DEBATA Kandidati četiri najjače stranke o gospodarskim temama

U tri dana četvero kandidata iz devete izborne jedinice predstavit će u Zadarskom listu programe s kojima četiri najjače opcije izlaze parlamentarne izbore. Sučeljavanje započinjemo gospodarskim temama, a u narednim danima kandidati će odmjeriti snage po pitanju demografskih, stambenih, zdravstvenih i obrazovnih politika.

U devetoj izbornoj jedinici – kojoj pripada Zadar i veći dio županije, kao i Šibensko-kninska te sjeverno-zapadni dio Splitsko-dalmatinske županije – razgovarali smo, abecednim redom, s Josipom Bilaverom (Hrvatska demokratska zajednica), Ivanom Matićem (Most), Danielom Radetom (Socijaldemokratska partija) i Franom Tokićem (Domovinski pokret).

Nakon što su više od godinu dana cijene rasle, a inflacija usporavala, u veljači se trend promijenio. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je drugi mjesec zaredom država s najvišom stopom inflacije u eurozoni.

Iako će Hrvatskoj glavu iznad vode u mandatu sljedeće vlade držati rekordna sredstva iz EU, treba već dobrano razmišljati u kojem će smjeru gospodarstvo krenuti nakon toga. Hrvatska, naime, iz svih europskih fondova na raspolaganju ima dosad najviše novca, čak 25 milijarda eura, koje mora iskoristiti do 2029. godine.

Nakon toga će iz europske kase početi stizati značajno manje svote, stoga je od presudne važnosti u međuvremenu pronaći nove izvore punjenja proračuna.

Globalna energetska kriza osvijestila je u javnosti činjenicu da je neophodno osigurati uvjete za smanjenje ovisnosti o uvozu energenata izgradnjom novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te osigurati nove dobavne lance. Kako planirate dugoročno riješiti problem rasta cijena energenata?

Josip Bilaver (HDZ)

U idućem mandatu nastavit ćemo raditi na zelenoj tranziciji. Razboritom i uključivom zelenom tranzicijom želimo svima omogućiti kvalitetniji život. To znači osigurati opskrbu što čišćom i što jeftinijom energijom, a istodobno očuvati naše prirodne i poljoprivredne resurse za buduće generacije.

U idućem mandatu Instalirat ćemo dodatnih 2500 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, sunca, vjetra i biomase te ćemo moći proizvoditi dodatnih 6 TWh struje godišnje, što je trećina naše potrošnje, i time ćemo u potpunosti dekarbonizirati našu struju, čije dvije trećine već dobivamo iz obnovljivih izvora. To će znatno pridonijeti našoj energetskoj sigurnosti, kao i daljnjem smanjenju naših emisija CO2, koje su sada na 4,3 tona po stanovniku, dok je prosjek EU-a oko 7 tona.

U proteklom mandatu napredovali smo u izgradnji održivije Hrvatske te je Hrvatska danas 12. u svijetu prema ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja. Za veću energetsku samodostatnost Hrvatske izgradili smo LNG terminal na Krku i gotovo smo utrostručili udjel novih obnovljivih izvora energije u energetskoj potrošnji.

Učinili smo iskorake u pogledu naprednijeg vodnog gospodarstva te gospodarenja otpadom. Radi veće prehrambene sigurnosti zemlje za 50 % smo povećali vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje, a broj mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj povećan je za trećinu, odnosno za 6 tisuća, što je ohrabrujuće za cijeli sektor poljoprivrede.

Ivan Matić (Most)

Želimo ostvariti energetsku neovisnost stvarajući stabilni, isplativi i ekološki osviješten energetski sustav, s posebnim naglaskom na iskorištavanje komparativnih prednosti različitih izvora. Stabilnost energetskog sustava postižemo diverzifikacijom izvora. Poticat ćemo izgradnju novih plinskih elektrana visoke učinkovitosti i to na način implementacije nove tehnologije miješanja plina i vodika.

Ova inovacija ne samo da će omogućiti smanjenje emisija CO2, već će i osigurati veću fleksibilnost i efikasnost u proizvodnji energije. S ovim pristupom stvaramo temelje za buduće tehnološke nadogradnje i integraciju zelenog vodika, čime se otvara put prema potpunoj dekarbonizaciji. Cilj je i povećati kapacitete proizvodnje energije u suradnji sa Slovenijom kroz NE Krško.

Također, stabilnost ćemo postići proširenjem kapaciteta i/ili revitalizacijom postojećih hidroakumulacijskih postrojenja. Ulaganjem u infrastrukturu i kapacitete LNG-a, Hrvatska će postati ključno čvorište za distribuciju LNG-a u Europi. Potrebno je uložiti u modernizaciju i digitalizaciju elektroenergetske mreže.

Poticat ćemo ulaganja u energetske projekte koji imaju najkraći povrat investicije (EUR/MWh) i najveću dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo. To uključuje razvoj projekata geotermalne energije, u kojima Hrvatska ima velik potencijal, što bi doprinijelo smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.

Naše ključne inicijative uključuju također i poticanje izgradnje solarnih elektrana na krovovima javnih zgrada, poslovnih prostora i stambenih objekata.

Daniel Radeta (SDP)

Činjenica je da najveći dio naše potrošnje danas čine temeljne životne potrebe, poput hrane i energije. To ne čudi, ako znamo da smo država s ispodprosječnim osobnim dohotkom po stanovniku. Inflacija, koja se događa globalno, nas udara još i jače jer smo i prehrambeno i energetski ovisni o uvozu, a to će sigurno dovesti do daljnjeg siromaštva građana.

Moramo smanjiti ovisnost o uvozu energenata i osigurati dovoljno energenata uz prihvatljivu cijenu za naše građane i gospodarstvo. Nužno je donijeti reforme ključnih politika koje uvjetuju ovisnost Hrvatske o uvozu energenata.

Činjenica je da Hrvatska u energetskom smislu neće nikada biti važan faktor u odlučivanju o globalnim cijenama energenata, ali je bitno da smo – koliko god je to moguće – energetski neovisniji kroz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i novih energenata, poput vodika, što mora biti temelj naše energetske politike.

Frane Tokić (DP)

Održivost i samodostatnost – hrana, voda, energija održivost i samodostatnost po pitanju hrane, vode i energije, ne zanemarujući druge segmente gospodarstva, primarni je cilj hrvatskog društva i temelj održivog razvoja. Zadatak je osigurati 100 posto potreba za hranom, vodom i energijom iz vlastitih izvora za potrebe domaćeg stanovništva i domaćeg tržišta. Građani nisu adekvatno kompenzirani, a potrebna je suradnja lokalne zajednice, države i investitora što do sada nije bio primjer.

Po pitanju solarne i vjetroenergije i gradnji neposredno u blizini naselja već sam jako puno govorio na primjeru zamišljenog vjetroparka Vukšić. Isključivo sam protiv toga da se gradi u predjelu gdje smeta i utječe na život lokalnog stanovništva.

Zaštita prirode treba se i dalje provoditi s ciljem očuvanja bioraznolikosti i prirodnih vrijednosti. Republika Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama koje su među njezinim važnijim resursima. Posebno je potrebno štititi poljoprivredne površine, krški prostor, šume i vode kao iznimno značajne resurse. More čini 35,4 posto ukupne površine RH, te je važan gospodarski i strateški resurs i o tome treba voditi računa!

S približavanjem turističke sezone, ponovno se snažno manifestira ovisnost Hrvatske o stranim radnicima. Otprilike svaki deseti radnik u Hrvatskoj je stranac, a procjenjuje se da će do 2030. godine strani radnici činiti četvrtinu radne snage u Hrvatskoj. Lani je u Hrvatskoj bilo registrirano 79.644 radnika iz BiH, Srbije, Albanije, Makedonije i s Kosova te 52.349 stranih radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša i Turske. Kako strane radnike planirate integrirati i kako im planirate osigurati jednaka prava kao i hrvatskim radnicima?

Josip Bilaver (HDZ)

U RH u tijeku su velika ulaganja u građevinskom sektoru. Uz privatne investicije i u javnoj infrastrukturi realiziraju se mnogi projekti što zahtjeva povećani broj radne snage, a samim time je došlo do povećanja uvoza radnika. Izradili smo i uputili u proceduru novi Zakon o strancima, kojim ćemo stvoriti okvir za njihovu prilagodbu tržištu rada, za jačanje zaštite radnika i poticanje ekonomske aktivnosti.

U budućnosti, razvijat ćemo tržište rada uz jasan okvir za rast prosječne i minimalne plaće. Uvažavajući potrebe hrvatskog tržišta rada, ponajprije sektora građevine te turističkih i ugostiteljskih djelatnosti, regulirat ćemo i kontrolirati sustav radnih dozvola u Hrvatskoj, uz zaštitu stranih, ali i hrvatskih radnika.

Također, osnažit ćemo integraciju stranih radnika na hrvatsko tržište rada programima učenja hrvatskoga jezika i njihovim pravovremenim informiranjem o njihovim pravima i obvezama na tržištu rada.

Patrik Maček/PIXSELL

Frane Tokić (DP)

Ne bavimo se pretjerano integracijom stranih radnika na razini države. To već čine poslodavci. Radi se o nisko obrazovanim ljudima kojima je Hrvatska ionako prolazna stanica. Već je jako puno zaposlenih stranih radnika koji su niskoproduktivni i slabo plaćeni, a dosta domaćih je zaposleno u javnom sektoru.

To je izrazito nepovoljna platforma za zdravstvo i mirovinski sustav. Nasa agenda je staviti naglasak na povratak naših ljudi, naših iseljenika koji dolaze sa specijalnim znanjima i vještinama, adekvatnim formalnim obrazovanjem a kulturološki su i socijalno kompatibilni.

U programu DP-a stoji također da želimo dodatno regulirati sektor posredovanja radne snage iz trećih zemalja, te uvesti kontrolne mehanizme ulaska strane radne snage na hrvatsko tržište rada. Pri tom želimo pozicionirati Hrvatski zavod za zapošljavanje na ključno mjesto cjelokupnog procesa kako bi se onemogućila zamjena domaće radne snage jeftinijom ali nekvalificiranom i neiskusnom radnom snagom iz dalekih (azijskih) zemalja za ona radna mjesta gdje je to moguće.

Svi strani radnici koji rade na poslovima za koje su neizbježni kontakti s našim građanima morali bi proći tečaj na kojem bi svladali osnove hrvatskog jezika.

Ivan Matić (Most)

S obzirom na strukturu stranih radnika, znanja, iskustva i kvalifikacije koja imaju, može se reći da su oni uglavnom počeli zamjenjivati hrvatske radnike u poslovima u kojima su plaće vrlo često bile među najnižima, a sigurnost radnog mjesta među najmanjima. Dolazak stranih radnika najviše je pogodio hrvatske radnike koji su ionako radili neke od najslabije plaćenih poslova.

Treba primijetiti kako je Hrvatska ove strane radnike dočekala potpuno nespremna i bez svijesti o posljedicama stihijskog uvoza stranih radnika, a sve pokazuju da će Hrvatska morati poduzeti značajne napore ne bi li uspjela uspostaviti kontrolu nad uvozom radne snage.

Svakako je potrebno donijeti stratešku odluku hoće li Hrvatska ulagati novce u strance ili se taj isti novac može iskoristiti za vraćanje hrvatskih iseljenika čemu će Most težiti i založiti se za mjere kojima bi se osiguralo da poslodavci imaju koristi od zapošljavanja hrvatskih državljana.

Te mjere potrebno je formulirati u vidu daljnjeg općeg rasterećenja poduzetnika uz istovremeno ponovno uspostavljanje strogih kontrola stvarnih potreba za stranom radnom snagom. U tom smislu, gubitak proračunskih prihoda rasterećenjem poduzetnika smatramo opravdanom cijenom koju bismo u perspektivi ionako platili za asimilaciju desetaka pa i stotina tisuća stranaca, a čiji je ishod, prema iskustvu nekih drugih zapadnih zemalja, itekako neizvjestan.

Daniel Radeta (SDP)

Pod utjecajem globalizacije neminovno je došlo i do transformacije ekonomije. Živimo u promijenjenom svijetu, a radna snaga je pokretljivija nego ikada u povijesti. Čitamo mnoge novinske članke o tome kako se strani radnici iskorištavaju, o groznim uvjetima u kojima žive.

Morali bi se, ipak, sjetiti da su oni ovdje došli u potrazi za boljim životom. Naša koalicija zna kako im omogućiti dostojanstvo. Njihove posebnosti kao podrijetlo, jezik, kultura, običaji, boja kože te vjera ne smiju biti prepreka njihovoj integraciji. Prvo je potrebno riješiti problem izrabljivanja njihova rada, kroz reformu radnog zakonodavstva, a zatim je potrebno osigurati im pravnu pomoć i zaštitu te usluge prevođenja.

Osim zaštite temeljnih prava, potrebno je aktivno provoditi mjere integracija poput omogućavanja učenja hrvatskog jezika, kontinuirane komunikacije i rješavanja svih njihovih problema. Za nas je svaki čovjek jednako vrijedan, a naša politička zalaganja usmjerena su ka boljitku cjelokupnog društva.