Utorak, 28. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

IX. IZBORNA JEDINICA

DEBATA O DEMOGRAFIJI Majkama jedna godina mirovinskog staža za dijete, bakama i djedovima roditeljski dopust

Autor: Iva Bucić

12.04.2024. 15:15
DEBATA O DEMOGRAFIJI Majkama jedna godina mirovinskog staža za dijete, bakama i djedovima roditeljski dopust

Foto: Luka Jeličić/Mislav Klanac



Tijekom tri dana četvero kandidata iz devete izborne jedinice u Zadarskom listu predstavljaju programe s kojima četiri vodeće političke opcije izlaze na parlamentarne izbore. U drugom krugu sučeljavanja fokus stavljamo na demografiju, a razgovarali smo, abecednim redom, s Josipom Bilaverom (HDZ), Damirom Biloglavom (DP), Ivanom Matićem (Most) i Danielom Radetom (SDP).


U devetoj izbornoj jedinici, osim Zadra i većeg dijela Zadarske županije, glasuje čitava Šibensko-kninska te sjeverno-zapadni dio Splitsko-dalmatinske županije, a glasači na raspolaganju imaju ukupno 18 izbornih listi.


Kontinuirani negativni prirast i sistematično iseljavanje mladih negativno utječu na većinu aspekata društva i gospodarstva, što demografiju čini jednom od ključnih tema kojima bi se vladajući trebali pozabaviti. Lani je, za početak, u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja.




Umrli su brojku živorođenih nadmašili za 19.272, a samo na taj način u razdoblju od 2011. do kraja 2023. Hrvatska je ostala bez 221.045 stanovnika. Uz negativan prirodni prirast, broj stanovnika dodatno se strmoglavio otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju – u razdoblju od 2013. do kraja 2022. broj iseljenih u inozemstvo za 96.666 nadmašuje broj useljenih iz inozemstva.


Preostalo i sve malobrojnije stanovništvo suočava se u međuvremenu s velikim problemima, a jedna od značajnijih poteškoća visoke su cijene nekretnina. Porast cijena nekretnina rezultirao je, među ostalim, i problemom preskupog dugoročnog najma, napose u priobalju.



Kako planirate potaknuti demografsku revitalizaciju?


Josip Bilaver (HDZ)


Obitelj vidimo kao temeljnu jedinicu hrvatskog društva, što odražava naše demokršćanske i obiteljske vrijednosti koje njegujemo u svojim javnim politikama. Zato je Vlada RH izradila Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine.


U proteklih osam godina udvostručili smo obuhvat djece i obitelji koje primaju dječji doplatak, utrostručili roditeljske naknade, povećavali materijalna prava različitih skupina roditelja te osnaživali mlade mjerama zapošljavanja, poreznom i stambenom politikom.


Poticali smo ravnopravnost žena u svim segmentima društva uz postizanje ravnoteže poslovnog i privatnog života. Usvojena je Strategija demografske revitalizacije do 2033. godine, a nastavit ćemo promicati populacijske mjere usmjerene prema rastu stanovništva, povratku hrvatskih iseljenika te kontroliranom i ciljanom useljavanju.


Radi izgradnje vitalnog društva u idućem nam je mandatu prioritet omogućiti kvalitetniji život svim građanima, što ćemo postići nastavkom reforme mirovinskog i socijalnog sustava, povećanjem mirovina, politikom ravnomjernog regionalnog razvoja te populacijskim, stambenim i drugim politikama koje trebaju pridonijeti demografskoj obnovi Hrvatske.


Prioritetna su područja jačanje povezanosti s Hrvatima izvan RH i povratak hrvatskog iseljeništva, omogućiti lakše usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života u kontekstu tehnoloških promjena, te stvoriti uvjete koji potiču ekonomsku i stambenu neovisnost za mlade generacije. Jedna od bitnih točaka predizbornog programa ove Vlade je da će majka za svako rođeno dijete dobiti godinu dana mirovinskog staža, čime se snižava dobna granica za izračun mirovine.



Damir Biloglav (DP)


Hrvatska svake godine bilježi novi negativni rekord u broju rođene djece. To je posljedica iseljavanja velikog broja mladih ljudi ali i kontinuiranog pada u rodnosti (broj djece/ broj žena u generativnoj dobi).


S ovim se problemom suočavaju i puno bogatije zemlje od Hrvatske, što znači da novac i razina standarda – iako vrlo važne – nisu jedine mjere s kojima se može rješavati ovaj problem. Brže zapošljavanje, zaštita trudnica koje su zaposlene na način da im se za trajanja trudnoće i do navršene prve godine života ne smanjuju primanja, dostupnost vrtića i lakše rješavanje stambenog pitanja ovisno o broju djece samo su neke od mjera demografske obnove koje se navode u političkom programu Domovinskog pokreta.


Ivan Matić (Most)


Predlažemo mjere koje će pridonijeti demografskom oporavku Hrvatske te jačanju pravnog okvira kojim će se bolje uskladiti profesionalni i obiteljski život roditelja. Naše primarne inicijative saželi smo u dva područja: izmjena zakonskih odredbi o rodiljnim i roditeljskim potporama te izmjene zakonskih odredbi o porezu na dohodak i doplatku za djecu.


Izmjenom zakonodavstva u području rodiljnih i roditeljskih potpora, Most želi uvesti standard prema kojem tijekom prve godine života djeteta sve majke (zaposlene ili ne) imaju minimalnu naknadu u visini 125 posto proračunske osnovice. Također, ovim zakonskim prijedlogom predlažemo da bake i djedovi mogu koristiti roditeljski dopust.


Predlažemo, uz to, da se uvedu fiksni iznosi doplatka za svu djecu, od čega bi najviše koristi imali bi roditelji s ispodprosječnim plaćama te dvoje ili više uzdržavane djece. Ovom bi se mjerom ujedno razradila i potpuna revizija sustava dječjeg doplatka u sferi socijalne skrbi.


Ovakvim pristupom najviše bi profitirali zaposlenici s nižim plaćama, s dvoje i više uzdržavane djece, što bi predstavljalo i konkretnu demografsku mjeru i izvlačenje velikog broja ljudi s praga siromaštva, a smatramo da su oni ključ demografske revitalizacije Hrvatske.



Daniel Radeta (SDP)


Podaci DZS-a pokazuju da od 2011. do kraja 2023. godine broj umrlih za 221.045 nadmašuje broj rođenih. Ovaj zabrinjavajući podatak ne dolazi bez razloga – činjenica je da je u Hrvatskoj mladima sve teže živjeti. Osim što postoji općeniti trend u kojemu mladi sve kasnije zasnivaju svoje obitelji i prave djecu, u Hrvatskoj im je posebno teško.


Troškovi života su veliki, poslovi su sve nestabilniji i mladi si danas ne mogu priuštiti vlastiti stan. Osim toga, mladi razumiju što ih čeka jednom kada dobiju djecu.


Troškovi života će im rasti, a već sad imaju problem. I zato roditeljski dom napuštaju otprilike u 35. godini, među posljednjima u cijeloj Europi. Kako u takvoj situaciji očekivati demografsku revitalizaciju? Međutim, moguće je organizirati politike koje će pospješiti ove negativne brojke.


U našem programu mnoge politike posvećene su upravo tome: od »Plana za stan« koji će svakoj obitelji u Hrvatskoj omogućiti priuštivo stanovanje, preko besplatnih vrtića i dječjeg doplatka za svu djecu pa sve do plana za povećanje prosječnih plaća, što ćemo omogućiti većim porezima na dobit onim poslodavcima koji svojim radnicima ne povećavaju plaće. Stručnjaci koji su radili na našem programu razmišljali su o demografskoj revitalizaciji i mi znamo kako je postići.


Zašto mladi odlaze iz Hrvatske i kako planirate zaustaviti iseljavanje i potaknuti na povratak u domovinu?


Josip Bilaver (HDZ)


Puno je primjera povratka naših iseljenih, a mnogo je uz to i onih koji su išli van Hrvatske da bi stekli vrijedna iskustva te sada s obogaćenim znanjem vraćaju u Hrvatsku. U proteklim godinama radili smo na stvaranju kvalitetnijih i jednakih mogućnosti za djecu i mlade u svim dijelovima Hrvatske, ukinuli smo provedbu mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, koja je rušila cijenu rada mladih.



Više od 100 tisuća mladih uključili smo u mjere zapošljavanja, a broj mladih zaposlen na neodređeno povećan je sa 122 na 195 tisuća. Više smo nego udvostručili iznos studentske satnice te smo omogućili rad preko studentskih ugovora izvanrednim studentima.


Također, mjerama samozapošljavanja podržano je 10 tisuća poslovnih ideja mladih. Mlade do 25 godina uz to smo oslobodili plaćanja poreza na dohodak, a mladima do 30 godina tu smo obavezu prepolovili.


U narednom mandatu nastavljamo s razvojem centara za mlade u svakoj hrvatskoj županiji, a osnovat ćemo i Nacionalni centar za mlade. Dodatno, donijet ćemo Nacionalni program za djecu i mlade u digitalnom okruženju za razdoblje od 2024. do 2026. godine i Nacionalni program za mlade od 2026. do 2030. godine radi daljnjeg stvaranja poticajnog okruženja za razvoj mladih.


Nastavit ćemo sufinancirati smještaj studenata u privatnom smještaju kako bismo olakšali studentski život redovnim studentima.Poticat ćemo financijsku i medijsku pismenost djece i mladih te podići minimalnu studentsku satnicu na 7,81 eura.


Damir Biloglav (DP)


Hrvatsku napuštaju ne samo mladi koji ne mogu dobiti posao od kojega se može pristojno živjeti i podizati obitelj, već i mladi iz dobrostojećih obitelji. To znači da postoje motivi koji nisu strogo materijalne prirode. Često mladi navode korupciju i nepotizam, defetizam koji se širi društvom često bez stvarne podloge, nemogućnost stručnog razvijanja, osjećaj besperspektivnosti i nemoći da utječu na društvene procese. Neki od naših mladih iseljenika motivirani su željom da okuse život u drugim društvima i drugim državama što ima i svoje pozitivne strane.


Povratak mladih iseljenih moguće je ostvariti na način da se uklone navedeni razlozi njihovog iseljavanja. Ovomu treba dodati i posebnu skrb za potomke naših iseljenika koji su već treći ili četvrti naraštaj a koji imaju želju doći živjeti u Hrvatskoj. Njima ne samo da se ne pomaže u realizaciji te želje već ih se sustavno onemogućava raznim administrativnim smicalicama.


Ivan Matić (Most)


Mladi iz Hrvatske odlaze prije svega zbog onog objektivnog, odnosno onoga financijskog razloga. Odlaze doslovno trbuhom za kruhom u nadi da će na taj način u nekim drugim zemljama imati veći životni standard i omogućiti kvalitetniji život za sebe i svoju obitelj.


No tu je i onaj subjektivni dio, odnosno osjećaj beznađa koji je rezultat korupcije i nepotizma u hrvatskom društvu. Veliki broj mladih želi svoj posao na temelju svoje kvalifikacije, a ne na temelju članske iskaznice ili rodbinske veze stoga polaze u druge države tražeći sreću u životu.


Patrik Maček/PIXSELL


Daniel Radeta (SDP)


Otkako je Hrvatska ušla u EU, u razdoblju od 2013. do kraja 2022. broj iseljenih u inozemstvo za 96.666 nadmašuje broj doseljenih iz inozemstva, a razlozi za to su višestruki. Naravno da su neki mladi, oni najbolji među nama, čim su dobili priliku otišli u potrazi za atraktivnijim, svjetskim karijerama. To su iznimni stručnjaci, koji bi se htjeli okušati na globalnom tržištu i da nema ove krize u Hrvatskoj. Ali, to je manjina.


Većina naših mladih odlazi iz čiste egzistencijalne potrebe – jer shvaćaju da u Hrvatskoj ne mogu živjeti od svojih plaća, da im ova zemlja ne može vratiti sve što joj daju. Osim toga, zasigurno su demotivirani ostati u zemlji u kojoj je korupcija dosegla čudovišne levele, u kojoj se bez HDZ-ove stranačke iskaznice ne može uspjeti. Ali, iseljavanje se može zaustaviti, kao što se i one koji su otišli može vratiti u Hrvatsku.


Treba riješiti problem korupcije, tako da Hrvatska opet postane pristojna zemlja u kojoj čovjek želi živjeti. Dodatno, treba raditi na povećanju plaća i dovesti ih bliže europskom prosjeku. Tada mladi više neće napuštati našu zemlju. A provedu li se i sve naše politike usmjerene mladima i mladim obiteljima, od besplatnih vrtića do »Plana za stan«, uvjeren sam da će se taj trend odmah početi smanjivati.


Prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća za siječanj 2024. iznosila je 1.059 eura, a prosječna cijena četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 2.246 eura. Porast cijena nekretnina rezultirao je, među ostalim i problemom preskupog dugoročnog najma, napose u priobalju. Kako planirate riješiti problem nesrazmjera između prosječne plaće i skupih nekretnina te najamnina?


Josip Bilaver (HDZ)


Taj problem se javlja i u ostalim zemlja EU. Tržište nekretnina funkcionira na temelju zakona ponude i potražnje, a u proteklom razdoblju radi raznih čimbenika smo imali povećanu potražnju koju je ponuda teško pratila i to je rezultiralo konstantnim povećanjem cijena.


Mi ćemo donijeti Nacionalni plan stambene politike, koji će omogućiti kvalitetno, priuštivo i održivo stanovanje svim hrvatskim građanima. To namjeravamo postići financijskim, zemljišnim i ekološko-energetskim poticajnim mjerama, kao i poreznim izmjenama koje će ići u prilog mladim obiteljima. Povećanje ponude stanova na tržištu presudno utječe na smanjenje njihove cijene, što ćemo postići poticanjem stavljanja na tržište velikoga broja praznih stanova.



To ćemo raditi u suradnji s općinama i gradovima promjenom modela poticane stanogradnje (POS), izgradnjom novih stambenih zgrada, kreiranjem poticajnog investicijskog okruženja za profitne i neprofitne subjekte, posebno neprofitne stambene zadruge, te jačanjem studentskih smještajnih kapaciteta i organiziranim smještajem za starije sugrađane (Program 65+). Uz to, u funkciju priuštivog stanovanja stavit ćemo i sve raspoložive nekretnine u državnom vlasništvu.


Damir Biloglav (DP)


Ovaj problem se može riješiti ili barem ublažiti smanjenjem cijene rada čime bi se otvorio prostor za porast plaća. Ima i drugih fiskalnih mjera. Nadalje, potrebno je strogo nadzirati izvore novca koji stoji iza gradnje i kupnje nekretnina.Hrvatska je najgora od svih europskih država u pogledu sprječavanja pranja novca.


Kod izrade prostornih planova potrebno je najatraktivnije lokacije za gradnju stambenih objekata rezervirati za POS stambene zgrade. Veliki prostor za poboljšanje sadašnjeg stanja je i intenziviranje POS-a. Sada se to namjerno koči jer se želi mehanizmima tržišta održati visoka cijena nekretnina.


Ivan Matić (Most)


Omogućit ćemo priuštivo stanovanje stvaranjem Hrvatskog stambenog fonda, ukidanjem poreza na promet nekretnina na kupnju prvog doma, smanjenjem PDV-a (materijali i usluge) na 5 posto pri gradnji socijalnih i javno-najamnih stanova, smanjenjem poreza na najam stanova – slobodno ugovorene najamnine, pri čemu bi se ovaj porez plaćao na svotu najamnine umanjenu za 30 posto izdataka po stopi od 5 posto, umjesto sadašnjih 12 posto.


Daniel Radeta (SDP)


Ako govorimo o kupovini stana, u nekim gradovima u priobalju prosječna cijena kvadrata iznosi više od 3.000 eura. Istovremeno 30 posto stanova u Hrvatskoj potpuno je nenastanjeno. Mlade obitelji zadužuju se na pola života kako bi si osigurale stan, dok brojne nekretnine zjape prazne.


Buduća vlada koalicije Rijeke pravde poticat će aktivaciju praznih nekretnina, njihovo stupanje na tržište, što će rezultirati manjim cijenama. A tu je i naš »Plan za stan« kojim ćemo riješiti stambeno pitanje, i to namjenskim fondom u koji bi se izdvajalo po jedan posto državnog proračuna godišnje. Tako ćemo potaknuti razvoj stambenog sektora i javno-privatno partnerstvo u izgradnji stanova.


U četiri godine mandata usmjerit ćemo 1,5 milijardi eura u naš program stambene politike i izgraditi 15.000 društvenih stanova za dugoročni najam s opcijom vlasništva, što će rezultirati manjim cijenama najma i kvadrata te manjim nesrazmjerom između prosječnih plaća i skupih nekretnina te najamnina.