Prirodni je prirast bio pozitivan jedino u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Međimurskoj i Zadarskoj županiji te u Gradu Zagrebu, dok je najnegativniji prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, sa samo 70 živorođenih na 100 umrlih
U 2010. godini rođeno je 43.361 beba, ili 1.216 djece (oko tri posto) manje nego u 2009 godini. Istodobno, broj umrlih od 52.096 osoba bio je gotovo nepromijenjen, odnosno smanjio se za 318 ili 0,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Nakon nešto bolje demografske slike u 2009. godini, stopa prirodnog prirasta lani je u Hrvatskoj bila negativna i iznosila je -2,0 (-8.735 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks od 83,2 živorođenih na 100 umrlih. Prirodni je prirast bio pozitivan jedino u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Međimurskoj i Zadarskoj županiji te u Gradu Zagrebu, dok je najnegativniji prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, sa samo 70 živorođenih na 100 umrlih.
Pozitivnim prirastom moglo se pohvaliti ukupno 109 gradova i općina, uključujući Zagreb, dok je u minusu bilo čak 430 gradova i općina. Ukupno 16 gradova i općina bilo je na nuli, odnosno imalo nulti prirodni prirast s jednakim brojem rođenih i umrlih.
– To je očekivani trend. Prije dvije do tri godine imali smo vrhunac u broju rođene djece, a teško je reći je li to bio rezultat mjera populacijske politike, jer analiza njihovog utjecaja na rast nataliteta nema – ocjenjuje demograf Jakov Gelo. Prošle je godine, veli, zabilježen početak pada broja novorođenih, a taj se trend nastavio i u prvim mjesecima ove godine.
– Sve to ukazuje da možemo očekivati nastavak pada broja živorođenih i rast broja umrlih – predviđa Gelo. Negativne demografske trendove moglo bi, smatra, zaustaviti jedino uvođenje novih mjera populacijske politike, jer postojeće definitivno nisu dovoljne da bi se stanje popravilo.
Pritom bi se, kaže, trebali ugledati na pozitivne primjere koji nam nisu daleko. “Slovenija je uspjela okrenuti negativni trend u pozitivan, a to je pošlo za rukom i nekim drugim zemljama. Trebali bismo pogledati što drugi dobro rade, i povesti se za njihovim primjerom”, zaključuje Gelo.
Prema izvješću DZS-a, stopa nataliteta u 2010. iznosila je 9,8, a stopa mortaliteta 11,8 na 1.000 stanovnika. Unatoč negativnom demografskom trendu, broj živorođene djece ipak je bio za oko 2,5 tisuće veći nego prije desetak godina, kada su rođene 40.993 bebe. S obzirom na veći broj umrlih, prirodni je prirast praktički jednak kao u 2001. godini. U Hrvatskoj je lani umrlo 192 dojenčadi, a njih 58,3 posto umrlo je u prvim danima života. Stopa umrle dojenčadi na tisuću živorođenih bila je u padu, odnosno pala je sa 5,3 u 2009. godini na 4,4 u 2010. Najmanja stopa umrle dojenčadi zabilježena je u Krapinsko-zagorskoj županiji (1,6), a najveća u Ličko-senjskoj županiji (7,4 na 1.000 rođene djece).
MANJE BRAKOVA, ALI I RAZVODA
Prošla je godina zabilježila i manje sklopljenih brakova i manje razvoda. Sklopljeno je ukupno 21.294 braka, oko stotinu manje nego u 2009. godini, a pravomoćno je razvedeno 5.058 brakova, dvadesetak manje nego u prethodnoj godini. Broj razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih iznosio je 237,5.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Ligue 1
PSG je ponovo francuski prvak! Pobjeda Lyona donijela je veliko slavlje Parižanima
Svijet
IZDANA UPOZORENJA
Azija na udaru toplinskog vala, temperatura doseže 45 stupnjeva, škole zatvorene
Crna Kronika
TRAGEDIJA NA CESTI
Motociklist poginuo u sudaru s automobilom u Samoboru
Hrvatska
formiranje vlade
Nova runda pregovora u ponedjeljak, DP se sastaje sa SDP-om i HDZ-om
Košarka
Završila Prva ženska liga
FANTASTIČAN UČINAK Sjajna sezona Zadranki, 20 utakmica, 20 pobjeda
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Crna Kronika
Osuđen je
Pijan vrijeđao suprugu, a kasnije tvrdio: “Rekla mi je da imam malo spolovilo i da sam – kit!”
Zadar
KUPNJA NEDJELJOM
Evo u kojim trgovinama u Zadru danas možete obaviti kupnju
Crna Kronika
1,59 promila
U Zadru vidno pijan vikao na ulici, policija ga uhitila
Moda
analiza subotnjeg đira