Na plaži Sakarun potrebno uskladiti zaštitu prirode s interesima kupača i poduzetnika

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, Natura Jadera jučer je u Županijskoj vijećnici predstavila prijedlog Plana upravljanja područjima ekološke mreže Dugog otoka koji proizlazi iz obveza koje ima Republika Hrvatska s obzirom na članstvo u Europskoj uniji. Plan se predviđa za 10-godišnje razdoblje, a na njemu se radilo gotovo godinu i pol dana u sklopu projekta »Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Nature 2000.« Njime se predviđaju aktivnosti koje će provoditi ova javna ustanova, a obuhvaća one aktivnosti koje javna ustanova unutar svojih ovlasti može provoditi.

Ako je suditi prema istupima lokalnog stanovništva tijekom javne rasprave, najveći kamen spoticanja vezano uz Plan upravljanja bila je plaža Sakarun kroz koju u turističkoj sezoni svakodnevno prođe oko 1000 posjetitelja, što svi smatraju pretjerano velikom brojkom za ovu iznimno atraktivnu i svjetski populariziranu uvalu na Dugom otoku. Mještani su posebno osjetljivi na brodare koji dovoze veliki broj putnika na ovu još uvijek poprilično netaknutu plažu, te su stava kako bi se s ciljem zaštite prirode i morske bioraznolikosti trebalo ukinuti sidrišta uz ovu plažu te tako smanjiti pretjerani priljev gostiju.

Traže onemogućavanje sidrenja

Zoran Morović, načelnik Općine Sali istaknuo je kako je intencija Općine da se ovim Planom upravljanja u potpunosti poštuje njihov Prostorni plan prema kojem na plaži Sakarun nisu predviđena sidrišta za brodice, koja postaju sve veći kamen spoticanja između privatnih poduzetnika i lokalnog stanovništva.

– Taj problem imamo stalno, kako po pitanju marikulture i lovstva, isto tako i sada ovdje. Naime, u našem Prostornom planu uopće nije predviđeno sidrište na Sakarunu i to je tako s razlogom. Kao što smo vidjeli, uz to se vežu brojni problemi, od otpadnih voda, prevelikog pritiska broja gostiju i sl. Smatramo da se taj problem da riješiti jednom psihološkom membranom, odnosno mrežom koja bi spriječila pristup i sidrenje brodovima u uvali, kao što se to radi i na nekim drugim plažama, naravno uz kontrolu rendžera koji bi nadzirali da se ne krše određeni propisi i zakoni. Drugi veliki problem nam stvaraju izletnici, odnosno brodari koji dolaze iz Zadra. Plaža može podnijeti 400 do 500 kupača, no ne i 1.000 koliko ih znamo imati na dnevnoj bazi. Kada dođu dva do tri broda sa 150 – 200 kupača, osim smeća nama se stvaraju ogromne gužve i ništa pametnog od cijele te priče nemamo, govori Morović dodajući kako je puno bolji put kada gost dođe na otok na odmor, boravi tu te ima bolji ugođaj cijelog svog odmora.

– No s brodarima ovo prelazi sve granice, pretjerano je i zapravo nepoželjno jer od njih lokalna zajednica ima više štete nego koristi. To treba regulirati. Osim toga, mislimo da su ove predviđene zone zaštite vanjske strane otoka, koje se navode u Planu upravljanja, smiješne i nepotrebne. Naši su preci tu lovili ribu stoljećima i stanje je uvijek bilo uredno, i to u vrijeme kada nas je bilo 5.000 na Dugom otoku, a danas nas je svega 1.500 i sada imamo problem. Malo dalje od obale na obje strane love plivarice, cijeli kanal svijetli kao Las Vegas, čime se zapravo uništava riblja mlađ. Na ovaj način, ponavljam, kako je stanovništvo otoka živjelo i radilo stoljećima i tako preživljavalo, nikomu ništa nije smetalo, a ove zone zaštite mogu nas samo ugroziti. No, mi smo već dovoljno ugroženi, toliko da je i muflonima, srnama i svima ostalima puno bolje na otoku nego nama, istaknuo je Morović.

Zaštita prirode kao namet

No, prema svemu što se imalo prigode čuti u sklopu javne rasprave, prije spomenute barijere za sprječavanje sidrenja, što je bio jedan od prijedloga više sudionika, ne mogu se staviti, pojašnjavaju stručnjaci, jer je takva odluka u koliziji s Pomorskim zakonikom, s obzirom da se sidrište ne može zabraniti ukoliko primjerice dođe do nevremena. No, čini se da ipak, ukoliko jedinice lokalne i regionalne samouprave žele zabraniti sidrišta na tom području, one to navodno i mogu, koliko smo imali prigodu čuti u sklopu javne rasprave, no čini se da Zadarska županija ipak takvu odluku još uvijek nije donijela. Ono što je dobro u cijeloj priči je činjenica da su ipak pomaknute zone sidrenja.

Izvanredna profesorica sa zagrebačkog PMF-a, Tatjana Bakran – Petricioli, biologinja je koja je radila na ovom Planu, smatra kako je osnovni problem našeg otočkog čovjeka, ali i općenito ljudi koji žive na području RH, upravo taj prema kojem zaštitu prirode gledaju kao svojevrstan namet i nešto što u principu smeta gospodarskom razvoju te se pri tome stvara nepotrebna averzija prema ovakvim planovima upravljanja.

– Podsjetila bih kako krupnim koracima grabimo prema tome da ćemo se naći u situaciji da neće biti niti ribe u moru koju toliko priželjkujemo. Morska staništa su nam katastrofalna, klimatske promjene na kopnu se donekle vide, no u moru je situacija još gora. Nama na kraju neće ostati niti turizam niti poljoprivreda, a kamoli toliko spominjano ribarstvo kao okosnica preživljavanja otočnog čovjeka. Htjela bih da svi skupa budete svjesni da je zaštita prirode nešto što je u interesu lokalnoj zajednici, svima nama, ali i generalno prirodi. Znači, ta naša mala biosfera, taj naš jedini okoliš u kojem živimo ako ga poderemo do kraja stradat ćemo mi. Planete će se i dalje vrtjeti u svemiru, s nama ili bez nas, no naša kvaliteta života će se rapidno raspasti. Znači, treba razmišljati na taj način da je to dobrobit za sve te trebamo pronaći zajednički interes, ne da sve štitimo, već da pametno upravljamo. Razumijem kako otočani ovo percipiraju i razmišljaju, no tu treba napraviti jedan iskorak, kako bismo ovaj Plan upravljanja, ali i bilo koji drugi plan upravljanja shvatili kao alat kojim bismo zapravo napravili dobrobit primarno za lokalnu zajednicu jer ona izumire. Svi ćemo se složiti kako lokalna zajednica jedva preživljava. Ukoliko mi taj dio ne populariziramo, odnosno ne prikažemo svima, neće biti ništa od toga, istaknula je Bakran – Petricioli.

Skromna nadležnost Nature Jadere

Na javnoj raspravi je sudjelovao i županijski vijećnik SDP-a Jure Zubčić koji je istaknuo kako su dva najveća resursa koja imamo u RH, kada se raspravlja o nekom određenom području, njegov prostor i ljudi. I njegov stav je dobro poznat i jasan, treba se poštovati Prostorni plan Općine Sali i u uvali Sakarun zabraniti sidrenje.

– Dosta se u planu govori o posidoniji za koju znamo koliko je ekološki važna, za mrijestilišta ribe i za sprječavanje erozije plaža. No, stvari koje nisu nužno u nadležnosti JU Natura Jadera, u odlučivanju u javnim stvarima, ali imaju efekt na prostoru o kojem se raspravlja, tipa utjecaj koncesije na ribogojilište, pumpne stanice za otpad sivih i crnih voda iz brodova, sav nautički turizam i sl., ničim tu ne upravlja Natura Jadera, u smislu da možemo ovdje govoriti, no utječe na okoliš o kojem ova Javna ustanova brine. U ovom Planu upravljanja ti efekti koje te stvari izazivaju utječu na okoliš, a nemamo u ovim mjerama i aktivnostima nešto što bi Natura Jadera u svojoj nadležnosti mogla raditi i potpuno zanemaruje taj utjecaj. Mi imamo utjecaj ribogojilišta za koja znamo da imaju negativne efekte po okoliš. Naime, u sedimentu ispod ribogojilišta se nalazi veća populacija bakterija zbog povećane koncentracije organskih tvari i sl. No, takvi efekti u ovom Planu, nažalost nisu uključeni. Priča se samo o kapacitetima plaže Sakarun koji se u glavnoj sezoni uvelike premašuju. Mislim da mjere koje su predviđene aktivnostima, od postavljanja drvenih puteva i sl. neće suštinski zaštititi ovu plažu. Ovdje moram pohvaliti načelnika Morovića koji je Izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Sali ukinuo sidrište u uvali Sakarun, a onda se ovdje u Planu upravljanja navodi kako potencijalni problem predstavlja činjenica da u uvali za sada nije zabranjeno sidrenje. Mislim da se ovdje svi slažemo kako u toj uvali treba zabraniti sidrenje i sav utjecaj sidrenja na posidoniju, poručio je Zubčić.

Prema obrazloženju ravnatelja ove županijske ustanove, Damira Perića na realizaciji Plana upravljanja područjima ekološke mreže Dugog otoka radilo se godinu i pol.

Nedostatak sredstava za provedbu Plana

– Natura Jadera je partner u izradi Plana upravljanja koji se radi za vremensko razdoblje od 10 godina. Donosi ga u konačnici naše Upravno vijeće u suglasnosti s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i dr. institucije. Natura Jadera će ga morati provoditi ukoliko za to bude imala sredstava. Za sada ih nemamo, no kroz naše određene viškove, koncesijska odobrenja, odnosno kroz nekakvu našu zaradu koju ostvarimo ostavljamo taj dio zarade kako bismo mogli realizirate te planove upravljanja do kraja i djelovati kako piše u njima. Idemo u smjeru zaštite uvale Sakarun te polja posidonije, a ujedno i ciljnih vrsta, ali vodimo brigu i kartirali smo stanište ovih alohtonih vrsta koje napadaju posidoniju. Što se tiče plaže Sakarun, njom ne upravlja JU, već jedinice lokalne samouprave, to je njihova obveza. Sidrištem upravlja koncesionar koji je dozvolu za to dobio u Zadarskoj županiji. Sve što mi radimo, radimo dijelom i za jedinicu lokalne samouprave. Koncesija traje do 2025. godine, a što će biti poslije o tome će morati razmišljati jedinica lokalne samouprave i Zadarska županija, dok ćemo mi razmišljati kako zaštititi posidoniju. Što se tiče prigovora na prekapacitiranost plaže Sakarun, svi znamo da naši ljudi nikada nisu zadovoljni. Kada su bile pandemijske godine, kada nije bilo gostiju, svi su željeli da oni dođu. Sada kada imamo prekapacitiranost, svjesni smo da taj broj treba ograničiti, no u ovom trenutko to ne možemo učiniti. Broj brodara smo smanjili s pet na dva, to vam je trojici brodara uzeti kruh iz ruku, što nikako nije dobro. Vidjeli ste kako javnost to percipira, njima zabranite jer naši ljudi tu dolaze. Tko su naši i vaši ljudi, upitao je ravnatelj Nature Jadere dodajući kako su djelatnicima ove ustanove svi ljudi isti. Ujedno je naglasio kako su istog stava i u slučaju koncesija te to ne znači da će se one dodijeliti općinskom komunalnom društvu »Mulić«, već će, kao i za sve, biti raspisan javni natječaj na kojem će proći ponuditelj s najboljom ponudom.