Učenici prvih i trećih razreda gimnazije Vladimira Nazora, koji su bez obzira na epidemiološku situaciju aktivni sudionici eTwinning projekata, kod Arheološkog su muzeja u subotu organizirali predstavljanje učeničkih projekata »Otapam li ledenjake« i »Kako smanjiti otpad od hrane«.
Glavni ciljevi projekata bili su: utvrditi i proširiti osnovna znanja iz ekologije, razumjeti uzročno – posljedične veze ljudskog djelovanja na okoliš, uvidjeti kako se odgovornim ponašanjem može utjecati na održivi razvoj i promijeniti svakodnevne navike za boljitak budućnosti.
Projekte nam je ukratko objasnila koordinatorica projekata i profesorica biologije Sanja Fabac.
– Predstavili smo dva ekološka projekta, na kojima smo počeli raditi u rujnu prošle godine. To su projekti »Otapam li ledenjake« i »Kako smanjiti otpad od hrane«. Važno nam je da u školi vlada duh aktivnosti i ekološke osviještenosti, te da se djeca osvijeste kako je važno održivo živjeti, te kako mogu smanjiti troškove i proizvodu otpada u svakodnevnom životu, kaže Fabac.
Ekološki otisak
Provodeći aktivnosti projekata, učenici su se uvjerili kako pojedinac može promijeniti mnogo, vezano uz klimatske promjene, globalno zatopljenje, efekt staklenika i održivi razvoj. Važno im je bilo utvrditi da li je hrana koju konzumiraju biljnog ili životinjskog porijekla; da li je kupljena od domaćih proizvođača ili je dostavljena s farmi koje su udaljene tisućama kilometara; važno je troši li racionalno pitka voda i električna energija; hodaju li učenici i profesori do škole ili se voze osobnim automobilom, itd.
– Radili smo domaće sapune i predmete od plastičnih boca, vaze, hranilice za ptice, platnene vrećice. Sapune smo radili od ulja za domaćinstvo, koje ostaje nakon prženja i pohanja. Miješali smo ih sa eteričnim uljima i mogu pohvaliti kako odlično mirišu, kaže Fabac i ističe kako su imali i predavanja eminentnih stručnjaka iz područja održivog razvoja.
Predavanja renomiranih stručnjaka
– Imali smo i dva stručna predavanja eminentnih stručnjaka iz područja održivoga razvoja. Prvo predavanje održao je Dražen Šimleša, čije je područje rada i znanstvenog istraživanja globalizacija i održivi razvoj. Drugo predavanje održao je laik u području održivog razvoja, ali osoba je koja živi u šumi. Naš poznati atletski trener i triatlonac Nikola Borić, koji je napustio život trofejnog i uspješnoj trenera i bogatstvo koje je zaradio, te sada živi kao robinzonac na Papuku, održao nam je predavanje preko Zooma, koje je bilo izuzetno zanimljivo, te je djecu potaklo na drugačije razmišljanje o prirodi i životu, zaključuje Fabac, te dodaje kako su u prvoj fazi projekta učenici s istraživali prehrambene navike svojih kolega primjenjujući znanstvenu metodologiju.
– Obradili smo podatke i došli do zaključka da se učenici naše škole hrane zdravo. U ovoj fazi smo imali nekoliko gostiju predavača: sociologa Dražena Šimlešu i nutricionistkinju Luciju Čikeš, objašnjava Fabac, te dodaje kako su učenici prigodno obilježili i Dan sigurnijeg interneta.
– Obzirom da smo izrađivali digitalne sadržaje koji su postavljeni na eTwinning platformi, koju smo koristili i za komunikaciju, upoznavanje i diskusije, obilježili smo i Dan sigurnijeg interneta. To je bila druga faza projekta, kaže Fabac.
Robinzonski život
Predavanje o životu u skladu s prirodom pokazao im je svojim primjerom gost predavač Nikola Borić, koji je prije 7 godina ostavio svakodnevnicu uspješnog sportaša i odvažio se preseliti u šumu, u park prirode Papuk.
– Svjedočanstvo Nikole Borića nas je zaista potaknulo na razmišljanja i analizu ponašanja prema prirodi te utjecaju svakog od nas na održivi razvoj. Izračunali smo osobni ekološki otisak i otisak na razini svih učenika 1. i 3. razreda naše škole te smo rezultate izračuna usporedili sa svjetskim prosjekom za 2020. godinu, zaključuje Fabac.
Sudionici projekata
U projektu »Otapam li ledenjake« sudjelovalo je 130 učenika i 15 profesora, a u projektu »Kako smanjiti otpad od hrane« 60 učenika i 14 nastavnika. Partnerske im škole dolaze iz Zadra, Knina, Imotskog, Splita, Karlovca, Preloga i Đurđevca.
Gimnazija Vladimira Nazora je idejni začetnik projekata, a predstavljaju je učenici prvih i trećih razreda općeg i jezičnog smjera. U oba projekta sudjeluje 27 učenika i četiri profesorice gimnazije: Sanja Fabac, koja je i koordinatorica projekata, Korana Marušić, Amalija Colić, Janja Pedić i Matea Zubčić.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Ligue 1
PSG je ponovo francuski prvak! Pobjeda Lyona donijela je veliko slavlje Parižanima
Svijet
IZDANA UPOZORENJA
Azija na udaru toplinskog vala, temperatura doseže 45 stupnjeva, škole zatvorene
Crna Kronika
TRAGEDIJA NA CESTI
Motociklist poginuo u sudaru s automobilom u Samoboru
Hrvatska
formiranje vlade
Nova runda pregovora u ponedjeljak, DP se sastaje sa SDP-om i HDZ-om
Košarka
Završila Prva ženska liga
FANTASTIČAN UČINAK Sjajna sezona Zadranki, 20 utakmica, 20 pobjeda
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Brojni građani i turisti na subotnjoj špici, evo koga smo sreli
Nogomet
Treća NL Jug, 26. kolo
Zadar preokretom slavio u derbiju i vratio se na prvo mjesto
Zadar
MUKE S MAJSTORIMA
MUKE PRI ADAPTACIJI STANA: ‘Majstori su nam uništili stan u srcu Zadra, šteta je…”
Crna Kronika
UHIĆEN JE