ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

ZNANSTVENI SKUP

Na Sveučilištu u Zadru znanstveni skup o migracijama

Autor: Portal ZL

29.09.2023. 14:41
Na Sveučilištu u Zadru znanstveni skup o migracijama

Foto: Sveučilište u Zadru



Odjel za povijest i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru u suradnji s poslijediplomskim doktorskim studijem Jadran – poveznica među kontinentima, danas su na Sveučilištu u Zadru  organizirali znanstveni skup na temu „Stanovništvo između granica i teritorija: izazovi, krize i trendovi“.


– Cilj skupa bio je s povijesnog, geografskog i sociološkog aspekta te s aspekta drugih društvenih i humanističkih znanstvenih područja razmotriti problematiku složenog međuodnosa stanovništva i granica. Tijekom povijesti, ali i u suvremenom razdoblju političke promjene i promjene granica carstava, država te državnih i gospodarskih asocijacija odražavale su se na društveno-gospodarski razvoj pojedinih područja i regija, na migracije stanovništva te odnos centar – periferija, istaknula je u uvodnoj riječi predsjednica Organizacijskog odbora izv. prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi.


Na skupu sudjeluju 44 izlagača, koji će tijekom dana imati 35 izlaganja. Voditeljica studija  „Jadran – poveznica među kontinentima“ izv. prof. dr. sc. Zrinka Serventi rekla je kako je jedan od važnih ciljeva bilo omogućiti mladim znanstvenicima mjesto za izlaganje svojih radova, ali i mjesto za učenje od iskusnijih stručnjaka u ovom području.




– Migracije su oblikovale društvene pojave, donosile kulturne novine u pojedine sredine, a i danas su vrlo aktualne. Bit će zanimljivo čuti kako su se s takvim zbivanjima nosila društva u prošlosti i može li se iz tih iskustava nešto naučiti, rekla je Serventi.


Foto: Sveučilište u Zadru


“Temeljni element svake zajednice”


Uime uprave Sveučilišta plodan rad sudionicima poželio je prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić. Ovaj skup, rekao je, predstavlja priliku da se istraživači okupe i razmijene ideje, istraživanja i spoznaje o stanovništvu, granicama i teritorijima, te o izazovima, krizama i trendovima koji oblikuju naše zajednice. Kroz multidisciplinarni pristup, imamo priliku bolje razumjeti kompleksnost ovih pitanja i doprinijeti rješenjima koja će imati pozitivan utjecaj na naše društvo.


– Stanovništvo je temeljni element svake zajednice, a način na koji se stanovništvo distribuira i kreće između granica i teritorija ima veliki utjecaj na ekonomske, socijalne i političke procese. Svjedoci smo brojnih izazova, poput migracija, starenja stanovništva, urbanih transformacija i klimatskih promjena, koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i pristup. Ovaj skup također naglašava značaj poslijediplomskih studija i istraživanja. Poslijediplomski studiji generalno a posebice oni koji se izvode na našem Sveučilištu omogućuju nam da dublje istražujemo složene probleme i razvijamo stručnost u specifičnim područjima, što je ključno za rješavanje izazova s kojima se suočavamo. Sveučilište u Zadru predano podržava razvoj poslijediplomskih programa i istraživanja te je ponosno na svoje studente i istraživače koji doprinose napretku znanosti i društva, rekao je Penezić.


Plenarno izlaganje „Dubrovačke granice – politički, vjerski i etnički aspekti“ održao je akademik prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, redoviti profesor u trajnom zvanju s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, svojedobno arhivist u Dubrovniku, kasnije istraživač u JAZU, ravnatelj Državnog arhiva u Zagrebu, sveučilišni profesor, dekan Hrvatskih studija. U svom izlaganju prikazao je kako je pitanje očuvanja granica bilo i pitanje očuvanja dubrovačke povijesti, bilo da se radi o političkim, teritorijalnim, vjerskim, etničkim ili antropološkim okvirima.


– Dubrovačka vlastela postala je dominantna sila koja je vladala Republikom i održavala je kupovinom, lobiranjem, ratovanjima. Nakon pet stoljeća previranja stekao je granice koje su se zadržale do danas kao vanjska hrvatska granica. Kao grad na granici kršćanstva, grad susreta civilizacija i republikanske slobode, pronio je pojam Libertas kao ključnu sastavnicu dubrovačkog identiteta, istaknuo je Ćosić.


U nastavku su sudionici izlagali o izazovima zapadnobalkanske migrantske rute, depopulaciji dalmatinskih urbanih središta, feudalnoj organizaciji prostora na primjeru posjeda Borelli, zadarskim imigracijama u 18. stoljeću, ulozi legijskih logora u životu lokalnih zajednica rimske provincije Dalmacije itd. Na samom kraju skupa Anđelko Milardović predstavit će Demos Migrant portal.