Ne(red) na otoku: Na Ižu ni komunalca, ni policajca

Dok su Ugljan, Pašman i Silba svakodnevno, pokriveni policijskim auto-ophodnjama, na Dugom otoku policije ima samo u ljetnim mjesecima, a na Velom Ižu ni tada. Kako tumači predsjednik Mjesnog odbora Veli Iž Siniša Kulišić, zimi im policije ni ne treba, ali bi im zato u ljetnim mjesecima dobro došla.

Nadležnost nad otocima zadarskog arhipelaga od početka 2023. godine preuzela je Postaja pomorske i aerodromske policije Zadar, koja je na postajnom području do kraja studenog evidentirala ukupno 1.518 prekršaja. Od tog broja, svaki drugi slučaj odnosi se na prometni prekršaj, 446 prekršaja odnose se na pomorski zakonik (glisiranje i slično), a u 46 slučajeva riječ je o prekršajima javnog reda i mira. U istom periodu zabilježeno je 212 kaznenih djela, od kojih je razriješen 161 slučaj, što predstavlja 74 posto otkrivenosti, kazuju u Policijskoj upravi zadarskoj.

Komplicirani smještaj i hrana

– Na Ižu nemamo policijskog predstavnika, ali voljeli bismo da ga imamo. U razgovorima i dopisima s nadležnima mi smo tražili u sezoni jednog djelatnika iz policije, ali uvijek je bilo komplicirano. Naime, mi mu ne možemo naći smještaj i hranu, objašnjava Kulišić.

Policije nema već desetak godina, a prije ih je na otoku bilo samo ljeti. To je, kaže Kulišić, odlično funkcioniralo, ali službenik mora negdje stati u ljeti, mora negdje ručati i netko sve to mora platiti.

– U to smo vrijeme bili našli smještaj preko hotela, a gostione bi mu svaki tjedan po jedna spremale obrok. Ali sada to više ne funkcionira, sve je ljeti krcato, kaže Kulišić koji je nadležnima poslao pet ili šest dopisa tražeći da otok ponovno dobije policijskog službenika.

– Gužva je, krcati smo autima u sezoni i ništa ne funkcionira, ljudi se posvuda parkiraju. Iako je tabla na ulazu u Veli Iž uredno stavljena da se ne prometuje ta dva mjeseca sezone, to nitko ne poštuje jer mi nemamo ni komunalnog redara ni policajca. I onda ljudi svugdje parkiraju, pa kad dođe kamion opskrbe, ne može ni doći do dućana. Prvenstveno radi toga bi nam dobro došla policija, ali i za red i mir općenito. Mada nema kod nas nekih velikih problema, najveći su nam problem auti, ističe Kulišić.

Dijana Klanac, predsjednica Mjesnog odbora Silba

Postaja na Silbi

Za razliku od Velog Iža, neznatno mnogoljudnija Silba ima i policijsku postaju i dva stalno prisutna policajca koja se smjenjuju svaki tjedan. No, kako objašnjava predsjednica Mjesnog odbora Silba Diana Klanac, ni na Silbi nije bilo policijske prisutnosti sve dok se nije obnovila derutna policijska zgrada.

– Imamo policajce cijelu godinu otkad smo obnovili policijsku postaju, jer ljudi imaju gdje živjeti. Nakon obnove i dolaskom novog načelnika na čelo Pomorske policije, odlučeno je da Silba opet dobije policiju. Doduše, Silba ima i specifičan položaj, mi smo krila Dalmacije, nakon nas je otvoreno more, pa je i ulazak u Schengen igrao važnu ulogu u otvaranju policijske postaje, tumači Klanac.

Iz Policijske uprave zadarske poručuju da policija permanentno provodi mjere i radnje u cilju prevencije i suzbijanja svih oblika kažnjivih ponašanja na području otoka za koje je novim teritorijalnim ustrojem Policijske uprave zadarske, mjesnu nadležnost od Policijske postaje Zadar preuzela Postaja pomorske i aerodromske policije Zadar.

– Novim preustrojem osigurana je veća prisutnost policije na otočnom dijelu županije, a služba na otocima je organizirana u vidu pokrivenosti auto-ophodnjama, pješačkim ophodnjama te obilaskom policijskim plovilima. Nadalje, tijekom turističke sezone, dakle, od lipnja do rujna, na pojedinim otocima organizirana je i 24-satna prisutnost policijskih službenika, gdje za to postoje osigurani uvjeti, naglašavaju u PU zadarskoj.

Siniša Kulišić, predsjednik MO-a Veli Iž, Foto: DUSKO JARAMAZ/PIXSELL

Vijeće za prevenciju

U cilju dobre suradnje i proaktivnog rješavanja budućih izazova, na nizu sastanaka policija je s lokalnom zajednicom analizirala proces prilagodbe i koordiniranog djelovanja te je tom prilikom ukazano na važnost osnivanja jedinstvenog Vijeća za prevenciju otočnih općina.

– Vijeće za prevenciju otočnih općina zajednički bi okupilo predstavnike policije i druge dionike društva, a sve usmjereno na povećanje opće sigurnosti građana, zaštite materijalnih dobara te povećanja ukupne kvalitete života na području otoka, kazuju u Policijskoj upravi zadarskoj.

Vijeća za prevenciju postoje u Hrvatskoj od 2003. godine, a u prvih osam godina diljem države osnovano ih je 165. Kroz vijeća se nastoji dobiti uvid u stanje kriminaliteta i djelovanje policije na području općine kako bi se u konačnici djelovanje policije prilagodilo potrebama lokalne zajednice, povećalo opće stanje sigurnosti i stvorila svijest građana o zajedničkoj odgovornosti za kvalitetu života.