Propadanje srednje klase i brojčana prevlast nižih slojeva imat će dalekosežne posljedice po razvoj i budućnost Hrvatske, kojoj prijeti opasnost da se pridruži zemljama Trećega svijeta, iako ne i najsiromašnijima među njima
Teška financijska i gospodarska kriza najprije je pogodila financijaše i špekulante, da bi se ubrzo proširila i na ostale sfere društva. Ipak, čini se kako je najveći gubitnik krize i u svijetu i u Hrvatskoj – srednja klasa.
Taj društveni sloj koji bi trebao biti “kičma” hrvatskog društva i oslonac njegovog razvitka – poznato je da države s većim udjelom srednje klase imaju tendenciju bržeg i stabilnijeg rasta – ubrzano propada i siromaši.
Skupina koja je sve donedavno imala stabilan i siguran posao i koja je mogla zadovoljavati svoje osnovne potrebe, poput otplate stambenog kredita, rate za automobil srednje klase, zdravstvenu zaštitu i mogućnost obrazovanja svoje djece – uključujući i jedno ili dva putovanja godišnje te odlazak u kino ili kazalište – sada je suočena s nemogućnošću podmirivanja svojih životnih potreba. Tržište nekretnina je zamrlo, kao i tržište automobila.
Da aktualna kriza snažno pogađa upravo srednju klasu, potvrđuju i podaci sa Zavoda za zapošljavanje. Nezaposlenost je najviše porasla među visokoobrazovanom populacijom, odnosno radnicima sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom. Upravo iz te skupine – koja predstavlja viši segment srednje klase – regrutira se rekordan broj novih nezaposlenih. Ako tome pridodamo podatak da je među nezaposlenima u apsolutnim brojevima najviše onih sa srednjom školom, slika o porazu srednje klase bit će potpuna, budući da upravo taj obrazovni sloj sačinjava najbrojniji dio srednje klase.
Izbrisani obrtnici i poduzetnici
Među najugroženije skupine, koje su najviše pogođene aktualnom krizom, splitski sociolog Zoran Malenica, koji godinama sustavno proučava socijalnu stratifikaciju u Hrvatskoj, ubraja upravo srednju klasu i umirovljenike. Međutim, srednja klasa sastoji se od nekoliko podslojeva. Na udaru krize su i sitni poduzetnici i obrtnici, koje također ubrajamo u srednju klasu. U Hrvatskoj je samo oko 600 trgovačkih društava s 500 i više zaposlenih, dok je onih srednjih, s brojem zaposlenih od 50 do 500, oko dvije tisuće. Većina ostalih društava – čak 96 posto od ukupnog broja – manja su i spadaju u sitno poduzetništvo. Dok u skupini najvećih vlasnika i top menadžera s primanjima većim od 100 i 150 tisuća kuna mjesečno nailazimo na luksuz, vile i najskuplje automobile, najveći dio poduzetnika uopće ne pripada klasi najimućnijih.
Sociolog Malenica upozorava kako je kriza od 2008. zbrisala oko 15 tisuća malih tvrtki i obrta. Takav trend nastavlja se i ove godine, jer Hrvatska još čeka na gospodarski oporavak. Ekonomski analitičari također smatraju kako nelikvidnost najviše pogađa upravo manje tvrtke.
Osobito su ugroženi i niži slojevi srednje klase, naročito u Hrvatskoj izrazito brojno administrativno osoblje, kao i radnici u sektoru trgovine, zbog štednje i smanjivanja broja zaposlenih.
Dok stabilna srednja klasa utječe na smanjenje tenzija u kapitalističkom društvu, jer se jačanjem srednjeg sloja smanjuje jaz između bogatih i siromašnih, a na srednju klasu u razvijenim kapitalističkim zemljama brojčano najčešće otpada većina stanovništva, u Hrvatskoj je drukčije. Iako taj broj oscilira ovisno o kriterijima, Malenica smatra kako pripadnicima srednje klase možemo smatrati tek oko milijun stanovnika Hrvatske.
Procvat top menadžera
Hrvatska, naime, ima iznimno velik broj umirovljenika, koji spadaju u niže slojeve, ali i novu “armiju nezaposlenih”, koja je zbog svog statusa također dospjela u niži status, iako Malenica nezaposlene smatra “fluidnom kategorijom” i, donekle, posebnom podskupinom.
Degradaciju srednjeg sloja proteklih godina, a naročito tzv. nižih profesionalaca, u kakve ubrajamo učitelje, nastavnike i slična zanimanja, pratilo je zamjetno poboljšanje položaja najviše klase i menadžera, čije su plaće, prema dostupnim podacima, višestruko porasle, naročito u slučaju top menadžera.
U Hrvatskoj je u tranzicijskom periodu došlo do preraspodjele društvenog bogatstva, pri čemu se manji dio zajednice dokopao većine bivšeg društvenog vlasništva, dok većina preostalog stanovništva živi skromno i jedva namiruje svoje osnovne životne potrebe.
Kritički prema siromaštvu
Po stopi siromaštva Hrvatska je u sličnoj situaciji kao i slabije razvijene zemlje EU mediteranskog kruga, no Malenica je svejedno kritičan, smatrajući kako Hrvatskoj treba efikasna strategija borbe protiv siromaštva. – Hrvatska je u socijalizmu imala relativno nisku stopu siromaštva, pa bi zbog toga trebala biti kritičnija prema sadašnjem povećanju te stope, uvjeren je splitski sociolog.
Propadanje srednje klase i brojčana prevlast nižih slojeva imat će dalekosežne posljedice po razvoj i budućnost Hrvatske.
– Hrvatska je u proteklom razdoblju, zbog rata i procesa stvaranja države, znatan dio svog proračuna trošila na one slojeve i pojedince koji su neosporno bili zaslužni u ratu, dok je država s druge strane zanemarila one slojeve i pojedince koji su posjedovali neke druge talente i koji su mogli potaknuti razvoj Hrvatske, koji je izostao, upozorava Malenica i dodaje: “Hrvatska je još uvijek pred istom dilemom: hoće li i dalje tetošiti jedan dio stanovništva, zanemarujući razvoj i obrazovanje”.
Izgubljene godine
– Već danas hrvatskom obrazovnom sustavu prijeti opasnost da će na doktorske studije dolaziti samo oni čiji će roditelji to moći platiti, a ne najsposobniji u svojoj generaciji. Naravno, na štetu budućeg razvoja zemlje, izričit je Malenica.
Drugim riječima, ako ubrzo ne promijeni pristup, Hrvatskoj prijeti opasnost da se uskoro pridruži zemljama Trećega svijeta, iako ne i najsiromašnijima među njima, a ne razvijenim zemljama zapadnoga svijeta, unatoč proklamiranim ciljevima. Proteklih deset godina Hrvatska je u razvojnom smislu izgubila.
– Ukoliko izgubimo i narednih deset godina Hrvatska će ostati u skupini pet-šest najnerazvijenijih europskih država, podvlači Malenica.
Uspon srednje klase na Istoku, pad na Zapadu
Svijet našeg vremena bilježi pravi procvat srednje klase, no za taj procvat zaslužne su isključivo zemlje u razvoju, ponajprije Kina i Indija, dok je u zapadnom svijetu broj pripadnika srednje klase u stalnom opadanju, što također svjedoči o zalazu zapadnog modela razvoja.
NJEMAČKA – Od osamdesetih godina prošloga pa sve do početka ovoga stoljeća srednja klasa u Njemačkoj obuhvaćala je više od 60 posto populacije, no u prošlom je desetljeću došlo do smanjenja srednjega sloja, tako da posljednji empirijski podaci govore da srednjoj klasi pripada još samo oko 50 posto Nijemaca.
Ni u Njemačkoj još nisu istraženi razlozi “ispadanja” iz srednje klase, no znakovito je da je od desetak posto onih koji su posljednjih godina izgubili svoj status samo 10 % onih koji su se obogatili i uspjeli prijeći u višu društvenu skupinu, dok je čak 90 % onih koji su prešli u nižu klasu. Sličan trend bilježi se u cijelom zapadnom svijetu – u Europi i Americi – gdje za srednju klasu, kako je to nedavno najavio britanski ministar pravosuđa Kenneth Clarke, “najgore tek dolazi”.
KINA I INDIJA
Upravo je snažno rastuća srednja klasa u Kini i Indiji glavni oslonac snažnog gospodarskog razvoja tih dvaju novih gospodarskih divova. Istraživači smatraju kako je nova srednja klasa zemalja u razvoju (kriteriji za definiranje srednje klase u tim zemljama ponešto su drukčiji od definiranja srednje klase u zapadnim zemljama) polovicom prošlog desetljeća prvi put u povijesti činila većinu stanovništva u tim zemljama, zbog čega analitičari zaključuju kako je riječ o trećem valu porasta srednje klase u svijetu u protekla dva stoljeća. Prvi val izazvan je industrijskom revolucijom u pretprošlom stoljeću, a drugi je obilježila baby-boom generacija poslije Drugog svjetskog rata.
Nova tranzicijska stratifikacija hrvatskoga društva
VIŠA KLASA
VLASNICI: Nova vlasnička klasa koja se formirala u procesu pretvorbe i privatizacije devedesetih godina prošloga stoljeća. U toj su skupini isključivo krupniji kapitalisti, s kapitalom većim od 15 ili 20 milijuna kuna. Računa se da ta elitna skupina broji od 1.500 do 2.000 obitelji.
POLITIČARI: Politička nomenklatura, koja u kraćem ili duljem razdoblju obnaša profesionalne političke funkcije, na državnoj ili na lokalnoj razini. Saborski zastupnici, ministri, državni službenici… Ukupno se radi o tri do četiri tisuće osoba.
MENADŽERI: Top menadžeri u najvećim kompanijama, u privatnom ili državnom vlasništvu, njihov broj vjerojatno ne prelazi 1.500.
PLAĆE: Ova skupina uživa najviše prihode i dividende od vlasništva. Političari primaju visoke plaće i koriste razne privilegije, dok najviši menadžeri primaju mjesečno i preko 100 tisuća kuna, ne računajući bonuse.
BROJ: Uz ostale slojeve stanovništva koji pripadaju višem sloju, ukupno se radi o najviše 60 tisuća obitelji, odnosno ukupno oko 200 tisuća privilegiranih u Hrvatskoj, koji pripadaju višoj klasi.
SREDNJA KLASA
PODUZETNICI: Sitni poduzetnici, a takvih je u Hrvatskoj najviše, kao i obrtnici. Zatim srednji i niži menadžeri. U toj je skupini oko 15 tisuća obitelji.
PROFESIONALCI: Viši profesionalci i stručnjaci, liječnici, sveučilišni profesori, znanstvenici, odvjetnici, svećenici. Njihova prosječna primanja kreću se od pet ili šest do 15 i 20 tisuća kuna. Toj skupini pripada oko 60 tisuća obitelji.
NIŽI PROFESIONALCI: Niži profesionalci, učitelji i nastavnici, socijalni radnici i slična zanimanja.
ADMINISTRATIVCI: Administrativci i službenici koji obavljaju rutinske administrativne poslove, i u državnoj upravi i u privatnom sektoru. Radnici u trgovačkom sektoru.
PLAĆE: Plaće u ovom segmentu kreću se od pet do 20 tisuća kuna, koliko zarađuju dobro plaćeni liječnici i sveučilišni profesori.
BROJ: Pretpostavlja se kako srednjem sloju ukupno pripada 1,1 milijun stanovnika.
NIŽA KLASA:
UMIROVLJENICI: Ova skupina brojčano je velika i višekratno je diskriminirana u protekla dva desetljeća.
NEZAPOSLENI: Iako formalno pripadaju nižim slojevima, nezaposleni su “fluidna kategorija”.
POLJOPRIVREDNICI: Također pripadaju nižim slojevima.
NEKVALIFICIRANI, FIZIČKI RADNICI, SOCIJALNI SLUČAJEVI: I jedni i drugi često ovisni o socijalnim transferima države, bez kojih ne bi mogli preživjeti.
PLAĆE: Zarađuju najviše do pet tisuća kuna.
BROJ: Radi se o najbrojnijoj skupini od oko 1,5 milijuna obitelji, odnosno o preko tri milijuna ljudi, od kojih, kako se pretpostavlja, više od pola spada u skupinu siromašnog stanovništva, bilo u relativnom, bilo u apsolutnom smislu.
najnovije
najčitanije
Scena
emotivno
Franka Batelić posjetila rodno mjesto i učinila dobro djelo: ‘Želim promovirati istarsku baštinu’
Kultura
Ne propustite
Bogat program povodom obilježavanja 15. godišnjice i Dana Muzeja antičkog stakla u Zadru
Nogomet
Engleska
Gradski derbi bez neizvjesnosti: Chelsea deklasirao West Ham
Nogomet
Serie A
Verona svladala Fiorentinu i napravila velik korak prema ostanku
Zadar
Od 6. do 10. svibnja
5. svibnja obilježava se Međunarodni dan primalja, a tom priliko organizirani su i Dani otvorenih vrata rodilišta
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica bila je krcata Zadranima i turistima, pogledajte koga smo sreli
Zadar
BOKANJAC
ĐIR PO KVARTU (10) Bokanjac, selo na kraju grada: ‘Nitko ne vodi o nama računa, zatrpat će nas smećem…’
Zadar
Okupljanje
Bivši učenici Pomorske škole veselo proslavili 45. godišnjicu mature: Ovo je rasadnik profesionalnog kadra
Županija
ŠTRAJK
VRTIĆ (NE)ĆE RADITI Štrajk najavljen 13. svibnja, Knez poručuje: ‘Ako im triba donit koji kolač, nek jave’
Zadar
HRISTOS VASKRSE!