Cijenim trud poznatih hrvatskih talijanista koji svojim radovima svjedoče o kulturnim prožimanjima dvaju naroda i spašavaju od zaborava autore „nezanimljive” talijanistima u Italiji – Andrijana Jusup Magazin
Disertaciju pod naslovom “Pier Alessandro Paravia i talijanska književna kritika prve polovice 19. stoljeća” Andrijana Jusup Magazin obranila je na Sveučilištu u Zadru prije desetak dana. U razgovoru za Zadarski list otkriva zašto se odlučila upravo za ovu tematiku rada, vrijeme koje je utrošila na izradu rada…
Biblioteca Comunale Paravia
Kako ste došli do odabira ove teme doktorata?
– Iz naslova je vidljivo da se bavim osobom koja je nezaobilazna u povijesti zadarskih kulturnih ustanova: svima je poznato kako se zahvaljujući Paravijinoj donaciji u Zadru osniva Biblioteca Comunale Paravia (kao temelj današnjoj Znanstvenoj i Gradskoj knjižnici). Pri dolasku na Sveučilište, zajedno s mentorom prof. dr. sc. Živkom Nižićem, istraživala sam odjeke njegova djelovanja u rodnom gradu uvidom u zadarsku periodiku 19. stoljeća. Tada sam uočila nesrazmjer između popularnosti koju je za života uživao u Italiji, i činjenice kako se nakon njegove smrti spominje samo u jednom povijesnom pregledu talijanske književnosti i to u negativnom kontekstu. Nametnulo se pitanje objektivne procjene njegovog opusa, posebice dijela koji pripada području znanosti o književnosti.
O čemu je, zapravo, riječ u Vašem doktorskom radu?
– U doktorskom radu analiziram ta djela (dijelom objavljena, većinom u rukopisima) i sistematiziram njegova književnokritička stajališta. Kako se u 19. stoljeću mijenja književna paradigma, logično je da novosti u književnom stvaralaštvu utječu i na promjenu pristupa u proučavanju književnosti. Stoga se 19. stoljeće navodi kao prijelomni trenutak u rađanju moderne književne kritike, trenutak u kojem raste interes za sistematizacijom i periodizacijom književnih djela. Povijesna kontekstualizacija Paravijinih radova ukazala je na koji način Paravia odgovara na najvažnija pitanja znanosti o književnosti prve polovice 19. stoljeća. Odmak od retorike osnovni je preduvjet promjene književne paradigme, a time i novog shvaćanja povijesti književnosti i književne kritike. Paravijini prilozi ukazuju na stalno naglašavanje retoričkih pravila i klasičnih uzora. Ipak ova neklasicistička dosljednost ne smije biti povod oštre kritike: usporedba s tematski bliskim radovima njegovih suvremenika ukazuje na specifičnost talijanskog romantizma, specifičnost koja početkom 20. stoljeća navodi kritičare da opovrgnu njegovo postojanje. Događanja na talijanskoj književnoj sceni neodvojiva su od dinamične političke situacije talijanskog Risorgimenta. Težnja za ujedinjenjem talijanskog naroda nadređena je svim ostalim kriterijima književnog vrednovanja, što potvrđuju i Paravijini prilozi. Time, kao i njegovi suvremenici, bez obzira na naklonost klasicizmu ili romantizmu, odgađa nastanak moderne književne kritike.
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Primarnu bibliografiju čine naravno Paravijina djela: od onih objavljenih u cijelosti, preko priloga u raznim časopisima, pa sve do bogate rukopisne baštine (sačuvane u Znanstvenoj knjižnici u Zadru, ali i u knjižnici Museo Civico Correr). Uz opširnu bibliografiju posvećenu svim pitanjima vezanima uz promjenu književne paradigme, uz priloge o Paraviji nastale u 19. i 20. stoljeću, uzor su mi bila i dosadašnja istraživanja hrvatskih talijanista. Prikupljanje materijala potrajalo je nekoliko godina: kao stipendistica Sveučilišta u Padovi pri Dipartimento di Italianistica, a na temelju prijavljenog projekta Pier Alessandro Paravia – tra le due sponde, 2007. godine tri sam mjeseca boravila u Padovi. Taj boravak omogućio mi je uvid u fond padovanskih, trevizanskih i venecijanskih knjižnica i konzultiranje onih djela koja se ne mogu pronaći u Znanstvenoj knjižnici Zadar.
Hrvatski talijanisti
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Možda nije primjereno da sama govorim o tome. Činjenica je da se radi o istraživanju koje nudi uvid u izvore dosad većim dijelom nepoznate hrvatskoj znanstvenoj javnosti. U radu se objektivno analiziraju djela ovog istaknutog Zadranina i revalorizira njegova uloga u talijanskoj književnoj kritici prve polovice 19. stoljeća.
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Vjerojatno. Pritom ne mislim isključivo na Pier Alessandra Paraviju, premda se i tu otvara čitav niz novih tema. Cijenim trud poznatih hrvatskih talijanista koji svojim radovima svjedoče o kulturnim prožimanjima dvaju naroda i spašavaju od zaborava autore „nezanimljive” talijanistima u Italiji.
Čime se trenutačno bavite?
– Osim nastavne aktivnosti, trenutno pišem članak vezan uz suvremnog talijanskog knjiženika Tiziana Scarpu, točnije uz zbirku pjesama koja je nastala za vrijeme njegovog boravka u Zadru. Ova se zbirka uklapa u osobni interes za odnos putopisa i fikcionalnih žanrova, ali i za književne predodžbe o vlastitoj zemlji tj. gradu i narodu.
najnovije
najčitanije
Zadar
Okupljanje
Bivši učenici Pomorske škole veselo proslavili 45. godišnjicu mature: Ovo je rasadnik profesionalnog kadra
Novosti
antiratni pokret
Irski i švicarski studenti se pridružili valu prosvjeda protiv rata u Gazi
Nogomet
Englesko prvenstvo
Haaland zabio četiri od pet pogodaka Citya protiv Wolverhamptona, Gvardiol i Kovačić odigrali cijeli susret
Nogomet
Španjolsko prvenstvo
Barcelona izgubila kod Girone, Real Madrid i matematički osigurao novu titulu prvaka
Rukomet
1. HRL-Jug
Porazom završena sezona
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
BOKANJAC
ĐIR PO KVARTU (10) Bokanjac, selo na kraju grada: ‘Nitko ne vodi o nama računa, zatrpat će nas smećem…’
Županija
ŠTRAJK
VRTIĆ (NE)ĆE RADITI Štrajk najavljen 13. svibnja, Knez poručuje: ‘Ako im triba donit koji kolač, nek jave’
Crna Kronika
PU ZADARSKA
UHVAĆEN PIJAN ZA VOLANOM S preko 2.50 promila u krvi vozio po Zadru, uhićen je
Zadar
uz blagoslov pape Franje