Stresni scenarij za 2011. pretpostavlja porast udjela loših kredita za 74 posto, odnosno na razinu od oko 20 posto do kraja godine
U najnovijem broju publikacije Hrvatske narodne banke “Financijska stabilnost” donose se rezultati ispitivanja otpornosti bankarskog sustava, s obzirom na rast rizičnih plasmana. Pritom tzv. temeljni scenarij, koji se smatra najvjerojatnijim, pretpostavlja rast realnog BDP-a u 2011. od 1 posto, te zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru, dok su u tzv. šok scenariju, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, simulirani učinci znatno nepovoljnijih gospodarskih kretanja koji osim pada gospodarske aktivnosti od 0,5 posto u ovoj godini, podrazumijevaju i slabljenje tečaja kune prema euru u nastavku 2011. za 10 posto. Analitičari središnje banke ističu da unaprijeđeni analitički okvir i opisane pretpostavke o makroekonomskim kretanjima omogućuju detaljniju projekciju dinamike udjela loših u ukupnim kreditima do kraja 2011. godine. Došli su pritom do sljedećih rezultata: u temeljnom scenariju, koji podrazumijeva oporavak gospodarske aktivnosti u nastavku 2011. i zadržavanje stabilnog tečaja kune, udio loših u ukupnim kreditima do kraja te godine mogao bi dosegnuti otprilike 14 posto. Uz pretpostavku nastavka gospodarskog oporavka predviđenog temeljnim scenarijem, u 2012. godini, navode u HNB-u, može se očekivati daljnje usporavanje tendencije rasta udjela loših kredita. Stresni scenarij za 2011. pak pretpostavlja porast udjela loših kredita za otprilike 74 posto, odnosno na razinu od oko 20 posto do kraja godine. Najveći doprinos opisanoj dinamici loših kredita i dalje daje dio kreditnog portfelja koji se odnosi na poduzeća. Njihov udio loših kredita u temeljnom scenariju na 31. prosinca 2011. premašuje 23 posto, a u šok scenariju 37 posto. Nešto blaži porast rizičnosti vezuje se za potrošačke kredite, čiji udio loših kredita u prikazanim scenarijima doseže 11 posto odnosno 12 posto. Udio loših kredita kod stambenih kredita bi blago porastao na 5,3 posto u temeljnom, odnosno 8,3 posto u šok scenariju. Preostali portfelj koji se odnosi na kredite državi (većina) i nerezidentima, također pokazuje određeni porast rizičnosti. No, vele u HNB-u, cjelokupan sektor bi krajem 2011. godine i prema šok scenariju ostao dobro kapitaliziran sa stopom adekvatnosti od 17,4 posto. U šok scenariju do kraja 2011. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od 12 posto imalo bi 9 banaka koje raspolažu s oko 3,5 posto imovine sektora. Istodobno bi tri banke, koje raspolažu s oko 1,5 posto imovine sektora, imalo stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto, zaključuju analitičari HNB-a.
najnovije
najčitanije
Scena
emotivno
Franka Batelić posjetila rodno mjesto i učinila dobro djelo: ‘Želim promovirati istarsku baštinu’
Kultura
Ne propustite
Bogat program povodom obilježavanja 15. godišnjice i Dana Muzeja antičkog stakla u Zadru
Nogomet
Engleska
Gradski derbi bez neizvjesnosti: Chelsea deklasirao West Ham
Nogomet
Serie A
Verona svladala Fiorentinu i napravila velik korak prema ostanku
Zadar
Od 6. do 10. svibnja
5. svibnja obilježava se Međunarodni dan primalja, a tom priliko organizirani su i Dani otvorenih vrata rodilišta
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
BOKANJAC
ĐIR PO KVARTU (10) Bokanjac, selo na kraju grada: ‘Nitko ne vodi o nama računa, zatrpat će nas smećem…’
Zadar
Okupljanje
Bivši učenici Pomorske škole veselo proslavili 45. godišnjicu mature: Ovo je rasadnik profesionalnog kadra
Županija
ŠTRAJK
VRTIĆ (NE)ĆE RADITI Štrajk najavljen 13. svibnja, Knez poručuje: ‘Ako im triba donit koji kolač, nek jave’
Zadar
HRISTOS VASKRSE!