ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

hladan period

Voćke su još u opasnosti od ranih jutarnjih mrazeva

Autor: Bojan KECMAN/ Agroklub

25.04.2024. 16:28
Voćke su još u opasnosti od ranih jutarnjih mrazeva

Foto: BOJAN KECMAN/ AGROKLUB



Još barem sedam dana voćke će biti u opasnosti od ranih jutarnjih mrazeva koji će, u velikoj mjeri, odrediti tijek ovogodišnje voćarske sezone. Šteta je već zabilježena u nekim područjima zbog vlažnog snijega i nižih jutarnjih temperatura.


Ipak, postoje načini da se voćkama pomogne da lakše prebrode hladan period i donesu dobar rod. Na pojedinim područjima, po svemu sudeći, došlo je do oštećenja na kruškama, posebno na sortama Abate Fetel i Konferans.


Došlo je do opadanja plodova, a oni koji su ostali u velikom postotku bit će prstenovani, što će im smanjiti kvalitetu odnosno, ako opstanu do berbe, takvi će ići u industriju. Slična sudbina može pogoditi i plodove jabuka, a također je ugrožena i šljiva, trešnja i višnja.




U narednim danima voćkama je potrebna pomoć da bi se završila dioba stanica unutar plodova, a pomoć podrazumijeva što bolju ishranu, odnosno opskrbljenost ključnim mikro i makroelementima, kako bi se plodovi mogli nesmetano formirati i rasti unatoč lošim vremenskim prilikama. Cvjetanje je gotovo kod svih voćnih vrsta završeno i sad su najosjetljivije na niske temperature. Nezaštićeni plodići stradaju već na -1 stupanj ispod nule.


Da bi se rod koliko toliko održao, narednih dana trebalo bi obaviti prihranu giberelinima, aminokiselinama, kao i vodotopivim gnojivima koja u sebi sadrže bor, cink i mangan. Giberelini izazivaju izduživanje stanica i veću krupnoću ploda, kao i manje šteta od stvaranja hrđave prevlake na plodovima. Mangan aktivira enzime i omogućava rast ploda, bor je energija za klijanje peludi i njegov prodor do žiga tučka, a cink stimulira hormone rasta.


Tu su, dakako, i makroelementi kao što su dušik, fosfor i kalij. Svi ovi elementi trebali bi se dodati prije, tijekom i odmah poslije cvjetanja kako bi biljka bila opskrbljena, a plodovi bili dobro razvijeni, bez fizioloških poremećaja. Svi se mogu pomiješati, s tim što je bolje da se giberelini koriste sami.


Voćke se mogu oploditi bez oplodnje


Ako niske temperature potraju, posebno dulje od dva sata, dolazi do oštećenja zbog pucanja staničnog tkiva. Stabla koja imaju dovoljno mikro i makroelemenata lakše će se izboriti s mrazom i imaju šansu da se plodovi formiraju bez oplodnje, što se u voćarstvu zove partenokarpija.


Iako će većina tih plodova biti sitnija i, ako je mraz bio jak, deformirana, voćari će moći iskoristiti rod barem za industriju. Partenokarpiji je najviše podložna kruška i zato se u njenoj proizvodnji najviše koriste giberelini, aminokiseline i ostala vodotopiva gnojiva.


Postoji više vrsta giberelina, ovisno o sorti, i proizvođači moraju biti oprezni da kod npr. viljamovke ne izazovu izduživanje plodova koji onda, u slučaju slabije ishrane tijekom proljeća i ljeta, neće dostići širinu potrebnu za svrstavanje u prvu klasu, a u prvu klasu spadaju plodovi promjera 65 mm i više.


Ali, unatoč svemu, proizvođači moraju shvatiti da ništa od spomenutih sredstava ne jamči veliki prinos, osobito u slučaju jačih mrazeva koji su, nažalost, sve kasniji i jači, odnosno, dulje traju. U takvim situacijama malo toga će pomoći, ali će, ako su upotrijebljena navedena sredstva, ipak nešto roda ostati na stablima.


Važno je i da se prskanja obavljaju ne šest, već barem 12 sati prije mrazeva, naravno ukoliko je moguće od kiša ili snijega, da bi hormoni, aminokiseline i elementi ušli u biljno tkivo. Samo stablo u dobroj kondiciji može lakše izdržati mrazeve. A njih će, po svemu sudeći, biti u narednim danima, posebno u višim krajevima.


Ishranjena stabla imat će bolju oplodnju, veći prinos i manje šteta na pokožici plodova koji ostanu. Tretmane treba ponoviti i odmah nakon mrazeva. Ako ostane ploda, prvo naredno prskanje trebalo bi biti s kalcijem kako bi plodovi imali jaču strukturu i bili otporniji na oštećenja.


Voćke se i same čiste


Mora se shvatiti da se ne mogu svi plodići oploditi, tj. zametnuti. Voćka se sama čisti i ovisno o raspoloživosti i količine hranjivih tvari, više ili manje se čisti. Ako vidite manje, žućkaste plodiće, sa svijetlo-žutom ili svijetlo-smeđom peteljkom, kao i slabo razvijenom čašicom, takvi plodovi će otpasti, tj. nisu se oplodili.


Svi krupniji trebali bi ostati. Ako se voćka bude dobro hranila biogenim elementima tijekom proljeća, onda će biti i manje lipanjskog opadanja plodova.


Visoke temperature prije posljednjeg zahlađenja dovele su do toga da je oplodnja bila slabija na voćnim vrstama koje su u to vrijeme bile u fazi punog cvjetanja. Fenski efekt doveo je do isušivanja žiga tučka i potpune odsutnosti oplodnje na pojedinim vrstama voća.


U takvim situacijama pomaže navodnjavanje kap po kap i prskanje atomizerom. Međutim, učinak neće biti potpun ako su udari vjetra jači od 50 km/h, kao što je nedavno bio slučaj.


Važan je kontinuitet u ishrani


Isto tako trebalo bi shvatiti još jedno. Voćka zahtijeva neprestanu pažnju koja predviđa zimsku i ljetnu rezidbu, kao i redovnu gnojidbu, bilo folijarno ili preko korijena. Drugim riječima, stajnjak ili peletirana organska, kao i mineralna gnojiva, daju se u zimskom razdoblju, a u proljeće se ide opet s umjetnim gnojivima.


NPK s više fosfora i kalija, daje se prije cvjetanja, a KAN se daje odmah poslije. Pojedini ga bacaju tijekom cvjetanja. Tijekom srpnja dodaju se ponovno NPK gnojiva s više fosfora i kalija, preko korijena i folijarno. Da bi se biljka pripremila za zimu, nakon berbe rade se tretmani s više dušika, ali se dodaju bor, mangan i cink, kako bi bili dostupni početkom naredne vegetacije. Dušik dodan u tom periodu predstavlja pogonsko gorivo za stabla u proljeće, kad počinje listanje i cvjetanje. Ovo je posebno izraženo kod borovnica.


S ovakvom ishranom, plus tretmanima prije cvjetanja, tijekom i u precvjetavanju, kada se koriste aminokiseline i vodotopiva gnojiva, voćari mogu računati na dobre prinose. Ako postoji opasnost od mrazeva, dodaju se makro i mikroelementi, fitohormoni i aminokiseline, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri umanjile štete od kasnih proljetnih mrazeva.