ponedjeljak, 22. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

SKRIVENI BISER PAŠMANA

Ostaci bizantinske tvrđave iz 6. stoljeća ponovno će vrvjeti žamorom i posjetiteljima

Autor: Nikolina Lucić

29.03.2024. 11:08
Ostaci bizantinske tvrđave iz 6. stoljeća ponovno će vrvjeti žamorom i posjetiteljima

Foto: Luka Jeličić



Jedan od još uvijek skrivenih bisera zadarskih otoka, ostaci su bizantinske utvrde Pustograd istočno od Tkona na otoku Pašmanu. Dio prstena utvrda građenih na dalmatinskoj obali za vremena bizantskog cara Justinijana, još uvijek skriva brojne tajne, a samo se oni najznatiželjniji hvataju u koštac sa strmom stazom koja do nje vodi. Ostaci relativno male, ali povijesno vrlo značajne tvrđave iz godine u godinu polako postaju sve poznatiji, mahom među stranim turistima i ljubiteljima hikinga i planinarenja, dok se domaći put tvrđave još uvijek rijetko upućuju. No, dvojica entuzijasta, zaljubljenika u lokalnu povijest i prirodu Dražen Pribilović i Domagoj Ugrinić svim se snagama trude da ova važna tvrđava s koje se pogled puca prema Kornatima, Vrgadi i Murteru ne bude samo dobro čuvana tajna lokalnih avanturista, već dobro poznato, uređeno i popularno izletničko mjesto za one koji znaju uživati u pravim ljepotama dalmatinskog krša i makije.



Zaputili smo se tako automobilom uređenom makadamskom stazom koja za vrućih ljetnih mjeseci služi kako dio dobro uređene mreže vatrogasnih putova, a u ostatku godine kao dio popularnog »Škrapinga« do skrivenog puteljka koji vodi uzbrdo prema ostacima tvrđave. Osim te, lakše staze, koju godinama održava i uređuje sam Ugrinić, uređena je i zahtjevnija, planinarska staza, koja ipak zahtjeva ponešto hrabrosti i umješnosti penjača te naravno, adekvatnu opremu.


Pronalazak puta




Istočno od Tkona u blizini uvale Zaklopica, ostaci bizantinske tvrđave iz 6. stoljeća ponovno će vrvjeti žamorom i posjetiteljima 10. svibnja, kada je na redu još jedna Noć tvrđava, kojoj su se pod okriljem »Tvrđava kulture Šibenik« drugu godinu zaredom pridružili Priješki, Vrgadini i Kunjani.


Gradina se sastoji od obrambenog zida koji okružuje vrh brda te od dvije građevine. Tvrđava je služila kao izvidnica s koje se kontrolirala plovidba brodova koji su plovili s otvorenog mora prema Srednjem i Pašmanskom kanalu. Do vrha utvrde vodi dobro uređena planinarska staza, a s vrha se pruža prekrasan pogled na cijeli biogradski arhipelag.


– S vrha brda pogled puca na Gnalić, mjesto slavnog brodoloma koje se još uvijek istražuje, kornatsko otočje, Vrgadu i Murter. Sama me tvrđava dugo intrigirala i prema njoj sam se počeo probijati još 2015. godine, a tijekom pandemije sam se počeo intenzivnije zanimati za sam put koji je morao voditi do nje i njegovo otkrivanje, započeo je Ugrinić, dodavši kako je pomalo, boreći se sa šikarom i nepristupačnim terenom napokon detektirao stazu, koju sada iz godine u godinu prolazi sve više posjetitelja.


– Malo-pomalo sam, boreći se sam sa sobom i porivom da odustanem od svega, na kraju ipak, obilazeći različite rukavce i prohodnije dijelove puta oko tvrđave pronašao put koji je i bizantinske vojnike vodio do nje, dodao je Ugrinić, dok je Pribilović naglasio kako su se putem jasno mogli vidjeti ostaci već ranije utvrđenih putova, kao i ostaci keramike, koji su ga vodili u pravom smjeru.


– Sama je tvrđava Pustograd vjerojatno napuštena u sedmom ili osmom stoljeću, kada je Čokovac preuzeo njegovu ulogu, nadovezao se Ugrinić, dok nam je Pribilović pak kazao kako je, uz onu vrgadinsku i tvrđavu sv. Mihovila, Pustograd bila dijelom bogate mreže bizantinskih utvrda kojima se nadzirala sigurnost pomorskog prometa, što nam je i potvrdio s pomoću starih karata koje je pronašao istražujući povijest otoka i tvrđave u raznim muzejima i arhivima.


Noć tvrđave


Građevina je to koja kontrolira južni ulaz u Pašmanski kanal i pripada sustavu utvrda, izvidnica i drugih postaja raspoređenih duž jadranskih pomorskih ruta u vrijeme cara Justinijana. Utvrda je služila kao refugijum, pribježište za stanovništvo jugoistočnog dijela otoka Pašmana u kritičnim trenucima. Smještena je na brdu iznad uvale Zaklopica. U doba Bizanstkog carstva služila je kao vojna utvrda za nadgledanje i čuvanje Pašmanskog i Zadarskog kanala od napada gusara.


Ugrinić stazu sam održava, volonterski i bez ičije financijske potpore zamjenjujući oštećena kamenja i obrezujući gustu makiju i grmlje.



Danas je poznato kako je uvala bila i prvi siguran zaklon brodolomcima koji su doživjeli havariju kod nedalekog otočića Gnalića u jesen 1583. godine. Lokacija predstavlja vrlo važno arheološko nalazište. U podnožju brda nedavno je otkrivena i špilja koja je označena i lako dostupna zainteresiranim posjetiteljima. Utvrda je bila građena od kamenih blokova debelih više metara i s minimalnim prozorima/otvorima radi zaštite. Unutar zidina nalazila se dvokatnica, a utvrda Pustograd je upisana u Registar kulturnih dobara RH pri Ministarstvu kulture. Putem do vrha nailazimo na ostatke starih podzida i keramike, za koju nam naši vodiči kažu kako se još uvijek može naći svuda uokolo tvrđave, kao i ostaci školjaka, kojima su vojnici vjerojatno hranili.


– Uvala Zaklopnica na koju se puca pogled s vrha također je bogata poviješću, jer bila je u Drugom svjetskom ratu sidrište za njemačku vojsku, koja je u uvali dva broda puna arsenala pokušala sakriti od savezničke vojske, no nisu uspjeli, kazao nam je Pribilović, rekavši kako su začuđujuće, strani turisti, napose Slovenci, počesto bolje upoznati s osobitostima Pustograda od domaćih, kojima su ostaci tvrđave još uvijek rijetko kada zanimljivi. No, i to će se, dodaju, s vremenom promijeniti.


– Prošle su se godine posjetitelji Noći tvrđave oduševili programom i poviješću tvrđave, tako da i ove godine nastavljamo istom jačinom. Pripremamo još jednu izložbu i kazališni komad s najmlađim glumcima. No ipak, bojimo se da nekom na pamet ne padne ideja da se, zbog lakšeg pristupa lokalitetu ne krene u devastaciju okolnog područja kako bi bilo lakše dostupno. Zbog toga pažljivo doziramo kako se odnositi prema ovom vrijednom naslijeđu, mišljenja su naši vodiči.


Tvrđava odolijeva utjecajima


– Pravokutnik 88 x 70 čini osnovicu ostataka i njega je prvi sustavnije istraživao arheolog don Luka Jelić, a potom, nakon dugogodišnje pauze u većim istraživanjima, kada su poneki arheolozi tek usputno ovdje dolazili, poznata zadarska arheologinja Irena Radić Rossi, koja sa svojom ekipom već godinama radi i na ostacima brodoloma kod Gnalića, dodao je Pribilović, pokazujući nam jedan mali djelić svoje bogate arhive koju je kroz godine skupio.


– Kada je profesorica Radić Rossi prvi put došla na lokalitet sa svojim kolegama, vegetacija je izgledala kao prašuma. Stazu i okolno područje od tada kontinuirano održavam, kazao je Ugrinić.


Pašman je premrežen i suhozidima, ali i bunarima i gusternama s kojima će se ovaj dvojac sljedeće uhvatiti u koštac.


– Osim Pustograda i Čokovca, u blizini su naravno i gradina na Vrgadi, te sv. Mihovil u Preku, Tureta na Kornatima i dvije tvrđave na Pagu. Justinijan je njima kontrolirao plovne putove uz kopno. Sve su to tvrđave relativno iste starosti. Ostaci same tvrđave potpuno su nepromijenjeni od vremena kada je don Jelić prvi puta istraživao ovaj lokalitet, a sam toponim Pustograd jako je star, kazao nam je Pribilović, dok nam je Ugrinić rekao kako do 2015. godine tvrđava dugo bila praktički nedostupna.


– Profesorica Radić Rossi i njezine kolege prve su građevine datirali u prapovijest, ustvrdivši kako je sama bizantinska utvrda djelomično izgrađena materijalima iz tog vremena, dodao je Ugrinić dok se penjemo prema samom vrhu brda, odakle se vidi Čokovac s druge strane otoka i brojne uvale i otočići koji krase arhipelag na međi zadarskog i šibenskog područja.


Održavanje ceste


– Prije dvije tisuće godina more je na ovom području bilo metrima niže, zbog čega arheolozi na širem području pronalaze brojne ostatke rimskih vila i grobalja koje tek treba sustavno istražiti, kazao je Pribilović, dok nam pojašnjava povijest ovog dijela zadarskog arhipelaga. Gledamo tako prema malom otočiću Frmiću, gdje još uvijek stoje ostaci rimske cisterne. U ovom je dijelu jaka struja i vjeruje se kako su se rimske brodice zaustavljale upravo na Frmiću dok se vrijeme ne bi smirilo.


– U četiri smo godine očistili oko kilometar staza do i uokolo tvrđave, rekao nam je Ugrinić, koji je i par dana prije našeg dolaska očistio dio puta kako bi nam bilo lakše pristupiti lokalitetu. Planinarska staza na Pustograd koja vodi od trajektne luke Tkon, do utvrde na brdu Pustograd iznad uvale Zaklopica uz jugoistočni dio otoka. Teži je to i dulji način da dođete do tvrđave i namijenjena je prvenstveno planinarima i škraperima. Na vrhu će posjetitelj biti nagrađen lijepim panoramskim vidikom. Sa sjevera prema jugu vide se sjeverni Velebit, Sveto brdo i Crnopac te Biograd i Vransko jezero kao na dlanu. Zatim Vrgada, Žirje, Kornat, Veliki Bokolj, najviši vrh Pašmana i Zadar. Pustograd se svakako pokazao kao lokalitet vrijedan istraživanja i bolje valorizacije kako bi ostao očuvan, ali postao više od još jednog skrivenog bisera.


Sadržaj je nastao u suradnji s Turističkom zajednicom Zadarske županije.