Nedjelja, 21. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

KONFERENCIJA NOVOG LISTA

Plenković: ‘Schengen i eurozona strateška su državna postignuća‘

Autor: Edi Prodan

28.07.2023. 12:46
Plenković: ‘Schengen i eurozona strateška su državna postignuća‘

Foto: Sergej Dreschler/NL



Dva strateška procesa i prioriteta koje si je ova Vlada postavila 2016. godine – ulazak u Schengesnki prostor i eurozonu, dakle ključni ciljevi za razvoj Hrvatske, uspješno su provedeni. Ti su procesi vođeni precizno i minuciozno, nismo propustili ni jedan rok, na političkoj i diplomatskoj razini ozračje je također bilo odlično.


Ali u svemu najvažniji faktor da bi se ta dva procesa odradila ovakvom brzinom, k tome jedina smo država EU koja je istog dana ušla u obje integracije, bila je naša politička stabilnost. Podsjećam da su Bugarska i Rumunjska ta dva procesa pokrenula još 2011, godine, a još nisu došle do tog cilja – jedan od razloga što to nisu učinile je njihova manja politička stabilnost. česti vanredni izbori.


Prošlo je šest mjeseci od postizanja ta dva cilja, a još nismo ispričali priču o tim integracijama. Ali i to ćemo uskoro učiniti, posebno zbog onih koji u procesu nisu participirali, koji misle da je ovako snažno repozicioniranje Hrvatske došlo samo od sebe, da je naprosto – eto tek događaj upisan na vremenskoj traci života naše zemlje.


Ključ gospodarstva




Sve to dakako utječe i na hrvatski turizam koji je iznimno važan dio našeg ukupnog gospodarstva, važan je za naša ukupna ekonomska postignuća.


Naš je BDP od 2016.godine do danas narastao za 20 milijardi, s 47 na 67 milijardi eura, plaće su porasle za 50 posto, minimalne za 70 posto, nezaposlenost je svega 5,6 posto dok nam je stopa razvijenosti 73 posto u odnosu na prosjek EU.


U svemu tome upravo je turizam sudjelovao u velikoj mjeri, jedan je od ključnih segmenata gospodarstva. Silno utječe na broj radnih mjesta, gospodarski rast, zaštitu okoliša. Od 2015. godine prihodi od turizma narasli su sa 7,2 na 13,1 milijardu eura.


Ove su godine, zahvaljujući i spomenutim integrativnim procesima svi pokazatelji efikasnosti turizma veći – 12 posto je više automobila na našim cestama, 10 posto je povećanje naplate cestarina, sve zračne luke bilježe bolje rezultate nego 2019. godine, isto vrijedi i za trajektni promet.


Pelješki most bilježi prosječan promet od 14 tisuća vozila na dan, ukupno je do sada njime prošlo 2,3 milijuna vozila, a trenutno je u Hrvatskoj više od milijun turista. Sve to utječe i na to da je turizam iznimno važan za obrazovanje, kod upisa učenika treći je to najpopularniji sektor u Hrvatskoj.


K tome, ove je godine izdano i 35.460 radnih dozvola za strane radnike, što pokazuje koliki je značaj turizma za sva kretanja koja definiraju hrvatsku stvarnost, odnosno pokazuje od kolikog je značaja za turizam i cjelokupno društvo upravo ulazak u schengenski prostor i eurozonu.



Ono što je sada prioritet u turizmu – izrada je novog zakonskog okvira koji će biti lijek protiv stihijskog pristupa, neupravljanja u turizmu.


Želimo postati uređena turistička zemlja čemu je važna pomoć i nedavno, nakon dvadeset godina, doneseni Zakon o pomorskom dobru, nova vrijednost koja je k tome otklonila i brojne dezinformacije što su pratile njegovo donošenje.


Istaknuo je to premijer Andrej Plenković na otvaranju konferencije Hrvatski turizam u Schengenu i Eurozoni što se u organizaciji Novog lista održana u opatijskom hotelu 4 opatijska cvijeta, ujedno pohvalivši inicijativu Novog lista – kako je istaknuo jednu od najutjecajnijih i najkvalitetnijih medijskih kuća u Hrvatskoj – u organizaciji jedne takve konferencije.


S obzirom na mjesto i vrijeme – u danu u kojem se održavala konferencija iz hrvatskoj emitivnih država prema Jadranu se kretala jedna od najvećih ovogodišnjih kolona turista, tisuće i tisuće automobila i putnika i to prema prostoru bez granica – slobodno možemo zaključiti kao jedan od najznačajnijih ovogodišnjih skupova o turizmu održanih u Hrvatskoj.


Kruljac: Brojne prednosti Schengena


Na njegove se riječi nadovezala i Ankica Kruljac, predsjednica uprave Novog lista, jedne od najznačajnijih medijskih grupacija u Hrvatskoj u čijem se portfelju nalaze čak tri dnevna lista – uz sam Novi list tu su još i Glas Istre i Zadarski list tako da se i s te strane, s obzirom da je od Biograda na Moru do Savudrije odvija najznačajniji dio hrvatskog turizma, posebno kad su u pitanju strani turisti, jasno vidi kompetencija u organizaciji jednog ovakvog skupa.



– Ulaskom u schengenski prostor dobili smo mnogo ekonomskih prednosti, posebno u turističkom sektoru.


Pojednostavljena su putovanja, kao što je od iznimne vrijednosti i zajednička politika sigurnosti što je zajedno utjecalo na turistički proizvod.


Uostalom to su već pokazali rezultati predsezone. Novi list veliku pažnju posvećuje gospodarskim kretanjima, posebno turizmu što nas je i potaknulo na organizaciju jedne ovakve konferencije, skupa koji će nam dati najtočnije i najiscrpnije odgovore na sve ono što se već postiglo i što će se tek postići u turizmu, naglasila je Kruljac.


Brnjac: Mijenjamo paradigmu hrvatskog turizma


Iznimno važan uvodni govor održala je i Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta koja se uz aktualni trenutak ovogodišnje turističke sezone, posebno osvrnula na strateške odrednice kao i na novi Zakon o turizmu koji je u pripremi.


– Ulazak u schengenski prostor i eurozonu dva su iznimno važna postignuća i za hrvatski turizam. Ističem da u strukturi naših gostiju čak 81 posto njih dolazi upravo iz zemalja schengenskog prostora, dok ih je 59 posto iz eurozone. Zahvaljujući i navedenim procesima, 4 posto nam je ove godine veći promet iz zemalja “Schengena”.


Izuzetno smo zadovoljni što smo s ulaskom u eurozonu povećali transparentnost ponude kao i odnos kojim se iskazuje vrijednost za novac. Globalno, Hrvatska je postala dio destinacije Europa čim je pojačana i razina sigurnosti što je iznimno važno prigodom odabira destinacije odmora. Dakako i silno poticajno poslovno okruženje po pitanju investicija.


Ono što je danas u fokusu razvoja turističkog sektora, reforma je upravljanja turizmom čiji je fokus održivost – društvena, ekološka i gospodarska. Snažan doprinos svim razinama proračuna obaveza je koja pred turizam stavlja posebnu pažnju po pitanju razvoja.


Opterećenje koje turizam stvara po društvo u cjelini dodatna je obaveza njegovog razvoja. Ponosna sam da smo počeli mijenjati paradigmu hrvatskog turizma s posebnim naglaskom na održivost što je otvorilo prostor za donošenje novog Zakona o turizmu.



Nakon stihijskog rasta uzimamo kormilo u svoje ruke i počinjemo upravljati održivim turizmom, s posebnim naglaskom utjecaja turizma na život s lokalnim stanovništvom. Prepoznala je to i Vlada koja je za razvoj održivog turizma osigurala 1,3 milijarde eura bespovratnih sredstva.


Detektirali smo ključne probleme i izazove te ih krenuli rješavati. Neće to biti lagan put, ali vjerujem u njegovu uspješnost za što smo uostalom dobili i potvrde drugih država Europe, istaknula je Brnjac.


Brojni gosti


Skupu su prisustvovali i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar financija Marko Primorac, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić – Samaržija, župani Zlatko Komadina i Boris Miletić, brojni gradonačelnici, kao i čelni ljudi turističkih zajednica.


Konferencija se nastavila s panel diskusijom, nakon koje je zakazan i sastanak Vlade s ključnim ljudima turističkog sektora.