Šime Martinović: Problematika uzgoja divljih šparoga leži - u birokraciji

Rasadnik »Čičvarda« u Bibinjama započeo je s uzgojem divljih šparoga na prostoru naše županije prema receptu Labinjanina sukošanskih korijena Šime Martinovića. Uzgojem sadnica divljih šparoga do ljeta bi trebali doći do prvih potencijalnih kupaca, koji bi uz vrtove i plantaže mogli saditi još jednu kulturu.

Martinović po Zadarskoj županiji stručno osposobljava vlasnike OPG-ova i iz prve ih ruke upoznaje s najnovijim saznanjima o uzgoju divljih šparoga. Kultura je to iznimno cijenjena u mediteranskoj gastronomiji, a često se čuje kako se divlja šparoga ne može mjeriti s onom uzgojenom.

No, Martinović je razvio metodu uzgoja divlje šparoge koja može uspjeti uz brojne poljoprivredne kulture i tako bez velikih ulaganja oplemeniti poljoprivredne površine i osigurati dodatne prinose.

Ključna edukacija

Dok u Istri i Primorsko-goranskoj županiji već postoji razgranata mreža uzgajivača, Zadarska je tek u povojima, a Martinović se nada u budućnosti osigurati edukacije o uzgoju divljih šparoga, po uzoru na onaj Veleučilišta u Rijeci, gdje je još lani predstavljen novi i inovativni edukacijski program pod nazivom ‘Uzgoj divlje šparoge – iz šume na polje, iz polja na stol’ koji se po prvi put održao u Labinu.

Cilj programa je osposobiti polaznike za samostalno sakupljanje sjemena divljih šparoga, uzgoj presadnica, podizanje i održavanje nasada divljih šparoga.

– Europska unija uskoro će zabraniti uzgoj monokultura i šparoge su idealne kao nadopuna postojećih nasada, a šparoge bi se mogle saditi i ispod fotopanela na poljoprivrednim zemljištima, kaže Martinović.

Kako napominje, njegove su sadnice već posađene u vrtiću u Sukošanu, u školskom masliniku u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, u maslinicima na Cresu, a nedavno je uspostavio i suradnju s Denisom Plestićem iz dalmatinskog mjesta Nadin koji se bavi biomaslinarstvom, a koji će ispod maslina zasaditi upravo njegove sadnice.

– Bio sam i na nizu sastanaka sa službama Ministarstva poljoprivrede i Zadarske županije. Imamo šanse biti prvi u EU, a sve ovisi o poljoprivrednoj politici, što od županija, što od Ministarstva. Polako sa svojim šparogama ulazim i u istarske restorane koji su oduševljeni našim proizvodom.

Što se tiče zadarske regije, ona je Bogom dana za uzgoj šparoga. Petar Šindija iz rasadnika »Čičvarda« tako bi do ljeta već trebao prodavati prve sadnice koje su nedavno propupale.

Problematika ovog projekta ne leži u poljoprivredi, već birokraciji koju je teško privoljeti na nove ideje, upozorio je Martinović koji je već ostvario suradnju s Odjelom za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, čije je profesore upoznao s metodama uzgoja divlje šparoge.

Benefiti uzgoja

Masline, pistacije i smokve savršene su sustanarke šparogama koje tako postaju dobrim predmetom novih europskih politika – konsocijacije i diversifikacije u ekološkom uzgoju.

– Potrebno je oko sedam mjeseci da od sadnje sjemena dođe do prvih izdanaka sadnice. Rasadnici su zato savršena odredišta za uzgoj sadnica naveliko, a svaki se vrt, maslinik ili voćnjak može dodatno oplemeniti sadnicama divlje šparoge.

To su trajnice koje godinama mogu davati plodove, a potražnja na tržištu, a time i krajnja cijena su ogromne, kazao je Martinović dodavši kako se nada što skorije definirati uvjete suradnje s lokalnim tijelima, kako bi se projekt uzgoja divljih šparoga mogao proširit van plastenika nekolicine entuzijasta u Zadarskoj županiji.

Uzgojem divljih šparoga stvara se dodatni prihod koji bi, u današnje vrijeme kada su troškovi u poljoprivredi sve veći, mogao biti izuzetno važan.

Šparoga je slabi potrošač hranjiva i zato može biti sporedna kultura koja nakon jednog desetljeća ima šansu postati primarna kultura. Šparoga je vrlo otporna biljka koja ne zahtijeva mnogo rada i vode.

– Uzgajivači u Sloveniji već godinama koriste moje metode uzgoja i daleko su uspješniji u uzgoju od nas. Zato i razmatramo budućnost šparogarstva u zadarskoj regiji, koja ima sve uvjete da se proširi daleko više od berača koji satima lutaju šumama, zaključio je Martinović.

Upravo je zato pogodno saditi ju uz već postojeće kulture, koje će joj osigurati hlad. Iako se za prave prinose treba pričekati nekoliko godina, ona je vrlo zahvalna, te s vremenom može postati i primarna kultura jer je njezina cijena na tržištu vrlo visoka.

Šparoga koja se već dugi niz godina komercijalno uzgaja nema niti okus niti nutritivna svojstva kao divlja šparoga.