Lokacija ex Jadrala na popisu crnih točaka onečišćenja okoliša

Lokacija tvorničkog kruga bivše Tvornice glinice na Bravaru kod Obrovca/Jasenica uvrštena je u popis crnih točaka onečišćenja okoliša u RH na području Zadarske županije. Radi se o izvoru učestalih onečišćenja Zrmanje tijekom obilnijih kiša, sanacija kojih je u nadležnosti Hrvatskih voda koje ih i provode, a s obzirom na to da Zrmanja utječe u Novigradsko more koje je gotovo zatvoreno more, tim je opasnost od onečišćenja širih razmjera i znatno veća.

Naime, na području naše Županije su dvije tzv. crne točke: Bazeni s ostacima lužine i drugim štetnim tvarima (crvenog mulja) bivše Tvornice glinice na Bravaru i tzv. Crno brdo u Biljanima. Popis tzv. crnih točaka je jedan od preduvjeta uvrštenja u Državni plan gospodarenja otpadom za određeno razdoblje te, potom, izrade i provedbe programa sanacije i dovođenja lokacija tih tzv. crnih točaka u uporabivo stanje.

Budući da nije jasno je li tvornički krug sastavni dio projekta sanacije Bazena, od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao jednom od službenih predlagatelja Ministarstvu, zatraženo je uvrštenje i tvorničkog kruga u popis tih tzv. crnih točaka, kao treće točke.

Novigradsko more također je žrtva izlijevanja kemikalija

– Uvrštenje u ovaj popis je svakako važno jer je to jedan od preduvjeta izrade programa sanacije koju provodi država, odnosno Ministarstvo – operativno putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kazao nam je Olivio Meštrović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije.

Ekološka katastrofa

Sanacija deponija tvornice glinice na području grada Obrovca (i drugih povezanih pogona) nije potpuno provedena i još uvijek ugrožava okoliš i dijelove kanjona rijeke Zrmanje. Jedan dio sanacije tvornice je odrađen, ali tvornica nikad nije do kraja sanirana na adekvatan način. Napuštanjem tvornice ostao je nezbrinut crveni mulj, lužina i mazut koji nisu adekvatno skladišteni na poroznom krškom području pokraj rijeke Zrmanje.

– Prema Izvješću o stanju okoliša Zadarske županije iz 2020. godine na području Zadarske županije kao području na kojem se javljaju visoke koncentracije teških metala može se izdvojiti područje toka rijeke Zrmanje i to poglavito područje Obrovca. Upravo se u ovom području nalazila i nekadašnja tvornica Jadral koja je nakon prestanka rada i neprovedene sanacije predstavljala značajan izvor onečišćenja. Ova tvornica glinice je propadala 1981. godine te su iza nje, uz mazut i bijeli prah natrijeve lužine i mazuta, također zaostala dva bazena koja su sadržavala crveni mulj te otpadnu lužinu, podsjetio nas je Meštrović, kazavši da je sukladno analizama zaostalo oko 850 tisuća kubičnih metara crvenog mulja obogaćenog metalima i oko 650 tisuća kubičnih metara otpadne lužine. Ovi bazeni nisu bili sanirani ni na koji način te je uslijed jake bure dolazilo do raspršivanja čestica crvenog mulja i kapljica otpadne lužine na okolno područje.

– Iako su teški metali u sedimentu rijeke u sadašnjem stanju inertni, ukoliko dođe do promjene okolišnih faktora, poput povećane bakterijske razgradnje ili promjene pH-vrijednosti, oni se mogu osloboditi iz sedimenta i postati izvor onečišćenja. Sanacija bazena crvenog mulja i otpadne lužine je djelomično provedena te je izgrađen zaštitni zid oko bazena da se spriječi raznošenje čestica mulja i lužine burom te su se bazeni prekrivali slojem nepropusne gline i kamenja. Projekt sanacije je propao u 2011. godini te je danas ostalo oko 35 tisuća kubičnih metara crvenog mulja koji je natkriven slojem nepropusne gline i kamenjem debljine dva metra u malom bazenu, dok je u velikom bazenu crveni mulj ostao prekriven kamenjem, pojasnio je pročelnik i nastavio da prema procjeni rizika od velikih nesreća za Zadarsku županiju iz 2022. godine na području Zadarske županije uslijed velikih količina oborina, koje su promjenom klimatskih parametara sve učestalije, dolazi do ispiranja podzemnih voda na području nekadašnje tvornice glinice u Obrovcu što za posljedicu ima i onečišćenje rijeke Zrmanje koja ima visoki stupanj zaštite kao potencijalni izvor pitke vode.

Olivio Meštrović, pročelnik županijskog upravnog odjela koji brine i o zaštiti okoliša

– Budući da sanacija bazena crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu nije odrađena u potpunosti, isprani ugljikovodici su podzemnim vodama onečistili desnu obalu rijeke Zrmanje te posljedično Novigradsko i Karinsko more. Prema dokumentu Utvrđivanje zone onečišćenja ugljikovodicima desne obale Zrmanje nizvodno od Obrovca koji je 2020. izradio Hrvatski geološkog institut, prve pojave istjecanja naftnih derivata na desnoj obali rijeke Zrmanje 2002. godine ukazale su na postojanje onečišćenja podzemlja ugljikovodicima u zaleđu desne obale kod Obrovca. Prema svim dosadašnjim spoznajama, pojava onečišćenja ugljikovodicima je posljedica istjecanja naftnih derivata iz spremnika napuštene Tvornice glinice Jadral. Točno vrijeme i način istjecanja naftnih derivata iz spremnika nije do kraja utvrđen, kao ni količine koje su istekle u podzemlje, rekao nam je Meštrović.

Dakle, osim bazena s ostacima lužine i drugih štetnih tvari koje vjetar, kiša i druge prirodne pojave nesmetano i konstantno raznose u okoliš i na taj se način devastira ionako unakažen krajobraz, neposredno ugrožavajući tok rijeke Zrmanje, kao i sav ljudski, biljni i životinjski svijet na području Grada Obrovca te općine Jasenice, problem predstavlja i izliveni mazut iz rezervoara koji su tijekom rastavljanja oštećeni pa je pritom neutvrđena količina mazuta iscurila u krške kanale i prilikom velikih oborina dospijeva u vodotok rijeke Zrmanje.

Značaj Zrmanje

»Crna točka« prema propisima podrazumijeva lokacije u okolišu »visoko opterećene« otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom, kao što je otpad iz kožarske i tekstilne industrije, otpad iz proizvodnje i prerade, zatim isplake, zauljena zemlja i muljevi koji ostaju oko lokacija dubokih bušotina, talozi u spremnicima, otpad iz anorganskih tehnoloških procesa, kiseline, lužine, soli teških metala, otpad iz proizvodnje umjetnih gnojiva, otpad iz organskih kemijskih procesa, otpad od ostataka boja, lakova, pesticida, otpad od fotoindustrije, otpad iz anorganskih termičkih procesa, otpadna ulja mineralnog podrijetla i otpadna organska otapala, gume, vozila i otpad iz proizvodnje azbesta, te baterije i olovni akumulatori.

– Značaj Zrmanje proizlazi iz njezinog vodoopskrbnog potencijala područja (nalazi se u zoni rezervi i podzemnih voda prve kategorije), energetskoga potencijala koji daje mogućnost korištenja obnovljenih i ekološki čistih izvora energije te zaštićenog dijela prirode, Park prirode Velebit, značajni krajobraz, Natura 2000, dodao je Meštrović.

Za vrijeme rada (bivše) Tvornice glinice, Zrmanja je doživjela pravu ekološku katastrofu izlijevanjem lužine koja je, posljedično, bitno poremetila biocenotske odnose na samom ušću, a zacijelo i u Novigradskom moru. Takvo negativno djelovanje čovjeka na okoliš djelomično je sanirano prestankom rada same tvornice, ali s krupnim ostacima onečišćenja i oštećenja kao i potencijalnog zagađenja širih razmjera.

– Kako isključivu nadležnost u slučajevima pojave onečišćenja na vodotocima imaju Hrvatske vode, u više je navrata tijekom proteklih godina bilo intervencija i sanacija onečišćenja na rijeci Zrmanji nizvodno od Obrovca i, prema našim saznanjima, razmatrana su tehnička rješenja u vidu barijera koje bi zaustavile širenje onečišćenja, a nakon čega bi se uhvaćeno onečišćenje moglo sakupiti putem ovlaštene tvrtke. U kanjonu Zrmanje izlijevanjem mazuta su najviše ugroženi šaš i trstika, a u Novigradskom i Karinskom moru posebno školjkaši koji u ovom području broje ukupno osam vrsta i koji imaju dugu tradiciju uzgoja kao i njihovog izvoza u inozemstvo koji datira od 19. stoljeća, kazao je pročelnik.

Prijetnja zagađenjem od ostataka tvornice glinice prvi je put zabilježena u Izvješću o stanju okoliša na području Zadarske županije 1997. godine. Premda su to posljedice krupnih grešaka u razvojno-gospodarskom smislu, s reperkusijama u politici prostornog uređenja, naslijeđenih od prije, problemi reanimacije okoliša ostaju kao trajan i zahtjevan zadatak budućeg razvoja.

– Ovom problemu naslijeđa krupnog onečišćenja okoliša na području naše Županije, Izvješćem o stanju okoliša na području Zadarske županije dana je posebna težina s prioritetnom zadaćom iniciranja organizacije i provedbe potrebitih djelatnosti s konačnim ciljem sanacije, očuvanja i zaštite okoliša. Nadalje, u dokumentu Program zaštite okoliša Zadarske županije, pored ostalih tretiranih područja Županije, predvidjele su se mjere za provedbu ispitivanja sastava i količina tvari, te stupnja onečišćenja i utjecanja na okoliš s obzirom na blizinu toka i ušća Zrmanje, Novigradskog mora, Obrovca, Jasenica i drugih naselja, ali i područja Parka prirode Velebit, naglasio je Meštrović.

Neriješen problem

Izvješćem o preliminarnim istražnim radovima na lokaciji bivše tvornice glinice kod Obrovca potvrđeni su štetni utjecaji postojećeg stanja na prirodu i okoliš, ali su date i naznake mogućih utjecaja i na tok Zrmanje kao glavnog izvora vodoopskrbnog sustava najvećeg dijela naše Županije. Rezultati istraživanja i elaboracije iskazali su potrebu provedbe opsežnih istraživanja sastava, količina i stupnja štetnosti tvari koje se nalaze u bazenima kao podloge izradbe projekata sanacije te procjene i provedbe svih radova na sanaciji ovog izvorišta oštećenja.

– Rješavanje ove problematike preuzelo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, kao nadležno tijelo, odnosno Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pitanje sanacije bilo je uređeno još 2005. godine, plan je bio ubrzavanje prirodnog procesa isparavanja vodene otopine lužine koji se i odvijao zadnjih 25 godina, nakon čega bi u bazenima ostala krutina. Prema podacima tvrtke koja je obavljala sanaciju sva količina crvenog mulja se nije mogla zbrinuti na predviđen način zbog odstupanja između procijenjenih i stvarnih količina crvenog mulja i lužine, pojasnio je Meštrović i dodao da je zbog nepredviđenog ponašanja crvenog mulja površina isparavanja samo djelomično izvedena.

Plan sanacije usporile su i velike količine oborina te se u njega utrošilo četiri puta više materijala pa su troškovi znatno porasli u odnosu na predviđene. Radovi na sanaciji su se provodili od prosinca 2006. do 27. prosinca 2010. godine kad su, sukladno nalogu Fonda kao investitora, obustavljeni svi radovi na sanaciji osim poslova čuvanja i održavanja gradilišta jer se smatralo da se predviđenim radovima neće postići ciljevi sanacije te da je za nastavak radova potrebno izraditi dodatnu dokumentaciju.

– Fond je 2011. na lokaciji bazena crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice proveo dodatne istražne radove temeljem kojih je izrađen, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, u srpnju 2013. godine novi sanacijski program »Bazeni crvenog mulja i lužine bivše tvornice glinice u Jasenicama«, na koji je nadležno ministarstvo 24. studenog 2015. izdalo suglasnost i čiji je rok provedbe pet godina, odnosno program je trebao biti dovršen do 2020., kazao je Meštrović, istaknuvši da je novi sanacijski program dodatno razradio idejno rješenje kojim se tekuća faza uklanja isparavanjem, a sadržaj velikog bazena stabilizira kako bi završni brtveni sloj imao nosivost koja omogućuje da nakon provedene sanacije planiranim zahvatom bude moguće korištenje cijele površine bazena za buduću namjenu uz određene uvjete i mjere pri korištenju iste.

– S obzirom na to da u proteklih nekoliko godina prema našim saznanjima nije bilo aktivnih provedbenih radnji sanacijskog programa na lokaciji bazena i kruga bivše tvornice, Županija je u više navrata slala upite Ministarstvu za očitovanjem o statusu projekta sanacije. Prema dostavljanim informacijama, aktivnosti koje provodi Ministarstvo, odnosno Fond su u tijeku, a po dovršetku slijedi provedba, odnosno dovršetak sanacije. Zbog pravnog statusa dosadašnjih ugovora o izvođenju na spomenutoj lokaciji te postupka koji se vodi na Županijskom sudu u Zagrebu u kojem Fond ima pravni položaj oštećenika zbog štete koja je nastala Fondu, Fond nije u mogućnosti planirane aktivnosti vremenski determinirati, zaključio je pročelnik Meštrović.

Sadržaj je nastao u suradnji sa Zadarskom županijom.