Koliko se galebova gnijezdi na zadarskim krovovima?

U cilju smanjenja populacije galebova u urbanim sredinama  Zadra i Zadarske županije, udruga Moj otok s Krka prijavila je projekt  monitoringa i prebrojavanja gnijezda na gradski i županijski natječaj za  udruge. Snimanje postojećeg stanja jedan je od preduvjeta za provođenje projekta suzbijanja populacije galebova podmetanjem lažnih  jaja u gnijezda u urbanim područjima.

Kritično u Diklu i Gaženici
Galebovi su vrlo inteligentni predatori, a u urbanim sredinama su se  nastanili jer lako dolaze do hrane. Ohrabrili su se do te mjere da im nisu  strani ni napadi na ljude i otimanje hrane iz ruku, najčešće djece. Množe  se velikom brzinom, a izmet i buka predstavljaju sve veći problem za stanovnike Zadra i županije, pri čemu pati i turistička djelatnost. U Zadru  su najveći problemi u Diklu i u Gaženici.
Udruga Moj otok nedavno je uspješno uvela ovaj projekt na otok Krk, a  po uzoru na najuspješniji model suzbijanja populacije galebova koji već  duže vrijeme koristi Grad Poreč.
S obzirom da je Nenad Maljković, predsjednik udruge Moj otok, obiteljski povezan sa Zadrom, te uočava sve veću prisutnost galebova u ovdašnjim urbanim područjima, krenuo je uvoditi projekt i ovdje.
– Prvi korak je bila prezentacija koju smo u prosincu organizirali u Zadru, u prostorijama Zadarske županije koja je i sufinancirala prezentaciju. Bilo je to uvođenje programa Kontrola i suzbijanje populacije galeba  klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi na  području Zadarske županije. Htjeli smo okupiti sve zainteresirane potencijalne dionike u provođenju samog projekta te ih osvijestiti o postojanju problema, ali i o mogućnosti njegova rješavanja. Sad smo prijavili  projekt za monitoring, što je prvi korak kako bi kasnije krenuli s krađom  jaja i podmetanjem lažnih jaja. Nakon što galeb bude bez potomka dvije  do tri godine, on seli i traži drugo stanište, pojašnjava Maljković.

Podmetanje lažnih jaja
Nakon prezentacije projekta u Županiji, drugi korak je upravo monitornig i prebrojavanje gnijezda. Za to su potrebni stručnjaci te preleti  avionima i dronovima.
Udruga Moj otok bi taj dio organizirala i koordinirala, uz pomoć zainteresiranih partnera koje tek prikuplja na ovom području i uz pomoć sufinanciranja iz Grada i Županije, ukoliko projekt bude odobren. Projekt  je prijavljen na Javni poziv za prijavu programa i projekata udruga za  dodjelu financijske potpore u okviru raspoloživih sredstava Proračuna  Zadarske županije za 2019. godinu na poziciji Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove putem kojeg se  može dobiti od 5.000 do 15.000 kuna po projektu. Što se Grada tiče, preko Javnog natječaj za financiranje projekata udruga iz područja zaštite  okoliša moguće je dobiti od 2.000 do 18.000 kuna po projektu.
Za sam monitoring i kasnije provođenje projekta, udruga Moj otok  traži sufinanciranje lokalne samouprave (koja je već pokazala interes, ali  ne može to sama) te turističkih zajednica, velikih turističkih objekata,  hotela na čijim se ravnim krovovima galebovi gnijezde…
Ključna je stvar maknuti uzrok, a to su otvorena odlagališta otpada na  kojima galeb vrlo lako i pouzdano nalazi obrok i zbog kojih je svoja prirodna staništa, otočiće i hridi na kojima se mora pomučiti i uloviti ribu,  zamijenio s gradskim "fast foodom".
– Potrebno je zatvoriti hranilišta, dakle sanirati otvorena odlagališta otpada, educirati ljude kako da odlažu smeće i drže kante zatvorenima te  da nipošto ne hrane galebove. Moram pohvaliti krčko Komunalno poduzeće Ponikve jer je na Krku saniralo hranilište za galebove te sad imamo  jednu od prvih pretovarnih stanica zatvorenog tipa u Europi. To je potrebno napraviti i u Zadru jer je najvažnije galebu zatvoriti hranilište, kazao je Maljković, dodajući i kako se ova metoda s podmetanjem lažnih  jaja pokazala kao najučinkovitija, ali i najhumanija.