Zeleni otok u svakom kvartu

Svrha organiziranja zelenih otoka je omogućiti građanima da vrijedne sirovine skupljaju odvojeno. Dovoljno je područje površine ne veće od 200-tinjak metara četvornih, na kojem će, prema procjeni tvrtke Čistoća biti postavljen određen broj kontejnera za odlaganje različitih vrsta otpada, pojasnila je Žana Klarić
U cilju uspostavljanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koje podrazumijeva edukaciju i odvojeno skupljanje otpada, na posljednjem je kolegiju gradonačelnika prezentiran plan gospodarenja otpadom Grada Zadra. Ovaj je plan usklađen sa županijskim i nacionalnim planom gospodarenja otpadom, a predviđen je za razdoblje od osam godina. Kako je istaknuto, za odvojeno skupljanje otpada predviđena su reciklažna dvorišta, kao i ona za građevni otpad, a planom su predviđeni i zeleni otoci te postavljanje spremnika za posebne vrste otpada.
Reciklažno dvorište u Crnom?
Osim toga, namjera je da se uspostave i mini pretovarne stanice, odnosno reciklažna dvorišta i na svim zadarskim otocima. Kako je pojasnila Žana Klarić, savjetnica za zaštitu okoliša u Gradu Zadru, najveću novost za Zadrane, koja je obuhvaćena ovim planom, predstavljaju spomenuti zeleni otoci, koji bi trebali dodatno stimulirati građane na pravilno odlaganje otpada.
– Plan gospodarenja otpadom podrazumijeva dvije mjere, odnosno formiranje reciklažnih dvorišta te formiranje zelenih otoka. Reciklažno dvorište je posebno opremljeno mjesto za odvojeno prikupljanje otpada i na području grada mora postojati barem jedno takvo odlagalište, pojasnila je Klarić, naglasivši kako u Zadru već postoji jedno reciklažno dvorište, ono u Diklu, a planom je predviđeno oformiti još jedno, na istočnom dijelu grada, odnosno u gospodarskoj zoni Crno, gdje je to prostornim urbanističkim planom i predviđeno.
U reciklažnim dvorištima se, kako je poznato, odlaže papir, karton, plastika, metalna ambalaža, stiropor, stare baterije, stakleni ambalažni otpad, ravno staklo, PET boce, PET folije, limenke, stari lijekovi, otpadne gume bez naplatka, metalni glomazni otpad, glomazni otpad, akumulatori, fluorescentne cijevi i zeleni otpad.
No, kako je pojasnila Klarić, rad tih dvorišta reguliran je zakonom i podliježe posebnim propisima kojima je potrebno udovoljiti. S obzirom da je riječ o građevini, to se odnosi na različite dozvole koje je potrebno ishodovati za realizaciju jednog reciklažnog dvorišta. Upravo zbog toga njegovo osnivanje je dosta komplicirano, a i građanima je reciklažno dvorište vrlo često nedostupno, za razliku od zelenih otoka čija je organizacija puno jednostavnija.
Za zelene otoke 400 tisuća kuna
– Zeleni otok je mjesto na javnoj površini na kojem su smješteni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, odnosno za papir i staklo. Svrha organiziranja zelenih otoka je omogućiti građanima da vrijedne sirovine skupljaju odvojeno. Ovaj je projekt moguće realizirati jedino u suradnji s mjesnim odborima na način da svaki MO odredi lokaciju na svom području na kojem bismo postavili zeleni otok. Dovoljno je područje površine ne veće od 200-tinjak metara četvornih, na kojemu će, prema procjeni tvrtke Čistoća biti postavljen određen broj kontejnera za odlaganje različitih vrsta otpada, pojasnila je Klarić, istaknuvši kako je formiranje zelenih otoka zapravo vrlo jednostavno jer ne podliježe nikakvim posebnim zakonskim propisima koji bi zakomplicirali i otežali realizaciju ovog projekta.
– Za razliku od reciklažnih dvorišta, čije je korištenje zbog udaljenosti građanima možda nepraktično, postavljanjem zelenih otoka u baš svakom kvartu građanima bi bilo puno dostupnije i na taj način bismo ih stimulirali na odvajanje otpada, istaknula je Klarić, spomenuvši i previđeno osnivanje pretovarnih stanica i reciklažnih dvorišta na otocima.
Naime, kako je pojasnila, s obzirom da je na otocima zakonom zabranjeno skupljanje otpada, u planu je organiziranje pretovarnih stanica za pretovar otpada za prijevoz na kopno, a koje bi ujedno bile i reciklažna dvorišta. Istaknula je kako na otocima trenutačno postoje takozvane pretovarne stanice koje nisu usklađene za zakonom, a koje, jednako kao i reciklažna dvorišta podliježu brojnim propisima i zahtjevaju dozvole. Upravo to reguliranje je predviđeno ovim planom gospodarenja otpadom.
– Što se tiče financiranja, plan će se realizirati iz fondova EU i jedinica lokalne samouprave, a vrijednost jednog planiranog reciklažnog dvorišta procjenjena je na 1,5 milijun kuna, dok će za osnivanje zelenih otoka biti potrebno oko 400 tisuća kuna. Osnivanje pretovarnih stanica, odnosno reciklažnih dvorišta na svim zadarskim otocima koštat će oko 9 milijuna kuna, navela je Klarić, dodavši kako su sve ovo još uvijek samo planovi, koje je potrebno detaljnije razraditi sa Čistoćom, a prvi koraci u realizaciji trebali bi uslijediti već na jesen.