Konferencija Novog lista: Integracije u Schengen i Eurozonu ubrzale put Hrvatske prema statusu premium destinacije

U okviru konferencije Novog lista održana je i panel rasprava na kojoj su o benefitima i izazovima ulaska u Schengen i eurozonu raspravljali Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam, Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera, Sandra Janković, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU), David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja, Denis Šikljan, predsjednik Uprave DDG Group i Vedran Prica, vlasnik agencije Spatium nekretnine.

Pozitivni pomaci

Kristjan Staničić na samom je početku kazao kako su prvi efekti ulaska u Schengen vidljivi kroz ostvarenje turističkog prometa od početka godine.

– Uz rast noćenja i dolazaka primjetljivo je više kraćih i vikend putovanja. Važnost je i sa sigurnosnog aspekta, s obzirom na to da je Hrvatska u svijetu jedna od najsigurnijih zemalja. Što se tiče eura, turisti ne moraju preračunavati cijene, istaknuo je direktor HTZ-a dodajući kako je ovo strašan zamašnjak razvoju turizma.

Na njegove se riječi osvrnula i Sandra Janković govoreći kako smo po pitanju pozicije turističkog proizvoda na tržištu još u fazi razvoja i to prije svega radi suvremenih trendova, poput digitalizacije koja mijenja način putovanja, ali i održivosti koja nameće nove izazove.

– Sretni smo da se kroz zakonski okvir i Strategiju stvara okvir za održivi razvoj. Mi na Fakultetu pratimo kako posluju poslovni subjekti i pokazalo se da su i Schengen i eurozona već napravili pozitivan pomak.

U prvih šest mjeseci hoteli su ostvarili 13 posto veću iskorištenost kapaciteta, za 34 posto veći ukupan prihod po raspoloživoj sobi, dok kampovi imaju veću iskorištenost za 25 posto i veću prosječnu cijenu za 24 posto, kazala je Janković.

Osvrnula se i na visoke cijene,te kazala kako hoteli ulagali u kvalitetu, ali su to dobro valorizirali na tržištu.

– Schengen je nešto što je turizam godinama čekao i nešto čemu se itekako neizmjerno veselimo, istaknula je Irena Peršić Živadinov.

Naglasila je da Primorsko-goranska županija više od 70 posto noćenja ostvaruje s tržišta koje su nama u okruženju, Austrije, Njemačke, Italije i Slovenije.

– Pozitivne promjene vide se već u ovim prvim mjesecima ove godine gdje smo imali između 15 do 25 posto više noćenja nego u prošloj godini.

Brojke same po sebi pokazuju da ono što činimo kako bi goste privukli na destinaciju van glavne turističke sezone, kada nam je najpotrebnije, kako bi rasteretili onu glavnu turističku sezonu donosi učinak. Rezultatima su naravno doprinijeli ulazak u Schengen i eurozonu, kazala je Peršić Živadinov.

Financijski benefiti

– Ulazak u eurozonu olakšao je i borbu sa snažnom inflacijom, inflacija polako usporava, a u nadolazećem razdoblju, nakon povećanja u rujnu, očekuje se prvo stagnacija te potom i padanje kamatnih stopa, otkrio je Dinko Lucić koji se panelu pridružio video pozivom.

Također, osvrnuo se i na nova ulaganja koja su početkom ove godine omogućena.

– Ne zaboravimo da je prije ulaska u eurozonu valutni rizik bio jako visok. Eliminiranje tog rizika sigurno je utjecalo na smanjenje percepcije rizika naše zemlje kao destinacije za ulagače i stvoreni su povoljniji uvjeti za kreditno zaduživanje.

Tako da su već sredinom srpnja prošle godine, kad smo dobili zeleno svjetlo za ulazak u europodručje, sve glavne agencije povećale su naš rejting.

Stvoreni su uvjeti da se i poduzeća povoljnije zadužuju. Ulazak u europodručje i Schengen donose vidne benefite i na rast robne razmjene, ali i na turističku razinu i turistička ulaganja koja nas očekuju u budućnosti, rekao je Lucić, dok se je Vedran Prica nadovezao sve višim cijenama nekretnina, osobito na obali, koja su potencirala pojačanom kupnjom stranaca potencirana ulaskom u eurozonu.

– Tržište nekretnina uvelike ovisi o inozemnoj potražnji. Svi znamo da je vlasnik svake treće nekretnine na obali stranac. Od početka ove godine njima je dolazak u našu državu uvelike olakšan i u prva četiri mjeseca ove godine osjetili smo povećanu potražnju za turističkim nekretninama.

Sada se osjeti lagan pad zbog krize u Njemačkoj i Austriji iz koje nam obično dolazi najveći broj kupaca. Unatoč tomu, imamo predivnu zemlju, atraktivni smo, a cijene naših nekretnina i dalje su im prihvatljive te će stranci i dalje kupovati, rekao je Prica.

“Hat trick” za razvoj

Denis Šikljan na panelu je ukazao na problem apartmanizacije zbog kojih naša mala turistička mjesta gube svoju prepoznatljivost.

– Gradnja apartmana i kuća za odmor po svim našim malim mjestima ima jednu pozitivnu stranu, a to je da se prihod od turizma koji se ostvaruje u tom segmentu kapilarno distribuira u opće stanovništvo čime se poboljšava socijalna slika stanovništva na obali.

To je plus. Međutim s druge strane, time potičemo stvaranje društva rentijerstva, a ne društva izvrsnosti naših mladih ljudi na obali.

Drugi problem jest onaj s destinacijama čija je arhitektura prepoznatljiva te prevelikom apartmanizacijom nagrđuju i gube čar.

U principu mislim da pretjerana izgradnja apartmana i kuća za odmor nije dugoročno dobra za naš turizam i drago mi je da je ovaj problem vlast prepoznala, kazao je Šikljan.

Kristijan Pavić je govoreći o nautičkoj sezoni istaknuo da su Schengen i eurozona omogućili da nautičari puno lakše dođu u Hrvatsku i plovilima.

Konkretno iz Italije dolaze bez prijašnjih procedura te mogu puno jednostavnije ići u destinacije i van Hrvatske. Naveo je da se ove godine vidi pomicanje dinamike nautike prema jugu, iako u manjim brojkama.

– Prvi benefit u ovoj jubilarnoj 40. godini ACI-ja od schengenske i eurozone je rast od 5 posto godišnjih vezova, Pavić je slikovito kazao dodajući kako su od Pelješki mosta, Schengen i eurozona su “hat trick” za razvoj turizma.

Na pitanje je li 4.000 plovila u čarter floti, koliko ima Hrvatska, previše, složio se je te kako je vrijeme da se govori o održivom nautičkom razvoju jer su neke destinacije došle do plafona.

– Novi vezovi trebaju, ali treba voditi računa i o moru od kojeg svi živimo, poručio je predsjednik Uprave ACI-ja.

Ova dva događaja u kontekstu pomorskog prometa komentirao je i David Sopta naglašavajući da Jadrolinija sada puno lakše posluje u međunarodnom segmentu te u svim talijanskim lukama u kojima prometuju imaju puno bolja mjesta i vezove kao tvrtka članice schengenskog prostora.

Vrijednost za novac

Na pitanje jesmo li skupili ili ne, Staničić je kazao kako generalno nismo skupi, i dok god imamo trend rasta, dakle odlične brojke, potvrđuje da smo konkuretni.

– Analiza HTZ-a cijena u konkuretnim zemljama po pitanju smještaja, pokazala je kako u hotelima 3, 4 i 5 zvjezdica dobro stojimo po pitanju cijena.

U privatnom smještaju smo i bolji, a po pitanju ugostiteljskih cijena, poput famozne kuglice sladoleda, ali i ostalih, smo itekako konkurentni.

U najkonkurentnijim restoranima ima još i prostora za rast cijena. Sada smo u početku rebrendinga turizma u pravcu održivost i ulaska u premium destinacije kako Hrvatsku želimo brendirati, poručio je Staničić.

Dodao je kako se turist sigurno neće buniti kada dobije odgovarajuću vrijednost za novac.

– Na fakultetu redovito pratimo podatke i radimo istraživanja i činjenica je da je naš generalni problem je sezonalnost, a onda iz nje proizlaze i više cijene u glavnoj sezoni.

Mi na Mediteranu imamo najnižu stopu iskorištenosti kapaciteta u hotelima u 2022. godini iznosila 40 do 45 posto, dok ostale mediteranske zemlje imaju 60 do 68 posto.

Stoga, kako bi se profitabilnost ostvarila, povećavaju se cijene u glavnoj sezoni, a u pred i posezoni značajno smanjuju. I to je najveći problem, nadovezala se Janković govoreći da je potrebno puno više ulagati u destinacije kako bi se sezonalnost smanjila i povećala iskorištenost kapaciteta tijekom cijele godine, što će onda donijeti i do konkurentnosti zanimanja u turizmu i to će nam onda sigurno poboljšati rezultate.

– Bitno je da cijena prati kvalitetu. Ako gost za svoj novac dobije ono što je očekivao, onda ćemo imati zadovoljnog gosta. Iskreno nikad nisam čula da se žalio gost koji je bio zadovoljan uslugom i ponudom koji je dobio, nadovezala se Peršić Živadinov.

Kvaliteta se isplati

– Treba ulagati u kvalitetu. Vidimo da se to isplati jer samo između 2019. i danas za vrijeme pandemije odjavljivali su se smještajni kapaciteti niže kategorije te smo dobili otprilike isti broj smještajnih kapaciteta visoke kategorije. Taj smještaj u 5 zvjezdica u odnosu na prošlu godinu ostvario je 5 posto više noćenja, a u odnosu na 2019. godinu čak 49 posto više noćenja, napomenula je.

Osvrnuvši se na cijene Kovačević je ukazao kako je Hrvatska od početka pandemije izložena cikličkim krizama. Turizam sve te čimbenike u sebi sublimira.

Snažno je krenula konkurencija, inflacija je smanjila kupovnu moć turista, a tu je i usporavanje zapadnoeuropskih gospodarstava. I sve to utječe i na trendove u hrvatskom turizmu

– Moramo ponuditi najveću kvalitetu. Nemamo više turista koji ne kaluliraju, kazao je Kovačević i dodao kako su velika očekivanja od novog Zakona o turizmu kroz koji će lokalna samouprava dobiti alate za upravljanje destinacijom.

Tu treba naglasak staviti na apartmanizaciju koja je nelojalna konkurencija domaćinskom smještaju, napuhuje nekretninski balon i pojačava sezonalnost.

Kazao je kako i kroz makar poreznu presiju treba razgraničiti rentijerstvo od domaćinstva, te kako je kroz budući Zakon o turizmu pokazana i politička volja za upravljanjem turizmom.

Lucić je pritom važnima istaknuo postizanje strateških ciljeva, podsjećajući da se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planira 1,3 milijarde eura, u skladu sa strategijom razvoja turizma, usmjeriti prema cjelogodišnjem turizma, a sve vezano uz zelenu i digitalnu tranziciju.

– Mislim da su to strateški pravci i napori koji idu u pravom smjeru. Naša posvećenost naša i povećani napori za ulaganja u zelenu tranziciju i energetsku neovisnost, održivi rast i očuvanje okoliša i turizam vrlo su usko komplementarne discipline područja. S tog aspekta mislim da smo na dobrom putu, rekao je Lucić.

Zelena tranzicija

Što se tiče ulaganja u razvoj nautike, Kristijan Pavić je, govoreći u budućoj ACI marini Rijeka, napomenuo da Rijeka i Kvarner mogu biti kvalitetna nautička destinacija.

– Ljepota projekta je, osim implementacije zelenih tehnologija i virtualne stvarnosti, jest da će se taj prostor konačno dati i samim Riječanima koji će moći doživjeti nautiku.

Naš partner Lürssen grupacija također vidi značaj projekta i to pokazuje da se ne moramo bojati za popunjavanju vezova, kazao je Pavić, dok se je Šikljan pak osvrnuo na nedostatak hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj govoreći da buduća ulaganja i hotelski projekti mogu utjecati na razvoj kvalitete destinacije.

Pritom smatra da ideje koje će stvarati prepoznatljivost u destinaciji moraju biti poduzetničke, a država je tu kako bi pomogla u tim procesima i novim ulaganjima.

Na ulaganja se osvrnuo i Sopta dodajući da državni brodar, Jadrolinija pred velikim investicijama te otvara novo poglavlje i okreće se održivosti.

– Ulažemo u flotu i nove brodove te ćemo do kraja godine dovest desetak novih brodova. U skoroj budućnosti u planu je starije brodove, Tijat, Postiru i Premudu, zamijeniti električnim putničkim brodovima, to je naš prvi iskorak u kontekstu zelene tranzicije koji smo mi vrlo snažno krenuli.

Znači, svi naši budući brodovi i novogradnje će biti vezani uz zelenu energiju, naravno koliko budu dozvoljavali infrastrukturni uvjeti u našim lukama, rekao je Sopta i na kraju kazao kako će tri jedrilična električna broda, financirana iz NPOO-a zaploviti do kraja 2026. godine, a zamijenit će spomenute brodove u dubrovačkom području, šibenskom arhipelagu, te lošinjskom akvatoriju.

Završno je Staničić istaknuo da je usvajanjem strateških dokumenata hrvatskog turizma i najavljenog Zakona stvoren okvir i determinirane smjernice za rebrending i daljnji razvoj u smislu održivosti, kvalitete i pozicioniranju Hrvatske kao premium destinacije.

Održivi razvoj

Kovačević je zaključio kako je za održivi razvoj ključno produžavati sezonu i to kroz jačanje kroz posebne oblike turizma, poput zdravstvenog, sportskog ili enogastro, te kroz snažnije ulaganje u hotelske kapacitete.

– Strategija održivog razvoja turizma trebala bi pratiti ona tri osnovna postulata održivosti, dakle ekonomski, okolišni i društveni.

Prije svega da turizam koji razvijamo bude ekonomski isplativ kako bi svi bolje živjeli od njega, ali i ekološki prihvatljiv. Zadnji je čas da napravimo preokret prema energetskoj neovisnosti, a Hrvatska za to ima ogromne potencijale, poručila je Peršić Živadinov, a s njome se složila i Sandra Janković.

– Strateški dokumenti definirali su da hrvatski turizam mora ići u smjeru održivosti, cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženog, da mora čuvati klimu, prostor, okoliš, biti konkurentan, inovativan i otporan.

Ključnu ulogu u ostvarenju tih ciljeva sigurno će u daljnjem razvoju imati edukacija, odnosno obrazovanje ali kompletan proces edukacije mora uključivati i lokalno stanovništvo te dionike u turizmu. Bitno je da razviti među svima kulturu održivosti kako bi nam održivost postala stil života, kazala je Janković.

U svojim završnim riječima Sopta je istaknuo kako održivost turizma znači i uravnotežiti investicije na otocima, to jest pokušati da svaki otok ima jedan izvor zelene energije te biti energetski autonoman, dok je Pavić istaknuo važnost obnovljivih izvora energije, ali i biti energetsku učinkovitost dodajući da se puno toga događa, ali trebamo još zasukati rukave.

– Globalni brendovi i lokalna ekspertiza vodit će k redefiniciji cjelokupnog hrvatskog turizma. Moramo se primiti posla te graditi društvo znanja i kompetencija, istaknuo je Šikljan, a Vedran Prica najvažnijim je istaknuo kako će zbog potražnje turističkih nekretnina i povećanja cijene stanovanja biti potrebno napraviti planove i inicijativu kako bi kupci srednjih primanja također mogli priuštiti nekretninu

– Mislim da razvoj hrvatskog turizma ulijeva optimizam. Nažalost, Hrvati su prvaci svijeta po kritici koju često dijelimo jedni drugima. Međutim, itekako postoji strategija i preduvjeti te mislim da Hrvatska ide dobrim putem i ne trebamo se sramiti veliki cijena ako imamo što ponuditi i pritom osigurati zadovoljstvo, zaključio je Dinko Lucić.

Produženje sezone znači zapošljavanje domaćih radnika

Ni Schengen ni eurozona nisu pomogli da se popravi stanje s radnom snagom, ključni problem hrvatskog turizma zadnjih godina.

– Uz nedovoljno konkurentnu smještajnu strukturu i veliku sezonalnost, problem kadrova jedan je od tri ključna strukturna problema hrvatskog turizma, a bez kvalitetnog djelatnika nema ni kvalitetnog turizma, kazao je Kovačević. Ukazao je kako strani radnici ne poznaju dovoljno našu kulturu i tradiciju i nisu u mogućnosti prenijeti autentični doživljaj destinacije.

– Hrvatska mora raditi na stvaranju bazena radne snage, poručio je. Tu je potrebna reforma kurikuluma, snažnija popularizacija srednje škole i ulaganje u opremu. S druge strane, potrebno je smanjiti sezonalnost i produžiti sezonu.

– Hotelijeri tvrde da, kada da bi sezonu produžili do deset mjeseci, bili bi spremni zaposliti ljude na neodređeno i taj problem bi praktički nestao, dodao je Kovačević.