Bilo bi protuzakonito i nemoralno da bilo što što se pronađe ne završi u muzeju. Danas se svijest promijenila i ljudi su sve više upoznati s pravom vrijednosti kulturne baštine. I sami javljaju ako im se učini da je nešto arheološki i povijesno vrijedno, a i investitori građevinskih projekata shvaćaju važnost arheološkog nadzora nad radovima i arheoloških istraživanja, ističe Damir Martinov, vlasnik privatne tvrtke Arheolog d.o.o.
Arheologija je znanost koja proučava i istražuje povijesne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog čovječanstva. Vjerno se skupljaju i najsitniji nalazi koji slažu mozaik povijesti. Objavljuje se to u knjigama, znanstvenim radovima, izlaže u muzejima kao javno dobro.
No ima i u arheologiji privatnoga.
Prve privatne arheološke tvrtke su se u Hrvatskoj počele otvarati prije 7 do 8 godina, dok je u Zadru, točnije na Ugljanu, prva otvorena 2008. godine pod nazivom Arheolog d.o.o.. Njezin vlasnik Damir Martinov diplomirao je arheologiju i povijest na Sveučilištu u Zadru i nakon toga radio po terenu, za fakultete, muzeje, privatne tvrtke…
Najopasniji kolekcionari
– Već je postojalo nekoliko privatnih tvrtki u Hrvatskoj i zapitao sam se zašto ne bih i ja nešto svoje otvorio. Glavni motivi su mi bili arheološki vrlo bogat Zadar i traženje posla u struci. Sad nas je u firmi pet diplomiranih arheologa od kojih su neki i diplomirani povjesničari i povjesničari umjetnosti. Inače, procedura za osnivanje privatne arheološke tvrtke je ista kao i za sve druge tvrtke, kaže Martinov.
Arheolog d.o.o. podjednako obavlja poslove i za naručitelje iz javnog i iz privatnog sektora.
– Ako se radi o državnoj firmi, ona raspisuje javni natječaj na kojem mi sudjelujemo ravnopravno s državnim institucijama ovlaštenim za arheološke poslove. U slučaju da radove naručuje privatni investitor, natječaj nije potreban i investitor sam odlučuje hoće li raspisati natječaj ili ne. U svakom slučaju, obvezan je konzervatorski nadzor koji provodi Ministarstvo kulture, kaže Martinov.
Kao i u svemu, i u arheologiji postoji crno tržište u kojem su “najopasnija” skupina kolekcionara. Želja za prastarom umjetninom koju nitko drugi nema kod pojedinih kolekcionara jača je od morala i zakona. Upravo to određuje visoku cijenu takvih predmeta, jer realno vrijednost povijesnih ostataka se mjeri samo nečem što se novcem ne može procijeniti – u očuvanju kulturne baštine i poznavanju povijesti.
Osim toga, povijesni ostaci se često otkriju pri građevinskim radovima, a arheološka istraživanja tih ostataka, da bi bila temeljita, kako struka i nalaže, ponekad znaju trajati dugo i tako kočiti građevinske radove. Tu se zna pojaviti želja za zataškavanjem pronađenih ostataka u cilju što skorijeg završetka radova. Upravo je zato arheološki i konzervatorski nadzor strogo uvjetovan.
Rade i rekognisciranja
– Bilo bi protuzakonito i nadasve nemoralno da bilo što što se pronađe ne završi u muzeju, no danas se svijest promijenila i ljudi su sve više upoznati s pravom vrijednosti kulturne baštine. I sami javljaju, ako im se učini da je nešto arheološki i povijesno vrijedno, a i investitori građevinskih projekata shvaćaju važnost arheološkog nadzora nad radovima i arheoloških istraživanja, govori Martinov, dodajući da, bez obzira na eventualne želje investitora, koji usluge njegove tvrtke plaća, pravila struke su uvijek na prvom mjestu.
Kako kaže, imaju svu opremu i mogu raditi koliko je potrebno da bi se arheološki radovi napravili kako treba u što je moguće kraćem roku.
A da bi ono što se pronađe ostalo javno kulturno dobro, i privatne arheološke tvrtke obvezne su obraditi svu dokumentaciju i pronađene nalaze te ih pohraniti u nadležnoj instituciji, to jest muzeju. Dokumentaciju o nalazima predaju i toj instituciji i Konzervatorskom odjelu i investitoru.
Uz arheološka istraživanja i nadzor, tvrtka Arheolog d.o.o. radi i rekognisciranja, to jest arheološki pregled terena prije samih građevinskih radova.
– Izrađujemo i orto – foto dokumentaciju, to jest fotogrametriju, mjerenje tahimetrom, totalnom geodetskom stanicom u kombinaciji s fotografiranjem. Time se izbjegava ručno crtanje nalazišta i arheoloških struktura na samom terenu, već se crta na računalu u uredu, čime se uvelike štedi vrijeme. To je primjer koliko je pomaka nova tehnologija donijela u arheološkim istraživanjima, govori Martinov.
Kako nastavlja Martinov, arheološka istraživanja provodio je po cijeloj Hrvatskoj, od Istre do Slavonije.
– Velika je razlika raditi na urbanim nalazištima i izvan urbanih sredina. Na urbanima je logistički zahtjevnije zbog osiguranja nalazišta, odvoza i deponiranja materijala… Iako se možda tako čini, ne mora značiti da je više nalaza u urbanim sredinama. Način života, proizvodnja hrane i komunikacije se kroz povijest mijenjaju i tako su ljudi u različita doba naseljavali različita područja. Primjerice do rimskog doba na našim prostorima ljudi su živjeli po manjim, većinom utvrđenim naseljima, a tada zajednice rastu, razvijaju se i osnivaju se nove, kaže Martinov.
Dok priča o lošim i dobrim stranama svog posla, Martinov kaže da se radi i u blatu, i po kiši, hladnoći i vrućini, ali pozitivna strana je, recimo, što je proputovao cijelu Hrvatsku.
– Uvijek smo u drugom gradu, upoznajemo najrazličitije ljude, od onih što obrađuju zemlju ili traže tartufe do biznismena. A ujedno i upoznajemo kako su u tim mjestima ljudi živjeli prije. Za arheologa je važno da je precizan i da ima dobro oko. U ovom poslu je najzanimljivije da bez obzira na to što imaš neke pretpostavke o tome što bi na određenom mjestu mogao naći, nikad ne znaš što ćeš zapravo otkriti sve dok ne zagrebeš dublje ispod površine, kaže Martinov.
najnovije
najčitanije
Zadar
Okupljanje
Bivši učenici Pomorske škole veselo proslavili 45. godišnjicu mature: Ovo je rasadnik profesionalnog kadra
Novosti
antiratni pokret
Irski i švicarski studenti se pridružili valu prosvjeda protiv rata u Gazi
Nogomet
Englesko prvenstvo
Haaland zabio četiri od pet pogodaka Citya protiv Wolverhamptona, Gvardiol i Kovačić odigrali cijeli susret
Nogomet
Španjolsko prvenstvo
Barcelona izgubila kod Girone, Real Madrid i matematički osigurao novu titulu prvaka
Rukomet
1. HRL-Jug
Porazom završena sezona
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
BOKANJAC
ĐIR PO KVARTU (10) Bokanjac, selo na kraju grada: ‘Nitko ne vodi o nama računa, zatrpat će nas smećem…’
Županija
ŠTRAJK
VRTIĆ (NE)ĆE RADITI Štrajk najavljen 13. svibnja, Knez poručuje: ‘Ako im triba donit koji kolač, nek jave’
Crna Kronika
PU ZADARSKA
UHVAĆEN PIJAN ZA VOLANOM S preko 2.50 promila u krvi vozio po Zadru, uhićen je
Zadar
uz blagoslov pape Franje