; napokon, on je čovjek od 50 godina i ne mora baš u svemu slušati tatu. A što se tiče budućnosti, nikad ne reci nikad!
najnovije
najčitanije
Nogomet
Ligue 1
PSG je ponovo francuski prvak! Pobjeda Lyona donijela je veliko slavlje Parižanima
Svijet
IZDANA UPOZORENJA
Azija na udaru toplinskog vala, temperatura doseže 45 stupnjeva, škole zatvorene
Crna Kronika
TRAGEDIJA NA CESTI
Motociklist poginuo u sudaru s automobilom u Samoboru
Hrvatska
formiranje vlade
Nova runda pregovora u ponedjeljak, DP se sastaje sa SDP-om i HDZ-om
Košarka
Završila Prva ženska liga
FANTASTIČAN UČINAK Sjajna sezona Zadranki, 20 utakmica, 20 pobjeda
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
MUKE S MAJSTORIMA
MUKE PRI ADAPTACIJI STANA: ‘Majstori su nam uništili stan u srcu Zadra, šteta je…”
Crna Kronika
UHIĆEN JE