Faričić: Počašćen sam izborom za prorektora

Svakako, smatram izbor na funkciju prorektora i velikom odgovornošću za sve one poslove koji su mi tako povjereni, ponajprije od rektora koji me je predložio a zatim i senata koje me je izabrao

Na posljednjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zadru novim su prorektorima na prijedlog rektora jednoglasno izabrani prof. dr. sc. Josip Faričić i prof. dr. sc. Dijana Vican. Dvojici starih prorektora, prof. dr. sc. Srećku Jelušiću i prof. dr. sc. Vladimiru Skračiću do konca je kalendarske godine produžen mandat kao vršiteljima dužnosti prorektora kako bi započete poslove, osobito veće projekte, uspješno priveli kraju. Ovom prigodom razgovaramo s prorektorom Faričećm, inače profesorom na Odjelu za geografiju zadarskog sveučilišta.
Na funkciji prorektora Faričić će se skrbiti za organizaciju, ljudske resurse, izdavaštvo, te do konca ove kalendarske godine i za studente i nastavu. Uz to, u nadležnost mu je povjerena problematika kvalitete, budući da će koordinirati sveučilišni sustav za osiguranje kvalitete (SOK) koje se obavlja na temelju europskih kriterija smjernica te hrvatske zakonske regulative o kvaliteti u visokom obrazovanju. Poslovi koji su trenutno u nadležnosti prorektora Faričića dijelom se preklapaju s onima koji su u prošlom mandatu bili u nadležnosti čak troje prorektora: prof. dr. sc. Ane Proroković (studenti i nastava), prof. dr. sc. Stipe Belaka (organizacija i kvaliteta) i prof. dr. sc. Srećka Jelušića (izdavaštvo).
Izmjene pravilnika o studiranju
Možete li se, na početku našeg razgovora, osvrnuti na stanje i situaciju u Vašim „resorima” na početku Vašega prvog prorektorskog mandata?
– Možemo krenuti od studenata i nastave. Tu sam naslijedio stanje koje je vrlo dobro utemeljeno na dosadašnjem radu sveučilišnih odjela i relevantnih službi te na sveučilišnim pravnim aktima. Unutar tih okvira resor je izvrsno vodila prorektorica prof. dr. sc. A. Proroković. Uz zakon o visokom obrazovanju i Statut Sveučilišta u Zadru pitanja nastave i studenata uređuje i Pravilnik o studiranju. No, njime nije bilo moguće riješiti sve moguće probleme, primjerice one nastale s obzirom na različita opterećenja studenata, na specifičnosti različitih studija, posebice u pogledu tzv. vezanih kolegija… Te stvari i probleme postojeći sustavi ne mogu posve jednostavno pratiti. Trudimo se riješiti ih i urediti što bolje. Već je prorektorica Proroković radila na izmjenama postojećeg pravilnika. Do konca ove kalendarske godine, do kada će ti poslovi biti u mojoj prorektorskoj nadležnoti, napravit ćemo pripreme, a potom ćemo u idućoj kalendarskoj godini ići s izmjenama pravilnika o studiranju kako bi se osigurala optimalna organizacijska fleksibilnost i kvaliteta studiranja koja se na našem sveučilištu temelji na postojećim resursima i materijalnim uvjetima. Svakako, valja istaknuti da najveći dio nastavnika odgovorno obavlja svoj plemeniti posao rada sa studentima, koji podrazumijeva rad na polju znanosti i visokog obrazovanja, ali i odgojni rad. Istodobno, vrlo mnogo studenata izvršava svoje temeljne obveze. Pri tome manji dio studenata nadilazi naša očekivanja svojom kreativnošću, te angažmanom u različitim izvannastavnim i izvansveučilišnim aktivnostima na polju znanosti i kulture, čemu se osobito radujemo, pa ćemo u buduće s njima trebati više raditi, a ujedno ćemo se trebati potruditi da broj takvih studenata umnogome povećamo. Naime, stječe se dojam da se velik dio vremena nastavnici i relevantne sveučilišne službe bave onima koji ne uspijevaju na vrijeme i na primjeren način obaviti svoje redovite obveze. K tome, dio studenata ne razlikuje rad u srednjoj školi s radom u akademskoj zajednici koji podrazumijeva ozbiljno studiranje, kritičko proučavanje postojeće literature, aktivan angažman u nastavi koji se sastoji od odgovarajuće pripreme, a zatim i sudjelovanja u raspravama u kojima se sučeljavaju različiti argumenti i vježba kultura dijaloga. Na tom planu očito svi još trebamo mnogo raditi.
Respektabilna hrvatska izdavačka kuća
Što je s poslovima na organizaciji, razvoju ljudskih resursa i različitim aspektima kvalitete na Sveučilištu?
– Govoreći o organizaciji, ljudskim resursima i kvaliteti valja kazati da je riječ o povezanim područjima što proizlazi iz činjenice da smo prerasli u jednu složenu visokoškolsku i znanstvenu ustanovu koja ne samo da organizira i izvodi nastavu, već i skrbi za složenu znanstvenu aktivnost, međuinstitucionalnu i međunarodnu suradnju, te suradnju s lokalnom, regionalnom i nacionalnom gospodarskom i društvenom zajednicom. Sve to, naravno, treba pratiti i funkcionalna administracija Sveučilišta. Što se pak tiče stanja na polju izdavačke djelatnosti treba kazati kako je zadarsko sveučilište postalo respektabilna hrvatska izdavačka kuća što je ponajviše povezano sa znanstvenom i stručnom djelatnošću njegovih djelatnika. Na ovom se polju uistinu mnogo toga učinilo, posebice s obzirom na predstavljanje rezultata znanstvenih istraživanja, vrednovanju hrvatske kulturne i prirodne baštine i opće popularizacije znanosti. Valja ovom prilikom istaknuti zasluge bivšeg i sadašnjeg rektora, prof. dr. sc. Damira Magaša i prof. dr. sc. Ante Uglešića i, na poseban način, zasluge prorektora prof. dr. sc. S. Jelušića, osobe s bogatim iskustvom rada u izdavaštvu i knjižničarstvu.
Iako je iza Vas tek kratko vrijeme obavljanja funkcije prorektora zadarskog sveučilišta, imali ste prilike upoznati se s poslovima kojima ćete se baviti iduće četiri godine. No, imate li možda već sada novih ideja kojima biste unaprijedili „resore” za koje ste zaduženi?
– Na polju izdavaštva smatram da na temelju postojećeg, što je već izvrsno, valja učiniti daljnji iskorak u poticanju izdavanja znanstvenih časopisa. Postojeće časopise valja unaprijediti, a pokretanje novih potaknuti. Posebice treba poraditi na tome da naši časopisi uđu u međunarodne referentne baze što će, uz ostalo, povećati vidljivost znanstvenih rezultata i mogućnost međunarodne suradnje onih koji u sveučilišnim časopisima objavljuju svoja znanstvena ostvarenja. Pri tome ćemo poticat dvojezično objavljivanje znanstvenih radova. U tome imamo određena iskustva jer neki naši časopisi, primjerice Geoadria, već izlaze dvojezično – i na hrvatskom i na engleskom jeziku. Nadalje, pokušat ćemo poticati objavljivanje doktorskih disertacija ne samo u analognom, već i u elektronskom obliku kako bi i ti znanstveni rezultati bili što dostupniji javnosti. Najzad, u suradnji s pojedinim odjelima i nadležnim ministarstvom nastojat ćemo pronaći način kojim bismo našim znanstvenicima osigurali pristup svjetski relevantnim bazama podataka, uz one koje su nam već dostupne.
Koordinacija rada
Osim ideja za poboljšanje izdavačke djelatnosti našeg sveučilišta, imate li kakvih ideja za poboljšanje ostalih poslova koji su u Vašoj nadležnosti?
– Na polju organizacije i ljudskih resursa valja učiniti dodatni iskorak na koordiniranju rada svih sveučilišnih ureda i službi te temeljnih sveučilišnih sastavnica (odjela, znanstvenih centara, knjižnice, centra za studenstki standard i dr.) radi osiguravanja maksimalne učinkovitosti. Međusobna koordinacija i poboljšano trajno usavršavanje naših djelatnika važne su stavke kada govorimo o ljudskim resursima. Usavršavanje djelatnika koji obavljaju poslove u nastavi i u administraciji neobično je važno jer smo svjedoci da se u globalnoj akademskoj zajednici gotovo svakodnevno razvijaju tehnologije i metode koje mogu poslužiti kvalitetnijem radu. Naravno, sve to treba biti u skladu s financijskim i pravnim mogućnostima Sveučilišta kao i osobnom angažmanu svakoga pojedinog djelatnika. Bit će potrebno i dodatno zapošljavanje djelatnika na svim sastavnicama Sveučilišta, posebno na odjelima i u znanstvenim centrima u kojima nedostaju djelatnici u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima, ali i u različitim uredima i službama u okviru rektorata. Kvaliteta je izuzetno važna u smislu da se osiguraju odgovarajući ljudski resursi, temelj bez kojega se ne može, te materijalni uvjeti ali i da se u svim onim poslovima koje zaposlenici sveučilišta već obavljaju promiče kultura kvalitete. To, uz ostalo, podrazumijeva da se postavljaju realni ciljevi i zatim pokušaju objektivno pratiti ishodi poduzetih aktivnosti (uspješnost studenata, kvaliteta znanstvenih rezultata, suradnja s društvenom i gospodarskom zajednicom i dr.). Sve to nije moguće bez djelovanja u duhu zajedništva, istinskoga ‘universitas’, među profesorima, asistentima i studentima te svim ostalim dionicima na našem sveučilištu. Naravno, na umu treba imati i odnos s tržištem koje nas okružuje, ali pri tome se ne smije dogoditi da sveučilište upadne u neke tržišne modele koji zanemaruju razvoj ljudskoga duha. S obzirom na našu neprocijenjivo važnu humanitičku sastavnicu mi se trebamo jasno postaviti kao ustanova u kojoj se živi potraga za znanstvenom istinom, u kojoj se potiče human odnos prema zbilji koja nas okružuje te koja osjeća bilo za potrebe zajednice koja nas okružuje i koja nas na različite načine pomaže, od grada preko županije do cijele domovine koje sve redom višestruko obogaćujemo.
Pretpostavljamo da je biti imenovan prorektorom velika čast, osobito za mladoga sveučilišnog profesora…
– Naravno da sam bio osobito počašćen kada sam predložen, a zatim i izabran za prorektora Sveučilišta u Zadru. Riječ je o velikom priznanju za ono što sam osobno i u zajedništvu sa svojim suradnicima radio i napravio na znanstvenom i nastavničkom polju te u promociji djelovanja Sveučilišta u Zadru u lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj zajednici. Razvio sam se, kao i mnoge druge kolegice i kolege, među kojima ima i vrsnijih znanstvenika od mene, u specifičnoj sredini Odjela za geografiju, na kojemu se promiče kvaliteta te ustrajan znanstveno-nastavni rad i plodonosna suradnja s drugim sastavnicima sveučilišta i sa srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Svakako, smatram izbor na funkciju prorektora i velikom odgovornošću za sve one poslove koji su mi tako povjereni, ponajprije od rektora koji me je predložio a zatim i senata koje me je izabrao. Nadam se da ću iduće četiri godine, koliko bi trebao trajati moj prorektorski mandat, raditi na dobrobit cijelog sveučilišta te da ću se po isteku manadata moći vratiti svojim dosadašnjim aktivnostima na Odjelu za geografiju ispunjen zadovoljstvom da sam u zajedništvu s rektorom i drugim prorektorima te svim drugim suradnicima pridonio razvoju našega sveučilišta.

Životopis

Josip Faričić je rođen u Zadru 16. lipnja 1976. godine. Godine 1998. završio je studij geografije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu, a zatim 2003. magistrirao i 2006. doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2011. godine izvanredni je profesor na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru. Od 2009. do 2011. godine bio je pročelnik Odjela za geografiju, a trenutno obnaša dužnost prorektora Sveučilišta u Zadru. Autor je i koautor pedeset znanstvenih radova objavljenih u časopisima te poglavlja u knjigama, a napisao je i tridesetak stručnih radova i prikaza iz područja kartografije, historijske i pomorske geografije te, posebno, geografije otoka. Aktivno je sudjelovao na većem broju znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (Portugal, Velika Britanija, Island, Čile, Austrija i Slovenija). Uredio je više znanstvenih monografija te sudjelovao u uređivanju znanstvenog časopisa Geoadria i više zbornika radova. Član je uredništva časopisa Kartografija i geoinformacije. Član je Hrvatskoga geografskog društva i Hrvatskoga kartografskog društva. Od 2011. predsjednik je Hrvatskoga geografskog društva u Zadru. Za dosadašnji rad primio je više priznanja i nagrada, uz ostalo tri uzastopne Nagrade rektora Sveučilišta u Splitu za izvrstan rezultat tijekom studija (Split, 1996., 1997. i 1998.), Oscar academicus Studentskoga zbora Sveučilišta u Zadru (Zadar, 2005.) za najboljega nastavnika na studiju geografije i Nagradu rektora Sveučilišta u Zadru (Zadar, 2010.) za znanstvena ostvarenja. Oženjen je i otac troje djece. U slobodno vrijeme bavi se športskim ribolovom i maslinarstvom na Ravi, otoku svojih predaka.