KUĆNI LJUBIMCI Eutanazija, odvoz tijela i njegovo zbrinjavanje od 150 do 500 kuna

U Zagrebu je koncem lipnja otvoreno groblje i krematorij za kućne ljubimce, čime je hrvatski glavni grad među prvima u Europi dobio suvremeno uređeno posljednje počivalište za životinje koje su svojim vlasnicima godinama upotpunjavali i uljepšavali život. Spomengaj u zagrebačkom Dumovcu tako svim vlasnicima uginulih ili eutanaziranih ljubimaca, a najčešće je riječ o psima i mačkama, nudi brojne usluge – od preuzimanja tijela, kremiranja, ukopa i organizacije ispraćaja kućnog ljubimca. Cijene pojedinačnog kremiranja kućnih ljubimaca kreću se, ovisno o njihovoj težini, od 250 do 2.000 kuna, dok cijene skupnog kremiranja iznose od 150 do 1.500 kuna.
Prevoze se u Zagreb i spaljuju u krematoriju
Nažalost, u Hrvatskoj je to za sada jedino mjesto gdje se na legalan način može pokopati kućnog ljubimca s obzorom da je prema Zakonu o veterinarstvu uginule životinje zabranjeno pokapati u zemlju, bilo na javnim ili privatnim površinama. Njihova tijela, naime, moraju biti spaljena u za to predviđenoj spalionici, o čemu smo više upitali veterinarku u Veterinarskoj stanici Zadar dr. Petru Kovačić.
– Uz zbrinjavanje tijela kućnih ljubimaca koji zbog duboke starosti ili teške, neizlječive bolesti moraju biti eutanazirani, Veterinarska stanica Zadar od vlasnika preuzima i tijela njihovih uginulih kućnih ljubimaca. Također, tijela uginulih životinja preuzimamo i od ostalih građana ukoliko pronađu i donesu nam uginulu životinju, bilo da je riječ o psu, mački ili nekoj drugoj životinji, uključujući i divljač, kaže veterinarka Kovačić i dodaje da tjedno u Veterinarskoj postaji imaju nekoliko tijela uginulih životinja koja se zbrinjavaju sukladno Zakonu o veterinarstvu. Uginule se životinje najprije pohranjuje u škrinje-hladnjače otkuda se periodično prevoze u Zagreb gdje se spaljuju u krematoriju na zakonom propisani, neškodljiv način.
Uz donošenje teške odluke o eutanaziji ljubimca, vlasnicima je često, doznajemo dalje, teško prihvatiti i da tijelo svog ljubimca ne smiju dobiti natrag i pokopati ga na mjestu po svom izboru i u blizini doma. Zakon, naime, ne omogućuje da tijelo eutanazirane životinje veterinarske ambulante vraćaju vlasnicima s obzirom da zakon nalaže neškodljivo zbrinjavanje mrtvih životinjskih tijela, odnosno njihovo spaljivanje.
Na selima ili otocima obilježeni grobovi ljubimaca
Ipak, praksa potvrđuje da mnogi vlasnici svog ljubimca koji je preminuo u njihovu domu, samoinicijativno pokapaju u vlastite vrtove, polja, livade ili neka druga mjesta po svom izboru, a mnogi, posebno na selima ili otocima imaju i obilježene grobove svojih ljubimca, s nadgrobnim spomenikom i fotografijom. Takvu praksu je naravno teško kontrolirati, pa onda i kažnjavati.
Zakonska odredba o nedozvoljavanju da se životinje pokopaju u zemlju ima uporište u zaštiti okoliša jer je uginula životinja mogla bolovati od neke zarazne bolesti, te bi uslijed raspadanja tijela moglo doći do zagađenja podzemnih voda i opasnosti za ljude.
Ovaj problem bi se, nakon Zagreba, mogao riješiti izgradnjom groblja za kućne ljubimce na ograđenom i za to predviđenom terenu i u drugim hrvatskim gradovima kako bi se vlasnicima omogućilo da svog četveronožnog prijatelja dostojanstveno isprate i da znaju gdje je pokopan.
Eutanazija – kada su životinje izložene stalnoj patnji
Kada je pak riječ o eutanaziji, vlasnici se na tu odluku odlučuju teška srca, ali uvijek u dogovoru s veterinarima prvenstveno vodeći računa o dobrobiti životinje kojoj veterinar više ne može pomoći jer je neizlječivo bolesna, previše stara, te je izložena stalnoj patnji i bolovima.
– Eutanazija je postupak bezbolnog usmrćenja životinje sredstvima i metodama odobrenima za tu svrhu i na točno određeni način koji životinji ne prouzrokuje bol, patnju niti strah. Eutanaziju može obaviti samo veterinar ili stručno osposobljen veterinarski tehničar pod nadzorom veterinara, a usmrćivanje se može provesti samo u određenim slučajevima, pojašnjava dr. Petra Kovačić, te navodi da se eutanazija može obaviti samo ukoliko je riječ o vrlo staroj životinji kojoj zbog visoke životne dobi otkazuju osnovne životne funkcije zbog čega nema ni minimalnu kvalitetu života, što znači da ima poteškoća s hranjenjem, kontrolom stolice i mokraće, ne veseli se ničemu ili pak trpi stalnu ili učestalu bol. Upravo takve ljubimce vlasnici najčešće dovode na eutanaziju.
– Često su to naši stari pacijenti koje smo dugotrajno liječili i čije bi daljnje produljenje života kroz tretmane bilo nehumano jer im je život sveden na patnju. Eutanazirati se mogu i ljubimci koji boluju od teške neizlječive bolesti zbog koje su također izloženi stalnoj patnji, a liječenje je dugotrajno i bez optimističnog izgleda, dodaje još zadarska veterinarka.
Odnos ljudi prema životinjama maksimalno se humanizira
Cijena eutanazije, u koju je uključen i odvoz tijela i njegovo neškodljivo zbrinjavanje, ovisi o veličini životinje, a kreće se između 150 i 500 kuna.
Eutanazija kućnih ljubimaca je danas u suvremenom svijetu dio nastojanja da se odnos ljudi prema životinjama maksimalno humanizira, što uključuje veliku odgovornost vlasnika prema svom ljubimcu kojeg je sam odabrao i za kojeg je do kraja dužan brinuti se i donositi odluke isključivo na dobrobit životinje. Postojanje groblja za kućne ljubimce svakako je još jedan korak ka unaprjeđenju odnosa građana prema životinjama, posebno kućnim ljubimcima.
Navedimo još kako u Hrvatskoj, uz novo zagrebačko groblje, koje je odnedavno u funkciji, postoji još staro groblje za kućne ljubimce u Rijeci, no ono već dugo ne služi svrsi. Riječko groblje kućnih ljubimaca je uz pariško i londonsko najstarije u Europi, i postoji još od kraja 19. stoljeća, i mada se i dalje redovito održava zapravo predstavlja svojevrsni spomenik koji tek podsjeća na dio povijesti ovog grada.