Zadar je grad u kojem je EVN postavio prve cijevi za plinovod u Dalmaciji. Iako u početku nije sve išlo glatko, danas je situacija zadovoljavajuća, iako bi mogla biti bolja.
EVN je trenutno u pregovorima s Općom bolnicom Zadar, jednim od najvećih onečišćivača na području grada, o čemu svakodnevno svjedoči gusti, žuti dim koji izlazi iz dimnjaka te zdravstvene ustanove. Najveća zapreka velikim, ali i onim malim potrošačima je početni ulog. Za stanove u stambenim zgradama on iznosi oko 5500 kuna, a još dodatnih 1500 kuna potrebno je izdvojiti za brojilo koje se ne mora kupiti isključivo u EVN-u, dok cijenu plina diktira HERA. Za razliku od velikih potrošača, ulog malih sporije se vraća. Prije par mjeseci na plinovod su se spojile četiri zgrade na Putu Petrića pa je bilo prerano da ih pitamo za iskustva, no stanari prve zadarske zgrade koja za grijanje i kuhanje koristi plin, one na predjelu Crvene kuće s oko 70 stambenih jedinica, svjedoče nam o gotovo simboličnoj mjesečnoj potrošnji u usporedbi s računima HEP-a koje su ranije dobivali.
Zadovoljstvo velikih potrošača ugodno nas je iznenadilo. U Tvornici kruha Zadar, koja je kao energent koristila lož ulje do prije šest godina, bilježe uštedu između 40 i 50 posto.
Štede i ne onečišćuju okoliš
– Plin kao energent daleko je isplativiji, potrošnja je transparentnija jer je ulaz i izlaz precizno mjerljiv. Ispred svakog uređaja može se postaviti sekundarno brojilo pa sada čak možemo izračunati u lipu koliko nas košta jedan kruh. Osim toga, ne onečišćujemo više okoliš i ne ugrožavamo zdravlje ljudi, nemamo problema sa skladištenjem i čuvanjem energenta, kao što je to bio slučaj s lož uljem. Benefiti, odnosno prednosti plina, su zaista neusporedive, kaže Vinko Bošnjak, direktor Tvornice kruha Zadar, tvrtke koja je uz zadarsku Marasku među prvima odbacila teško fosilno gorivo kao energent za pokretanje proizvodnog pogona. Bošnjak je uvjeren kako ljudi koji rukovode nekim javnim tvrtkama i ustanovama odbijaju prijeći s lož ulja na plin iz sebičnih razloga – činjenice da se lož ulje može upotrijebiti, primjerice, umjesto skupljeg dizela za automobile i radne strojeve.
– Uvjeren sam da je to glavni razlog što se neke javne tvrtke i institucije ne spajaju na plin jer početni ulog jest velik, ali se on brzo isplati i poslije se bilježi dobit. Mi u Tvornici kruha skoro smo isplatili početni ulog, ističe Bošnjak. Jednako pozitivna iskustva bilježe i u Turisthotelovoj praonici rublja u Gaženici.
Zabraniti mazut
– Praonica Turisthotel Zadar ima dnevni kapacitet od 50 tona robe pa je i naša potrošnja energije velika. Prilikom uvođenja plina u lipnju 2016. godine zamijenili smo cijelu kotlovnicu koja je bila na mazut i zastarjela, iz 1978. godine. To nas je koštalo oko tri milijuna kuna, ali to smo već isplatili. Uštede su enormne, oko 50 posto u odnosu na ranije i to iz tri razloga – prvo što imamo novu, najmoderniju kotlovnicu. Drugo što je plin jeftiniji i upravljiviji energent i treće sama promjena energenta, pojašnjava Josip Surjan, direktor praonice, dodajući kako od prelaska na plin više nemaju brige oko kotlovnice u smislu narudžbi goriva, skladištenja i čestog servisiranje kotlova. Plinski su, kaže, potpuno čisti, dok su oni na mazut zbog masnoće iziskivali i do deset servisa godišnje.
– Važno je spomenuti i da više ne onečišćujemo okoliš te ne plaćamo penale zbog emisije CO2 i SO2 koji su se mjerili u tonama. I tu smo uštedjeli godišnje prosječno oko 200 tisuća kuna. Mazut bi trebalo zabraniti jer je on zaista vrlo nečist energent. Količina SO2 koju je naša kotlovnica proizvodila mogla je trajno uništiti ogromne površine poljoprivrednog zemljišta, ali i naštetiti zdravlju ljudi, tako da preporučujemo svim većim potrošačima da što prije prijeđu na plin, kaže Surjan, a istu preporuku šalje i Marko Buljat, ravnatelj Doma za stare i nemoćne na Brodarici. Skupocjena kotlovnica na plinski pogon postavljena je prije nego što je on preuzeo vodstvo te ustanove, zbog čega je Buljat izuzetno zahvalan svom prethodniku.
Biograd predvodi
– Cijeli projekt plinske instalacije s opremom i kondenzacijskom kotlovnicom stajao je oko 1,2 milijuna kuna. Do 2015. godine mi smo za lož ulje imali račune koji su iznosili između 150 i 200 tisuća kuna, a sada, pa i u najhladnije dane, maksimalan iznos računa ne prelazi 90 tisuća kuna. Dakle, ušteda nam je preko 40 posto, a treba uzeti u obzir i da mi ranije počinjemo i kasnije završavamo s grijanjem jer imamo stariju populaciju korisnika, zaključuje Buljat.
Osim spomenutih velikih potrošača u Zadru su na plin prešli i SC Višnjik te hotel Porto, a uskoro bi s radom trebala započeti i kotlovnica na plin u OŠ Smiljevac gdje je u tijeku energetska obnova. Puno bolje stanje je u Biogradu gdje je na plin prešla tvrtka Ilirija sa svim hotelima, a plinom griju i bazene. Također, plin kao energent koriste i tamošnja srednja i osnovna škola, te dječji vrtić. Stoga Biograd slovi za najčišći grad na Jadranu iako mu se po malo približava Šibenik, gdje su plinsku mrežu dobili nakon Zadra.
najnovije
najčitanije
Nogomet
NOGOMET
U Pakoštanima se igra derbi 23. kola Prve ŽNL: Pobjednik će biti korak do titule
Hrvatska
KRONIČNA BOLEST
U Hrvatskoj živi oko 200 tisuća osoba s astmom, polovica ima poteškoća u kontroliranju svog stanja
Županija
BIOGRAD NA MORU
[FOTO] “Slovenski vikend” otvorio sezonu u Biogradu na Moru
Županija
GOSPA OD ZEČEVA
Svetkovina Gospe od Zečeva u ponedjeljak u Ninu, evo rasporeda misa
Županija
ŠTRAJK
VRTIĆ (NE)ĆE RADITI Štrajk najavljen 13. svibnja, Knez poručuje: ‘Ako im triba donit koji kolač, nek jave’
Županija
TRAGEDIJA U MORU
Đani Iglić o stradalom roniocu: ‘Bio je veliki profesionalac koji je znao sva pravila ronjenja’
Zadar
PU ZADARSKA
Zbog utrke u nedjelju pojačan promet i gužve, policija uputila preporuku vozačima
Nogomet
UGODNO IZNENAĐENJE
Delegacija srpskog nogometnog saveza posjetila Josipa Skoblara u Privlaci: ‘Ove fotografije oživljavaju sjećanja’
Zadar
SANACIJA KROŠNJI
Od ponedjeljka se zbog radova privremeno zatvara ova ulica u Zadru
Zadar & Županija
TOČKA NA I