POSAĐENO 700 NOVIH HEKTARA VINOVE LOZE

U tijeku je sadnja 500.000 loznih cjepova na lokaciji Ninskih Stanova koje podiže tvrtka Jurjević vina. U pripremi terena je lokacija Petrčana i Zatona za sadnju još pedeset novih hektara koje podižu Kraljevi vinogradi d.o.o. i Grgur Ninski d.o.o. iz Zadra na crkvenom i dijelom državnom šumskom zemljištu

Potrebu da se vinogradarstvu našeg  područja dade odgovarajući značaj  nametnuo je nedostatak  kvalitetnih vina  i slaba opskrbljenost tržišta,  osobito onih autohtonog podrijetla, što je najevidentnije  u vrijeme turističke sezone.  Prepoznali su to i proizvođači  ovog kraja koji su posljednjih  desetak godina koristili sva  moguća raspoloživa sredstva  koja su im nuđena od strane  Ministarstva poljoprivrede,  ribarstva i ruralnog razvoja  kao poticaji za novu sadnju.  Prepoznala je to i lokalna  samouprava koja je sufinancirala nabavu loznog materijala sa preko 700 tisuća cjepova u posljednje četiri godine.
Na državnom i  šumskom zemljištu
Prema podacima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu  -Područnog odjela Zadarske  županije od završetka Domovinskog rata do kraja 2009.  godine posađeno je oko 700  novih hektara sa vinovom lozom. Najveće površine podignute su na državnom poljoprivrednom i šumskom zemljištu koje je dano na  služnost. Tako je  Badel d.d.  Benkovac na području Korlata posadio 105 ha  visoko  kvalitetnih vinskih kultivara,  OPG Božo Bačić u Podgrađu  18 ha visokokvalitetnih vinskih kultivara, Vrana d.d. iz  Jankolovice je na području  Sokoluše posadila 30 ha stolnih kultivara vinove loze,  Voćarstvo-vinogradarstvo iz  Islama Latinskog na području Nove Baštice 20 ha  stolnih kultivara, Brala trade  iz Posedarja na području Nove Baštice 15 ha stolnih kultivara, a na Nadinu je više  OPG-a podiglo preko 100 ha  vinskih kultivara….. i brojni  drugi koji su na manjim poljoprivrednim površinama  posadili preporučene kultivare za ovaj kraj.
Silba jedina među  otocima
Otoci su i ovaj puta ostali  gotovo nedodirnuti vinovom  lozom s izuzetkom otoka Silbe na kojemu je tvrtka Jurjević vina d.o.o  posadila blizu  80 tisuća loznih cjepova. A u  tijeku je njihova sadnja sa  500.000 loznih cjepova na lokaciji Ninskih Stanova. U pripremi terena je  lokacija  Petrčana i Zatona za sadnju još  pedeset novih hektara koje  podižu Kraljevi vinogradi  d.o.o. i Grgur Ninski d.o.o. iz  Zadra na crkvenom i dijelom  državnom šumskom zemljištu.
Paralelno sa podizanjem  nasada ide i edukacija vezana  za kvalitetu vina o čemu svjedoče i brojna priznanja naših  vinara na domaćim i međunarodnim manifestacijama.
Izreka stara koliko i poljoprivredna proizvodnja da o  muci grozdovi vise još uvijek  stoji, međutim vinogradarstvo od koje proizvođač treba  imati korist i odgovarajući  standard, treba biti postavljeno na suvremenim osnovama, a to znači oslobođeno  teškog ljudskog fizičkog rada  (motike i leđne prskalice) kako bi muka bila što manja.  Primjena suvremene mehanizacije trebala bi ljudski rad  svesti na osnovne operacije:  rezidbe zimske i ljetne i berbe. Danas se na manjim obiteljskim gospodarstvima u vinogradarstvu koriste traktori  od 30 do 35 KS s pogonom na  sva četiri kotača, nošene prskalice za suzbijanje bolesti i  štetnika, prskalice za suzbijanje korova, odgovarajući  plugovi i kultivatori,  rasipači i deponatori  mineralnih gnojiva, a  veći vinogradari imaju  i strojeve za zelenu rezidbu (prikraćivanje  vrhova i vezanje mladica). Strojna sadnja iz  usluge primjenjuje se  na gotovo svakoj većoj  površini.
Preduvjeti za  uspjeh
Osnovni preduvjeti  za uspjeh u vinogradarskoj proizvodnji uz  kvalitetno izvedene  pripremne radove,  najnužnije hidro i  agromelioracije (meliorativna gnojidba i rigolanje) svakako je  kvalitetan sadni materijal sa odgovarajućim  sortama i loznim podlogama. U nastavku  se daju osnovne preporuke u izboru loznih podloga, te glavne karakteristike vinskih i stolnih kultivara  (sorata) za  područje Zadarske županije kako oni koji  se  pripremaju za nove sadnje ne  bi u osnovnom pogriješili.
Izbor lozne podloge
Lozna podloga treba ispuniti nekoliko osnovnih uvjeta  da bi se mogli očekivati dobri  rezultati u podignutom nasadu, a to su:
– Da je dovoljno otporna na  filokseru (trsova uš);
– Da je prilagodljiva (adaptirana) prema uvjetima staništa (klima i tlo);
– Da se dobro ukorjenjuje;
Da ima dobru srodnost  (afinitet) prema sortama domaće loze;
– Da podnosi ukupne i fiziološki aktivne količine vapna veće od onih koje dano tlo  sadrži.
Podloge koje se preporučuju i njihova osnovna  svojstva:
Berlandieri x Rupestris  1103 Paulsen je  je najraširenija lozna podloga u svim  zemljama Sredozemlja.  Snažnog je i grmolikog rasta,  brzog razvoja. Dozrijevanje  rozgve na toj podlozi je dobro, a povoljno utječe i na  dozrijevanje grožđa. Ukorjenjuje se vrlo dobro. Ima  dobar afinitet s kultivarima  europske loze. Smatra se najboljom podlogom za mediteranski suhi klimat. Osjetljiva je na suvišak vode u tlu.  Prednost joj je što podnosi  veće sadržaje (koncentraciju)  NaCl u tlu, pa se preporuča  za položaje bliže moru gdje je  zaslanjenost tala izraženija.
Berlandieri x Rupestris 110  Richter je vrlo raširena podloga u svijetu, a kod nas se,  zbog svojih pozitivnih svojstava, u zadnje vrijeme sve  više širi. Vrlo je otporna na  sušu. Dobro utječe na visinu  priroda i kakvoću grožđa. U  odnosu na podlogu 1103  Paulsen nešto produžava vegetaciju i dozrijevanje rozgve.
Berlandieri x Rupestris 99  Richter slična je prethodnoj  podlozi, ali pokazuje nešto  manju otpornost na sušu od  nje. Na području Zadra, gdje  je dugi niz godina istraživana  dala je dobre rezultate i našla  primjenu na velikim plantažama.
Sorte (kultivari) za  proizvodnju vina
Izbor sorte (kultivara) u  svakom podizanju vinograda  predstavlja delikatan zadatak  i centralno pitanje o kojem u  najvećoj mjeri ovisi uspjeh ili  neuspjeh budućeg nasada.  Stoga kod izbora sorti treba  voditi računa o svim elementima koji mogu povoljno ili  nepovoljno utjecati na pojedinu sortu u određenom  staništu. To se u prvom redu  odnosi na položaj terena, klimu i tlo.
Na lokalitetima šireg područja Zadarske županije  može se preporučiti slijedeći  sortiment:
a) Sorte za bijela vina: maraština, debit, ugni blanc i  grenache bijeli;
b) Sorte za crna vina: plavina, babić, lasina, syrah,  cabernet sauvignan i merlot.