Čuvari hrvatskog neba

Republika Hrvatska još nije donijela odluku o sudbini svoga ratnog zrakoplovstva. Nabavka novoga, višenamjenskog borbenog zrakoplova još je neizvjesna, a nedavna konkretna ponuda švedskog koncerna SAAB za nabavkom aviona JAS 39 Gripen samo je aktualizirala priču o tome tko će čuvati hrvatsko nebo. Kako sada stoje stvari, čuvat će hrvatski piloti. Čuvat će, iako je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Ivo Josipović spomenuo da će odluka o tome biti za one koji nisu svjesni financijske situacije, možda i iznenađujuća. Predsjednikova odluka iščitava se kao taktički potez, ali na stranu političke igre, pitanje je za koga i kakve pilote sada školuje HRZ.
U HRZ priznaju da je nezavidna situacija proteklih godina rezultirala ne samo osipanjem pilotskog kadra, nego i izostankom zanimanja za zvanje vojnog pilota. Tada su u vojnom vrhu posegnuli za jednostavnim, ali učinkovitim promidžbenim akcijama, posjetima školama, danima otvorenih vrata, nastupima akrogrupe “Krila Oluje”, koja je već sada najpoznatiji hrvatski zrakoplovni brand u svijetu. Doduše, priljev je tek desetak kadeta po naraštaju, ali naglasak na kvaliteti rezultirao je nedavnim prvim letovima četvorice budućih hrvatskih pilota za koje kažu da su posebna generacija.
Hrvatski “topganovci” su Šime Alić, Marko Novković, Krešimir Oštrić i Vedran Rozić. Zajedno s još petoricom svojih kolega, koji su odlučili za helikoptere, već su na selekciji pokazali zavidno predznanje iz informatike i stranog jezika. Stroga selekcija se najprije temelji na psihofizičkoj i zdravstvenoj spremi A kriterija. To znači da je svaki kadet prije početka školovanja, zdravstveno spreman za pilotiranje nadzvučnim avionima.
Let na Pilatusima PC-9 M nije im prvi samostalni let na nekom od aviona. Sva četvorica već su odradili 55 sati leta na zrakoplovu Zlin 242 L i u tom “portfelju” obavili nekoliko samostalaca. “Nalet čini pilota” je stara pilotska uzrečica, pa je tako i podijeljeno njihovo školovanje. Nakon svakog nastavnog poglavlja, obavljaju se samostalni letovi. To se čini nakon temeljne letačke obuke, nakon instrumentalnog letenja, noćnog letenja i drugih dijelova obuke. Raditi posao koji u populaciji jednog naroda može raditi samo jedan posto od jedan posto savršeno zdravih ljudi, samo za sebe govori o motivaciji. Na takvo jedno neizbježno novinarsko pitanje što je bila motivacija, mladi učenici piloti odgovorit će kroz šalu.
– Ma presudan je bio Tom Cruise i Top Gun… to kad smo vidjeli, bili smo gotovi. Adrenalin, želja za letenjem koju sam dobio u tehničkoj školi arhitektonskog smjera bili su presudni, dobro nas je preveslao Marko Novković.
Njegove kolege su dobacivale da su film “Top Gun” vidjeli tek prije koju godinu, ali onako površno, pa ih taj holywoodski uradak Tonyja Scotta, mlađeg brata poznatijeg Ridleya, nije baš oduševio. Očito je da se motiv krije u dubinama svakog mladog pilota i dio je intime koji mi na površini zovemo ljubav prema letenjem.
– Osjećaj slobode u zraku, biti šef sam sebi, adrenalin koji ti daje letenje ne može se opisati. No za sve to se trebaš dobro oznojiti. Mnogo nam u tome pomažu naši nastavnici letenja pa nam školovanje nije teško, rekao je Marko Novković dodajući da je najteži dio bio prve tri godine faksa. Po programu “Kadet”, budući piloti svakog su dana, od 8 do 16 sati u sustavu civilnog školovanja na fakultetu prometnih znanosti, a od 16 sati ih preuzima Hrvatska vojska pa se do 22 sata navečer odvija vojni dio izobrazbe.
Posebno zanimljiv je slučaj Krešimira Oštrića, poručnika hrvatskog topništva i inženjera elektrotehnike i računarstva. Novina u sustavu školovanja za pilote HRZ-a je što se u pilotsku školu mogu uzimati i ljudi iz sustava Oružanih snaga RH. Naravno, ako zadovolje sve kriterije i prođu selekciju. Tako se Oštriću, kao djelatnom časniku ispunio san, prilika da postane vojni pilot. Njegovom činu poručnika dodaje se onaj učenik-pilot. Svjestan trenutačnih kapaciteta HRZ-a, njegova je želja letjeti na protupožarnom air-tractoru. No i Oštriću, kao i ostalim pilotima, u srcu je lovačka eskadrila i let, ako da Bog, na Gripenima.
Novost u obuci hrvatskih pilota
Zanimljivo je koliko je JAS 39 Gripen želja hrvatskih pilota i nekako favoriziran zrakoplov u utrci za nabavkom novog višenamjenskog borbenog aviona. Gripen se nalazi na službenom amblemu 93. zrakoplovne baze Zemunik, a po otprije poznatim informacijama, prvi novi zrakoplovi bit će dio eskadrile ove baze nedaleko Zadra. Tako se Vedranu Roziću iz Osijeka možda i ispuni želja da bude nastavnik letenja baš na Gripenima. Rozić je, inače, prvi učenik nastavnika letenja poručnika Vjekoslava Damjanovića. Poručnik Damjanović i voditelj obuke bojnik Vjekoslav Pavlović rekli su nam da je novost u obuci hrvatskih pilota smanjenje sati leta prije samostalnih letova kojih u konačnici ima više nego prije. U ZB Zemunik kažu da broj naleta više nije problem u obuci budućih pilota HRZ-a. Stoga će kadeti tijekom školovanja skupiti oko 250 sati naleta. Leti se svaki dan, a jedan dan u tjednu je tzv. tehnički dan. Dobar dio nastave kadeti obave i na trenažeru. Strogi kriteriji kažu da nakon određenog naleta vojni za razliku od civilnog pilota, mora zadovoljiti postavljene kriterije ili otpada iz sustava školovanja. Civilni piloti lete onoliko sati koliko je potrebno da savladaj potrebne vještine. Događalo se da kadeti na dan završetka školovanja ne polože svoj zadnji ispit, pa nisu uspjeli postati piloti.
– Svaka evaluacija dostignutog znanja i sustav kontrole prolazi, ako je potrebno i do pet mišljenja stručnjaka i nastavnika. Ako su sva negativna, onda je bolje i za kadeta i za cijeli sustav sigurnosti letenja da prekine školovanje za pilota. Zbog tako strogih kriterija, HRZ praktički 20-ak godina nema neke ozbiljnije nezgode na Pilatusima ili na obuci, rekao je bojnik Pavlović.
Simulacija borbenih zadaća
Iako školski avion Pilatus PC9 M ima svoja ograničenja, dosad se pokazalo da je prijelaz s ovog turbo-prop aviona izravno na nadzvučni MIG prolazio bez problema. Tijekom obuke simuliraju se borbene zadaće, ali npr. Pilatus nema HUD (Head Up Display) kao što ga imaju Slovenci na svojim Pilatusima, koje koriste i u borbene svrhe. Nekada su se Slovencima smijali kada su ispod krila svojih Pilatusa postavili “pilone” za naoružanje. Najnovija iskustava iz rata u Afganistanu pokazuju da Pilatus itekako može biti upotrebljiv u borbi. Amerikanci u Afganistanu upotrebljavaju američku inačicu AT-6B Texan II, napravljenu upravo po švicarskom Pilatusu. Naravno, ovaj zrakoplov se može koristi samo za podršku trupama na zemlji i izviđanje i to u onim područjima gdje se ne očekuje “bogata” protuzračna obrana. Kako kaže bojnik Pavlović, čak ni Amerikancima nije nevažno da je sat leta američke “pile” T6 kudikamo jeftiniji od sata leta najsuvremenijih nadzvučnih borbenih aviona. Na Pilatusima se mogu vježbati gotovo svi akrobatski elementi, koji se ne mogu izvoditi na većini nadzvučnih aviona. Ipak, na Zemuniku se ne može provesti prava borbena obuka, pa su tako hrvatski piloti jedini koji završe školovanje a da nisu ispalili niti jedan metak u metu. No jedno je sigurno. Ukidanje HRZ-a bila bi ne samo politička, strateška i vojna pogreška nego i tehnološko udaljavanje od svijeta te potpuno neozbiljno shvaćanje obveze koju je pristupanjem NATO-u preuzela Hrvatska, a to je da će sama brinuti o svom dijelu neba. Pokazuje to i nedavni slučaj kada je njemački pilot ultralakog zrakoplova bez problema preletio Sloveniju. Dok su talijanski lovci iz baze Ferrara, zaduženi za čuvanje slovenskog neba, poletjeli 58-godišnji Nijemac već je bio u Hrvatskoj. To pokazuje da ratno zrakoplovstvo Hrvatskoj itekako treba za misije Air Policinga, napose zbog aktualne ugroze od mogućih terorističkih napada.

Borbeni dio Hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Borbeni dio Hrvatskog ratnog zrakoplovstva trenutačno raspolaže sa šest lovačkih aviona MiG-21 Bis D i četiri dvosjeda MiG-21UMD koji su moderniziran 2003. 15 zrakoplova MiG-21bis/UM rashodovani su i služe za rezervne dijelove. Transportna komponenta ima dva modernizirana aviona AN-32 B, tri helikoptere Mi-8T i Mi-8MTV modernizirane 2005. Hrvatska je na konto klirinškog duga Rusije, 2008. dobila 10 novih helikoptera Mi-171Sh. Školski dio HRZ-a čini pet čeških Zlinova Z 242L Aerobatic za selekciju i temeljnu obuku te tri Pilatusa PC-9 i 17 Pilatusa PC-9M. Najpoznatija je, ipak protupožarna komponenta s četiri Canadaira CL-415 i dva Bombardiera CL 415. Ostatak PP eskadrile čini i ukupno šest air-tractora AT-802F i AT-802A FireBoss.

U utrci za 12 novih hrvatskih borbenih aviona

Po dostupnim podacima, u utrci za 12 novih hrvatskih borbenih aviona su nadzvučni zrakoplovi: švedski višenamjenski zrakoplov JAS 39 Gripen, američki F-16 Block 52, ruski MiG-29M, francuski Mirage 2000-5 i Mirage F1, europski Eurofighter EF-2000 Typhoon te moderniziranu inačicu američkog F-16 izraelske tvrtke, Šveđani su nedavno predstavili svoju najbolju ponudu. Nude osam Gripena švedskog ratnog zrakoplovstva besplatno na dvije i pol godine, pod uvjetom da nakon toga Hrvatska kupi nove. Nove će isporučiti 2015., a Hrvatska ih može otplaćivati 19 godina uz najniže kamate koje jamči švedska vlada. Uz to, nude offset programe za hrvatska poduzeća u mogućoj vrijednosti od 1,8 milijarda eura. Hrvatska, unatoč inzistiranju Njemačke, nije u rujnu odgovorila na, također besplatnu njemačku ponudu rabljenih Phantoma F-4, zrakoplova druge generacije koji su se upotrebljavali još u Vijetnamskom ratu, a kojih je održavanje, u HRZ-u, ocijenjeno preskupim za tako zastarjeli avion. JAS 39 Gripen, ipak pripada zrakoplovima četvrte generacije, iako nema STEALTH tehnologiju, supercruise (koji se može očekivati na ponuđenoj inačici NG) i ostale karakteristike pete generacije borbenih zrakoplova koji su, iako preskupi, trenutačno “in” na svjetskom tržištu.

O padanju na ispitima

U 93. zrakoplovnoj bazi odlučno odbacuju da je bilo namjernih slučajeva padanja, osobito na zadnjem ispitu. Naime, kadet tijekom školovanja stekne respektabilan broj sati naleta i vrlo dobru obučenost što mu kasnije u civilnom sustavu školovanja, itekako može pomoći. Budući da je pao na ispitu, ne mora vraćati ugovorom predviđenu školarinu, ali i pokloniti vojsci najbolje gdine života.