Drugo lice zadarskog turizma: Promocija eno-gastro baštine Ravnih kotara

Ravni se kotari s pravom mogu nazvati skrivenim draguljem Zadarske županije. Poljoprivredno srce naše regije svake godine postaje sve poznatije u turističkom sektoru zbog svojih prirodnih i kulturnih ljepota.

No, ono što su svojim istraživanjem saznali profesori Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru zajedno sa svojim suradnicima, jest da su Ravni kotari još uvijek nedovoljno prepoznati, kako kod turista, tako i kod stanovništva ostatka zadarske regije.

Sve su to proveli u sklopu projekta “Take it slow” koji je osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao održive, zelene i pametne europske turističke regije kroz uspostavu lanca vrijednosti u turizmu prema načelima pametne specijalizacije.

Jedinstveni turistički proizvodi

Temelji se na istraživanju načina života kao spoja materijalne i nematerijalne, kulturne i prirodne baštine u suradnji sa znanstvenicima i lokalnom zajednicom kao velikim izvorom znanja. Jadransko more okruženo je brojnim malim zajednicama na otocima, priobalnim i unutrašnjim ruralnim područjima čiji je životni stil ostao autentičan, u skladu s okolišem i zasnovan na tradicionalnim znanjima i vještinama.

Članovi projektnog tima Sveučilišta u Zadru predstavili su stoga rezultate projektnih aktivnosti, točnije studijsko putovanje u Baskijski kulinarski centar, radionice kuhanja na temu reinterpretacije tradicionalnih namirnica Ravnih kotara, strateški okvir temeljen na pametnoj specijalizaciji u okviru druženja s medijima “Ravni kotari; gastronomija – kultura – priroda” u Maškovića hanu. Profesorica Gabriela Vidić naglasila je kako ulaze u zadnji kvartal provedbe projekta koji završava u lipnju.

– Mi smo u ovom projektu imali znanstvenu ulogu i za našu smo studiju slučaja odabrali Ravne kotare, destinaciju na početku svog turističkog razvoja, koja posjeduje obilate turističke resurse.

Takve su destinacije željne suradnje. Lokalna je zajednica željna suradnje i podrške. Zato smo okupili 12 dionika iz prakse i lokalne industrije, poručila je Vidić, dodavši kako su oni sudjelovali na svim projektnim aktivnostima i edukacijama.

– Naša je uloga bila pozicionirana na meke aktivnosti, dodala je Vidić, dok je profesor Tomislav Klarin kazao kako je uloga Sveučilišta transfer znanja po pitanju upravljanja i održivog razvoja destinacije.

– Organizirali smo različite aktivnosti i susrete, kako za projektne partnere, tako i za naše lokalne dionike. Ticali su se upravljanja destinacijom i osmišljavanja novih turističkih proizvoda u skladu s održivim turizmom, istaknuo je Klarin i pohvalio napore u osmišljavanju zelenih proizvoda.

– Ekološka proizvodnja i poljoprivreda naš su jak adut, tako da su tri proizvođača iz naše regije implementirali te temelje u svoj rad. Putovali smo i u Baskiju, kulturno – gastro srce Španjolske, gdje smo kroz primjere dobre prakse ukazali na mogućnosti implementacije takvih proizvoda kod nas, poručio je Klarin, dodavši kako je i tura koja se održala u Maškovića hanu i Kotarima korak naprijed u implementaciji dobrih turističkih proizvoda za turiste koji posjećuju županiju.

Mogućnosti razvoja turizma

Stoga se kroz projekt razvijaju rješenja za upravljanje mikro turističkim destinacijama kako bi se potaknule lokalne zajednice u rješavanju utjecaja turističke industrije, ali i istodobno očuvala prirodna i kulturna baština i životni stil. Profesorica Božena Krce – Miočić na kraju je konferencija istaknula kako je na projektu radilo šest zaposlenika Sveučilišta.

– Najvažniji dio ovog projekta su pet temeljnih politika za budući razvoj turizma na talijansko – hrvatskoj obali. Sve smo jadranske regije, osim Primorsko – goranske županije, obuhvatili projektom i osmislili sedam mjera kojima ćemo mjeriti naš napredak.

Svaki od partnera u svoje je planove unio iste pokazatelje prema kojima ćemo se moći mjeriti i uspoređivati. Sve smo ovo napravili na temelju podloge metodologije istraživanja što je to u baštinskom smislu dovoljno kvalitetno da se može turistički valorizirati, pojasnila je Krce – Miočić i kazala kako su turom Ravnim kotarima prošli stručnjaci i znanstvenici.

– Turistima želimo pokazati drugu stranu naše regije kako bi pokazali da uistinu ne nudimo samo sunce i more. Prostora za rast uvijek ima, naročito u Kotarima i moramo koristiti sve naše kapacitete, kazala je Krce – Miočić, dodavši kako su ovim projektom željeli stvoriti paket kvalitetnih turističkih proizvoda za popularizaciju i kvalitativni uzlet Ravnih kotara.

– Razgovarali smo s lokalnim stanovništvom koje se bavi turizmom, kao i s iznajmljivačima u Zadru te turistima koji su za svoju destinaciju odabrali Ravne kotare, ali i one koji to nisu učinili. Ono što smo saznali jeste da Kotari još uvijek nisu dovoljno zastupljeni u turističkoj promociji, tako da turisti koji dođu u priobalne destinacije često ne znaju za biser zadarskog zaleđa, poručila je Krce – Miočić, naglasivši i kako mnogo Zadrana nikada nije posjetilo Kotare.

– Naravno da se onda nalazimo u situaciji da turisti ne znaju za zaleđe jer im njihovi domaćini o tome ništa ne govore. Otpad u prirodi jedan je od najvećih problema Ravnih kotara i prvi negativni faktor koji se primjećuje.

Turizam za prostor nije uvijek negativan, iako smo doznali kako stanovništvo Ravnih kotara nije dovoljno upoznato s mogućnostima turističke industrije u vlastitom dvorištu, dok smo kod zadarskih iznajmljivača saznali da su vrlo malo i nikako upoznati s osobitostima, poviješću i potencijalima Ravnih kotara, poručila je Krce – Miočić.

Novo lice gastronomske baštine

– Izradili smo akcijski plan Ravnih kotara koji se bavi isključivo eno – gastro turizmom jer smo ocijenili da je upravo taj specifični segment turizma u Kotarima najpotentniji s obzirom na to da je naše zaleđe poljoprivredna, maslinarska i vinogradarska osnovica Zadarske županije.

Niti materijalne niti nematerijalne silnice naše baštine još uvijek nisu u potpunosti iskorištene, tako da je cilj ovog projekta i revalorizacija cijelih Ravnih kotara, kazala je Krce – Miočić, dodavši kako je zadarska regija u zadnjih desetak godina snažno gastronomski napredovala.

– San Sebastian u Baskiji malo je mjesto s mnoštvom kvalitetnih restorana, neki od kojih su i nositelji Michelinovih priznanja. Mi se takvim renomeom još uvijek ne možemo podičiti.

Ono što očekujemo i na čemu smo radili je rast kuharske industrije, što smo probali unaprijediti kulinarskim radionicama koje su tematizirale reinterpretaciju gastronomske baštine Ravnih kotara, naglasila je Krce – Miočić, istaknuvši kako je osim janjetine i prisnaca, po kojima su Kotari poznati, na tanjuru još niz jela koja se mogu turistički približiti široj javnosti.

– Tradicija u fine diningu smjer je u kojem ide moderna gastronomija. Mi se Ravnim kotarima ne bavimo samo pod kapom eno – gastro turizma, već smo istražili i mišljenja lokalnog stanovništva o budućnosti turističke industrije, dodala je Krce – Miočić i kazala kako im je mišljenje zadarskih iznajmljivača o Kotarima bilo iznimno važno.

– Potrebno je kontinuirano raditi na edukaciji kako bi masovni turizam koji nam se događa na obalama polako pomicali prema zaleđu i to kako bi rasteretili priobalna naselja, zaključila je Krce – Miočić i kazala kako je oko četiri posto njihovih ispitanika prvi dohodak u Kotarima dobivalo od turizma.

– Turizam je industrija s milijun lica. Ono što smo mi zaključili jest da Kotarani još uvijek nisu dovoljno upoznati niti s negativnim, niti s pozitivnim efektima turizma i mogućnostima njegove valorizacije u svojoj sredini, kazala je Krce – Miočić, dok je Vidić naglasila kako je edukacija iznajmljivača o Ravnim kotarima bila jedna od ključnih aktivnosti kako bi se u budućnosti promijenila slika o turističkim resursima i atraktivnosti Ravnih kotara.