TURIZAM I NEKRETNINE Jedni za, a drugi protiv poreza na nekretnine

U protekla dva dana, četvero kandidata iz devete izborne jedinice predstavilo je u Zadarskom listu programe s kojima četiri vodeće političke opcije izlaze na parlamentarne izbore. U posljednjem krugu sučeljavanja fokus stavljamo na turizam i nekretnine, a razgovarali smo, abecednim redom, s Josipom Bilaverom (HDZ), Damirom Biloglavom (DP), Ivanom Matićem (Most) i Danielom Radetom (SDP).

U devetoj izbornoj jedinici, osim Zadra i većeg dijela Zadarske županije, glasuje čitava Šibensko-kninska te sjeverno-zapadni dio Splitsko-dalmatinske županije.

Hrvatska je iz godine u godinu sve popularnija među turistima, pa je tako lani u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno 19,5 milijuna dolazaka i 92,4 milijuna noćenja turista. Iako turizam čini skoro petinu udjela u BDP-u, mnogi su problemi koje turizam stvara domicilnom stanovništvu, uključujući porast cijena nekretnina i stanarina.

Zbog masovnog se turizma sve češće i intenzivnije manifestiraju i posljedice neadekvatnog prostornog planiranja, poput betonizacije obale i niza poteškoća koje se javljaju zbog infrastrukture koja nije predviđena za mnogostruko povećanje broja ljudi u vršnim mjesecima turističke sezone.

U Hrvatskoj je registrirano više od 600 tisuća kreveta u privatnom smještaju, a u posljednjih pet godina ta je brojka narasla za 136 posto. Iako mnogi Hrvati žive od iznajmljivanja, ipak se danas pod krinkom obiteljskog smještaja zapravo često krije nekretninski biznis, s obzirom na to da ulaganje u nekretnine trenutno predstavlja najefikasniji način štednje.

Planirate li izmijeniti način oporezivanja privatnih iznajmljivača te u nastavku – kako razdvojiti nekretninski biznis od obiteljskog smještaja?

Josip Bilaver (HDZ)

Sada zakono omogućava dva načina naplate poreza za iznajmljivače. Prva mogućnost uključuje povećanje paušalnog poreza za iznajmljivače u turizmu po krevetu i po smještajnoj jedinici u kampu. Gradska ili općinska vijeća mogu izglasati povećanje paušalnog poreza na iznos do 199,08 eura, koliko je zakonom maksimalno dozvoljeno.

Druga mogućnost koju jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu donijeti odnosi se na povećanje poreza na kuće za odmor. Trenutno taj porez u Zadru iznosi 1,99 eura po kvadratu, a zakon dozvoljava da se iznos povisi do pet eura po kvadratu. Dakle, konačna odluka je na jedinicama lokalne samouprave, naravno imajući u vidu zaštitu i interesa legalnih iznajmljivača, te smanjenje broja ilegalnih iznajmljivača.

Razdvajanje nekretninskog biznisa od obiteljskog započelo je donošenjem novog Zakona o turizmu kojim gradovi i općine imaju mogućnost odrediti koliko na svom području žele imati apartmana, hotela ili kuća za odmor, te sukladno tome odrediti daljnji broj kategorizacija istih.

Damir Biloglav (DP)

Nekretninski biznis se regulira poreznom politikom (porez na iznajmljivanje i porez kod kupoprodaje). Turizam je globalni hrvatski proizvod, a s komponentom domaće hrane predstavlja stratešku industriju.

Strateško povezivanje »zelene« i »plave« Hrvatske, u smislu domaće hrane u održivom turističkom prostoru, budućnost je razvoja globalno konkurentnog hrvatskog turističkog proizvoda na razini cijele godine. Turizam ne treba administrativno ograničavati već usmjeravati prema cjelogodišnjoj ponudi s većom dodanom vrijednosti. Potrebno je pri tom preispitati dodanu vrijednost postojećeg koncepta Ministarstva turizma i turističkih zajednica.

Ivan Matić (Most)

Da, u MOST-u smo svjesni potrebe za prilagodbom sustava oporezivanja koji će pravedno diferencirati privatne iznajmljivače od većih nekretninskih biznisa. Planiramo uvesti različite porezne olakšice i poticaje za male iznajmljivače kako bismo olakšali teret onima koji se bave obiteljskim smještajem, te postrožiti regulative za velike nekretninske investitore i biznise.

Cilj je potaknuti lokalni turizam i poduprijeti obiteljske iznajmljivače kao važan dio turističke ponude, dok istovremeno osiguravamo da veliki biznisi daju pravičan doprinos društvu kroz adekvatno oporezivanje. Razdvajanje tih dviju kategorija bit će ključno za transparentnost i pravičnost.

Daniel Radeta (SDP)

Kako bismo mogli ravnomjerno odrediti porezne stope za iznajmljivače prvo moramo razdvojiti, tko su to mali iznajmljivači privatnog smještaja i koliko stambenih jedinica imaju, i koji su to iznajmljivači koji su profesionalni rentijeri koji ostvaruju veliku dobit.

Činjenica je kako veliki subjekti s više stambenih jedinica iskorištavaju zakon i pravila o paušalnom poslovanju kroz domaćinstvo. Sve one profesionalne rentijere koji ostvaruju veliku dobit treba staviti u okvire zakona o društvima i tvrtkama. Male iznajmljivače treba dodatno zaštititi jer se radi o dodatnim prihodima i kao takvi moraju nastaviti funkcionirati s minimalnim davanjima jer su glavni pokretači turizma kakvog danas imamo.

Treba ih zaštititi i od booking platformi za iznajmljivanje koji svoju poreznu obvezu od zarade na proviziji prebacuju na male iznajmljivače. Vrijeme je za ozbiljan pristup i sveobuhvatnu strategiju upravljanjem turističkim kapacitetima, i vrijeme ja da veliki, uključujući i booking platforme, plate svoj dio poreza i obaveza.

Kako vidite budućnost hrvatskog turizma?

Josip Bilaver (HDZ)

Zakonom o turizmu osigurat ćemo daljnju decentralizaciju upravljanja destinacijama na temelju transparentnih pokazatelja, kao i ciljana ulaganja u javnu infrastrukturu i poticanje ulaganja poduzetnika koja doprinose razvoju održivog turizma. Pozicionirat ćemo obiteljski smještaj kao dodanu vrijednost hrvatskog turizma i sustavno ćemo ulagati u poboljšanje kvalitete i brendiranje smještaja kod domaćina.

Nastavit ćemo sufinancirati projekte koji doprinose razvoju cjelogodišnjeg turizma s naglaskom na zdravstveni, sportski i kongresni turizam, enogastronomiju i nautiku. Proširenjem Hrvatske turističke kartice na povoljnije usluge u velikom broju turističkih atrakcija i ugostiteljskih objekata učinit ćemo turističke sadržaje domaćim turistima cjenovno dostupnijima.

Usmjerit ćemo sustav turističkih zajednica na aktivnosti upravljanja destinacijom i financiranjem projekata koji doprinose cjelogodišnjem turizmu, osobito u slabije razvijenim destinacijama i na kontinentu.

Turizam je prevrijedan izvor sredstava za naše građane te ćemo uz pametno gospodarenjem resursa voditi računa o daljnjem održivom razvoju.

Damir Biloglav (DP)

Turizam u Hrvatskoj se mora razvijati u smjeru veće izvansmještajne potrošnje naših gostiju, većeg uključivanja u turističku ponudu kontinentalnih destinacija, poticanje domaće proizvodnje prehrambenih artikala koji se nude turistima (izvoz na kućnom pragu), razvijanjem zdravstvenog turizma, kvalitetnom prezentacijom naših običaja, kulturno-povijesnog nasljeđa.

Posebna vrijednost u turističkoj ponudi je hrvatski način života, očuvanje okoliša i sigurnost naše zemlje a te vrijednosti se ne smiju dovesti u pitanje podilaženjem zahtjevima nekih kategorija turista. Hrvatska se mora udaljavati od jeftinog masivnog turizma i graditi kao elitna turistička destinacija.

Ivan Matić (Most)

Pitanje uvođenja poreza na nekretnine je složeno i zahtjeva detaljno razmatranje kako bi se osiguralo da ne optereti pretjerano građane, posebice one s nižim primanjima. U MOST-u smatramo da svaki oblik oporezivanja mora biti pravedan i transparentan.

Ako se odlučimo za uvođenje poreza na nekretnine, to bi bilo uz mnogo pažnje na socijalnu pravednost. To znači da bi bismo se pobrinuli da porez bude progresivan, odnosno da veće poreze plaćaju oni koji imaju više nekretnina ili nekretnine veće vrijednosti.

Osim toga, razmotrili bismo mogućnosti oslobađanja od poreza za osnovnu stambenu nekretninu ili nekretnine niže tržišne vrijednosti kako bi se zaštitili manje imućni građani.

Naš cilj je osigurati da sustav bude uređen na način koji podržava razvoj, a ne da stvara dodatni financijski teret za građane.

Daniel Radeta (SDP)

Budućnost hrvatskog turizma vidim u cjelogodišnjem i održivom turizmu. Boljim upravljanjem destinacijom, jačanjem prometne infrastrukture, osmišljavanjem novih i zanimljivih sadržaja potaknut ćemo iznajmljivače da se preoblikuju i njihovu sezonalnu djelatnost pretvorimo u ozbiljne tvrtke s cjelogodišnjim prihodima. Svoj fokus u političkoj borbi stavit ću na zaštitu mora i smjer održivog turizma u našoj regiji. More je život, i od mora živimo, ali mu ne vraćamo onoliko koliko bi trebali. Žalosno da čitava IX. izborna jedinica nema niti jednu pumpnu stanicu za otpadne vode s brodova, niti je itko o tome mislio svih ovih godina. Život u moru nam se gasi pred očima, crvene zastave i onečišćenja postali su svakodnevica. Budućnost hrvatskog turizma je u našim rukama, vrijeme je za ozbiljan zaokret prema održivosti.

Planirate li uvesti porez na nekretnine i u kakvom obliku?

Josip Bilaver (HDZ)

Za sada nije plan uvoditi porez na nekretnine. Porezno i administrativno rasteretili smo građane i gospodarstvo za gotovo 2 milijarde eura na godišnjoj razini. Povećali smo osnovni osobni odbitak i snizili stope poreza na dohodak i poreza na dobit. Proširili smo primjenu neoporezivih primitaka, propisali porezne olakšice za mlade i ukinuli prirez.

Damir Biloglav (DP)

U našem programu se izričito navodi da je Domovinski pokret protiv poreza na nekretnine.

Ivan Matić (Most)

U MOST-u smatramo da hrvatski turizam ima ogroman potencijal koji treba dodatno razvijati kroz održive i inovativne pristupe. Naša vizija budućnosti hrvatskog turizma obuhvaća nekoliko ključnih točaka. Prva je diversifikacija ponude, pa ćemo osim sunca i mora, poticati razvoj različitih oblika turizma poput ruralnog, kulturnog, zdravstvenog i sportskog turizma.

Druga je ključna točka održivi turizam, pa veliki naglasak stavljamo na očuvanje naših prirodnih i kulturnih resursa s ciljem privlačenja ekološki osviještenih turista i minimiziranja negativnog utjecaja turizma na okoliš.

Nužno je povećanje kvalitete usluge, što podrazumijeva edukaciju i profesionalizaciju turističkog kadra za pružanje vrhunskih usluga koje će doprinijeti boljem zadovoljstvu gostiju i većoj konkurentnosti. Ključna je uz to i digitalizacija i tehnološki napredak, odnosno implementacija novih tehnologija za unapređenje turističke ponude i bolju promociju Hrvatske kao turističke destinacije. Uvjeren sam da je ključ uspjeha u kontinuiranom ulaganju u kvalitetu, inovacije i održivost.

Daniel Radeta (SDP)

Vrijeme je za takav porez jer se samo tako može urediti pitanje cijene stanova. Važno je, međutim, da ga ne gledamo kao na još jedno sredstvo za ubiranje novca hrvatskih građana, već da ga shvatimo kao alat za uvođenje reda. Njime bi uspjeli konačno aktivirati ogroman nekretninski fond koji postoji u Hrvatskoj.

Danas u Hrvatskoj postoji više od 600 tisuća stanova u kojima nitko ne živi, i to se događa u času u kojemu naši građani ne mogu sebi osigurati pristojan unajmljen stan. Porezom na nekretnine osigurala bi se aktivacija praznih nekretnina, jer dogodio bi se prelazak velikog broja nekretnina iz sive zone u legalnu, što bi rezultiralo smanjenjem cijena nekretnina na tržištu i osiguralo dodatna sredstva za javne projekte, poput poticane stanogradnje.

Ako govorimo o obliku poreza, prva nekretnina u kojoj se živi ostala bi u sustavu komunalne naknade, a samo za daljnje nekretnine plaćao bi se porez. Dakle, za sve one koji žive u svojoj nekretnini ništa se ne bi promijenilo i većina građana po tom modelu neće plaćati više, nego samo oni koji drže ogromne nekretninske fondove i oni koji iznajmljuju na crno. Korištenje praznih nekretnina dovelo bi u konačnici do smanjenja cijena nekretnina i stanarina.